Connect with us

Hrvatska

U pandemijskoj godini Hrvati uštedjeli više nego ikada

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Pandemijska godina ostat će zapamćena po dramatičnom padu BDP-a, ali i po rekordnom rastu štednje građana. No popuštanje restriktivnih mjera donosi promjene što je osobito vidljivo u turističkom prometu.

Prema podacima HNB-a stopa štednje kućanstava u Hrvatskoj se 2020. godine iznosila je 14,4 posto što znači da su Hrvati svaku sedmu zarađenu kunu lani stavili sa strane. Koliko je ta stopa štednje neuobičajeno visoka govori činjenica da za gotovo 4 postotna boda nadmašuje višegodišnji prosjek.

Glavni razlozi ekstremne štednje leže u pandemiji koronavirusa. Uvedene epidemiološke mjere onemogućile su potrošnju dijela robe i usluga, a potrošnja se dodatno smanjila i zbog opreza samih građana, koji su i smanjili mobilnost, ističe se u analizi HNB-a o štednji kućanstava tijekom pandemije, prenosi tportal.

Također, nepovoljni gospodarski učinci pandemije povećali su nesigurnost u smislu sigurnosti posla i stabilnosti dohotka, što je potaknulo štednju iz predostrožnosti.

Slični trendovi prisutni su u cijeloj Europskoj uniji. U većini zemalja članica EU-a stopa štednje porasla je 2020. godine i više nego u Hrvatskoj – prosječan porast za EU iznosio je 6,4 postotna boda (6,8 postotnih bodova za europodručje), a među zemljama Srednje i Istočne Europe samo je u Mađarskoj stopa štednje porasla manje nego u Hrvatskoj (2,6 postotnih bodova).

Rast štednje nastavio je i u ovoj godini, ali sporijim tempom. Krajem prvog tromjesečja ukupna financijska imovina kućanstava dosegnula je 545 milijardi kuna ili 2 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Najveći dio dodatne štednje građana slijeva se u bankovne depozite, i to uglavnom depozite na transakcijskim računima. Tome su pridonijeli pojačana kolebljivost financijskih tržišta, iznimno niske kamatne stope i sklonost prema likvidnim oblicima imovine zbog izražene neizvjesnosti.

Hrvati u bankama drže 271 milijardu kuna, 152 milijarde kuna plasirano je u osiguranjima i mirovinskim fondovima, a oko 100 milijardi kuna uloženo je u vlasnički kapital, dionice i investicijske fondove.

Prema procjenama analitičara, ‘prisilna’ štednja akumulirana zbog nemogućnosti potrošnje činila je tijekom 2020. najveći dio porasta štednje, pa se ocjenjuje da je njezin doprinos ukupnom porastu u Hrvatskoj otprilike 77 posto, a da je u europodručju čak i malo veći.

No poboljšanje epidemiološke situacije i postupno ukidanje restriktivnih mjera doveo je do promjene raspoloženja građana. Vidljivo je to u kretanju stopa potrošnje u ovoj godini, čiji oporavak je glavni pokretač rasta BDP-a. Zahvaljujući rastu potrošačkog optimizma u prvih šest mjeseci promet u trgovini na malo porastao je nominalno 14 posto, a kad se odbije inflacija 12,6 posto.

A pravo ‘popuštanje kočnica’ donosi nam turistička sezona. U srpnju je zabilježen ohrabrujući oporavak dolazaka koji je dosegnuo 80 posto pretpandemijske razine, a iz Ministarstva financija stižu još bolje vijesti. Vrijednost svih izdanih računa u srpnju je 5,5 posto veća nego u istom mjesecu 2019. godine što ukazuje na pojačanu potrošnju, osobito u ugostiteljskim objektima.

Kako su domaći gosti tradicionalno najbolji potrošači, za očekivati je da će štednja u ovoj godini biti na osjetno nižoj razini nego lani. Ipak, nema naznaka da bi moglo doći do njezinog pada jer je prekomjerni višak štednje iz pandemijske godine uglavnom koncentriran u kućanstvima s višim dohocima, koja su manje sklona promjenama u potrošnji.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu