Hrvatska
Deutsche Welle: Hrvatska sanja o mostovima do svojih otoka

Hrvatski otočani bi možda radije ulagali u dizanje kvalitete života i zadržavanje povezanosti trajektima, dok se u kontinentalnim dijelovima zemlje i najvišim političkim krugovima o tom pitanju često razmišlja drukčije.
Temu o mostovima donosi Deutsche Welle.
Pelješki most nije samo povezao kontinentalnu Hrvatsku, nego i otvorio novu zavodljivu perspektivu za razvoj hrvatskih otoka. Tako je i ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković povodom dovršetka radova između Komarne i Brijeste optimistično najavio pregovore s kineskim izvođačima o mogućnosti sličnog povezivanja otoka Pašmana s obalom pokraj Zadra.
U javnom prostoru zatim se pojavila i ideja o mostu između Pelješca i Korčule, inače drugog najnaseljenijeg otoka u Hrvatskoj.
Za razliku od vizure koju obično imaju kontinentalni akteri sličnih rasprava, međutim, otočanima je na umu interes koji se ne da svesti na puku prometnu dostupnost. Naprotiv, cestovna povezanost njima može značiti i prijetnju spram značajki koje otok uopće čine otokom, i tamošnji život posebnim.
Stoga upada u oko jedan od efekata kakve je Pelješki most već prouzročio na Korčuli, iako se odatle i dalje na kontinentalnu obalu stiže primarno trajektom iz Orebića, te dosad u kombinaciji s linijom Trpanj-Ploče koja će uskoro postati suvišnom. Cijena zemljišta na Korčuli momentalno je porasla 10 posto, a najviše su posrijedi parcele za gradnju vila i apartmana.
Vrijednost odvojenosti
“Ako smo i pomislili da bi otočka mostogradnja bila korisno rješenje prometnog povezivanja, međutim, prvi nas je kontakt s upućenijim sugovornicima – djelotvorno razuvjerio. „Otkad sam i sama otočanka, otoci mi ne predstavljaju romantične destinacije, već posebna mjesta koja nude životne prednosti, ali donose i specifične probleme. Vrijednosti koje posjeduju su uvjetovane i činjenicom odvojenosti od kopna. Ne pristajem na tezu da se temeljni problemi života na otocima mogu riješiti mostom“, mišljenja je Maja Jurišić, predsjednica nevladine mreže Pokret otoka i donedavna članica Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji.
Takva mogućnost”, nastavlja ona, „znači nepovratnu devastaciju vrijednosti otoka. S obzirom na visinu investicije izgradnje mosta, tim bi se novcima moglo riješiti puno važnijih pitanja otočana. Njima treba podizanje kvalitete života razvojem osnovne infrastrukture, bolji i češći trajekti, dostupna javna usluga, obnovljivi izvori energije, zbrinjavanje otpada, vodovodni i kanalizacijski sustav.”
No činjenica je da je EU već sufinancirala i most za otok Čiovo pokraj Trogira, pa bi Bruxelles možda bio zainteresiran u sličnim projektima drugdje na Jadranu. Maja Jurišić odgovara da je izgradnja mosta na Čiovu sasvim druga priča.
Otok je naime bio spojen s Trogirom i ranije, te je dodatnim mostom samo riješen već postojeći infrastrukturni problem: „Ali ne mogu zamisliti da razvijamo projekte mostova. Čemu onda milijunske EU-investicije za izgradnju i razvoj luka? Otočani trebaju biti svjesni da jednom kada se povežu mostom, više nisu otoci. Primjer je i Tajništvo za otoke koje u svom radu ne uzima u obzir otoke povezane mostom.”
Otok s mostom nije otok
Na pitanje kako onda protumačiti takvu inicijativu u RH, Jurišić nam je rekla da ne zna, osim možda – nečijim nerealnim vizijama. Upitom smo se obratili i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ali do objave ovog članka nismo dobili nikakav odgovor.
U svakom slučaju, nikome ne bi škodilo malo više „otokocentrične“ perspektive, umjesto da se otoci promatraju pretežno kao nekretninski i turističko-industrijski resursi. Kako dakle usvojiti izraženiji otočki rakurs, s prioritetima otočana u prvome planu, i bez pokroviteljskog nametanja tobože razvojnog rezona kakav nastaje na kontinentalnoj obali?
To smo saznali u razgovoru s Petrom Filipićem, ekonomistom s Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji se u svom radu dosta bavio mogućnostima razvoja hrvatskih otoka, a uslijed stalne prijetnje njihovom stagnacijom i raseljavanjem. „Upravo sam i sam na otoku, tu ste me zatekli, pa sam malo popričao s nekim mještanima dok sam čekao vaš poziv. I, znate što, nitko nije za most, od svih kojima sam to spomenuo. Kad bi imali most, kažu, ne bi više bili otok“, rekao nam je Filipić.
„Inače, prije nekih 30 godina”, dodao je, “jednom sam putovao trajektom na Brač u društvu mog fakultetskog kolege Ive Šimunovića. ‘Vidi koliki je to otok’, govorili smo, ‘koliko ima mjesta i koliko bi tu još ljudi moglo živjeti’. Ali onda smo se jednom prilikom nakon 15 ili 20 godina opet sreli na trajektu, a bio je krcat. Ivo je u međuvremenu sagradio kuću na Braču pa je novi komentar bio da ‘samo smetaju, ajme, koliko ih je’. Znači, vremenom se mijenja perspektiva, kao i ciljevi.“
Trajekt kao društvena situacija
Petar Filipić upozorava da su upravo mostovi specifična infrastrukturna tema, naročito u ekonomskom kontekstu, a kamoli kad su posrijedi otoci: „Mislim da su danas već i od trajektnih linija zaista stalno aktivne samo one između Splita i Brača, te Zadra i Preka na Ugljanu. Riječ o je o dnevnoj fluktuaciji radnih ljudi, neovisno o turizmu.”
Pored svega drugog, mora se uzeti u obzir i to što otočanima putovanje trajektom predstavlja važnu društvenu situaciju. “Most bi značio brzi prijelaz i, paradoksalno, veću izoliranost. Oni ne žele most nego vezu između ljudi, a dakako i veći standard uz očuvanje raznih otočkih posebnosti“, kaže Filipić.
„Pritom bih u ovome momentu sugerirao da pažljivo promotrimo kakav će utjecaj Pelješki most imati na razvoj pripadajućeg područja južno od Neuma. Hoće li Pelješac zaista prosperirati ili će se pokazati samo kao mjesto transfera? A što će biti kad se jednom spoji autocesta preko Dubrovnika dalje na istok, pa tuda krenu šleperi u kolonama? Bojim se da se ne razmišlja o tome kad ovako dođe EU-novac i potakne nacionalni polet“, kaže ovaj ekonomist.
I sasvim je to dovoljno poučnih razloga da se malo intenzivnije razmotre brojne druge mogućnosti pomoći otocima, umjesto forsiranja instant-zaključaka i podjednako brzopletih infrastrukturnih rješenja.
Hrvatska
Tommy potpisao važan ugovor, na police stižu stotine talijanskih proizvoda

Maloprodajni lanac Tommy je izvijestio u srijedu da je potpisao strateški i ekskluzivni ugovor o suradnji s talijanskom organizacijom Coop Italian Food (CIF), čime osigurava uvoz i prodaju više od 600 proizvoda privatnih robnih marki ovog talijanskog brenda.
“Ovim strateškim partnerstvom, bez posrednika, Tommy dodatno jača svoju poziciju na tržištu, a hrvatskim potrošačima donosi autentične okuse Italije i kvalitetne proizvode za kućanstvo po pristupačnim cijenama”, istaknuto je u priopćenju.
Navodi se i da će direktan uvoz Coop-ovih proizvoda omogućiti Tommyju optimizaciju nabavnog lanca i smanjenje posredničkih troškova, čime se “dodatno povećava dostupnost kvalitetnih i cjenovno prihvatljivih proizvoda za hrvatske kupce”.
Istovremeno, Tommy postaje ekskluzivni partner Coop-ovih robnih marki za Hrvatsku, “donoseći talijansku kvalitetu i raznolikost na domaće tržište”, kažu iz hrvatskog trgovačkog lanca.
Iz Tommyja su izvijestili da su započeli s uvođenjem Coop-ovih proizvoda na svoje police sredinom lipnja, a proces će se postupno širiti tijekom sljedećih mjeseci. U prvoj fazi na police stiže oko 140 novih artikala, a do kraja godine ovaj asortiman obuhvaćat će 600 novih proizvoda, pri čemu će više od 70 posto artikala činiti prehrambeni proizvodi.
“Ovo partnerstvo za nas predstavlja važan strateški pomak u jačanju naše ponude te još većoj konkurentnosti i kvaliteti ponude. Kroz direktnu suradnju s Coop Italian Food našim kupcima osiguravamo visokokvalitetne talijanske proizvode po konkurentnim cijenama, bez nepotrebnih posredničkih troškova,“ rekao je član Uprave Tommyja Zoran Mikulić u izjavi koja se prenosi u priopćenju.
“Kao predvodnici u plasiranju talijanskih proizvoda privatnih robnih marki, prepoznali smo u Tommyju pouzdanog partnera za ostvarivanje naše misije – približavanje talijanske izvrsnosti potrošačima izvan Italije. Hrvatsko tržište ima veliki potencijal i uvjereni smo da će kupci prepoznati vrijednost koju im donosimo zajedno s Tommyjem,“ izjavio je komercijalni direktor Coop Italian Food-a Paolo Bonsignore.
Hrvatska
PROGNOZA / U petak prolazno osvježenje, evo što nas čeka za vikend

Iako je vedro na dijelu obale i na sjeverozapadu unutrašnjosti, u većini krajeva je jutros umjereno do pretežno oblačno. No kako će jačati anticiklona, u drugom dijelu srijede očekujemo razvedravanje i posvuda sunčanije prilike.
U Dalmaciji, osobito njezinom zaleđu, uz lokalno jači razvoj naoblake može pasti malo kiše ili kakav prolazni pljusak s grmljavinom. Buru će zamijeniti sjeverozapadnjak i jugozapadnjak.
Četvrtak donosi pretežno sunčane prilike, temperature će lokalno rasti do 33 stupnja.
U petak prolazno svježije, kako će zapuhati vjetar sjevernog smjera, na moru ponovno bura. Prolazno će biti i oblačnije, uglavnom u unutrašnjosti, osobito u prvom dijelu dana.
Za vikend, s početkom kalendarskog ljeta, stabilno i većinom sunčano, često i vruće.
Hrvatska
Uoči sezone godišnjih odmora tisuće kućnih ljubimaca u Hrvatskoj ostaje na ulici

Svake godine, s početkom sezone godišnjih odmora, u Hrvatskoj počinje i sezona napuštanja pasa i mačaka.
Udruga Prijatelji životinja već 23 godine provodi kampanju “Obitelj na more, a pas na ulicu?!”, čiji naziv, nažalost, i dalje precizno opisuje stvarnost: više od 10 000 pasa i mačaka svake godine ostane bez doma, a ljetni mjeseci za mnoge od njih postaju sezona izdaje.
Naime, neki neodgovorni građani uzmu životinju kao privremenu zabavu, poklon za djecu ili božićni dekor, no dolaskom ljeta zaborave da se četveronožne članove obitelji ne prestaje voljeti onda kada god postane nezgodno, priopćili su iz udruge.
Dapače, naši psi i mačke zaslužuju da s njima provedemo sva godišnja doba i godišnje odmore te da ih ne prestanemo voljeti ni onda kada to zahtijeva malo truda, ističu,
Mikročipiranje i kastracija smanjuju broj napuštenih životinja
“Napuštanje životinje nije samo čin bešćutnosti, već i prekršaj za koji je propisana novčana kazna, ali i kazneno djelo za koje prijeti zatvorska kazna u trajanju do jedne, odnosno do dvije godine ako napuštanje uzrokuje smrt životinje ili je riječ o većem broju napuštenih. Ako netko ostavi psa ili mačku da se sami snalaze te ih izloži gladi, žeđi, prometu, nasilju i smrti, to se ne može relativizirati izgovorima poput ‘nemam kamo sa životinjom kad idem na godišnji’. O tome se treba razmišljati već prije dovođenja životinje u svoj dom jer uvijek postoje članovi obitelji, čuvalice ili hoteli za životinje, a često se životinje mogu i povesti na godišnji odmor”, ističe Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u Prijateljima životinja.
Podsjeća da je s napuštanjem izravno povezano mikročipiranje, koje je za pse zakonski obavezno, a za mačke preporučljivo:
“Mikročipirane životinje teže je napustiti jer se zna tko im je skrbnik, a upravo zato i lokalne zajednice imaju zakonsku obavezu kontrole jesu li svi psi na njihovu području označeni mikročipom. Osim toga, Zakon o zaštiti životinja propisuje obavezu kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca, pri čemu je kastracija najučinkovitija metoda smanjenja broja neželjenih životinja, koje njihovi skrbnici potom nemilosrdno napuštaju. Kastracijom se izravno pomaže životinjama i njome se mogu spriječiti određene bolesti, dok lokalne zajednice financiranjem kastracija skrbničkih pasa i mačaka smanjuju financijske izdatke koje trebaju izdvajati za zbrinjavanje odbačenih životinja.”
Odgovornost za pse i mačke ne prestaje dolaskom turističke sezone
Iz Prijatelja životinja pojašnjavaju da je danas teže ignorirati patnju životinja jer ih napokon počinjemo priznavati kao osjećajna bića i pravne subjekte, no stara navika napuštanja pred godišnje još nije izumrla.
“Potrebno je shvatiti da psi i mačke nisu potrošna roba ni plišane igračke. Oni nisu predmeti koje možemo odbaciti u šume i jarke, bacati u kontejnere, ostavljati u kutijama po parkovima, vezane pred skloništem ili ih bacati preko ograde skloništa. Oni su svjesna živa bića koja ovise o nama i odgovornost za njihove živote ne prestaje dolaskom turističke sezone ili čim rezerviramo apartman ili kupimo kartu za trajekt. Ne smijemo dopustiti da dojučerašnji član obitelji postane dio mračne statistike u godišnjem izvještaju o napuštanjima!” upozorava Klopotan Kačavenda.
Prijavite napuštanje i birajte udomljavanje, a ne kupnju
Prijatelji životinja pozivaju građane da, ako svjedoče napuštanju ili zanemarivanju, odmah prijave slučaj policiji, veterinarskoj inspekciji ili lokalnim komunalnim redarima jer svaka prijava može značiti spašen život za štene ostavljeno uz cestu ili mačku zatvorenu u kutiji na suncu.
Apeliraju na sve koji razmišljaju o nabavi životinje da to ne čine impulzivno i da uvijek biraju udomljavanje umjesto kupnje, da osiguraju mikročipiranje i kastraciju životinja o kojima skrbe i da ih nikad ne napuštaju!
Na www.prijatelji-zivotinja.hr dostupne su dodatne informacije i vizuali kampanje u kojoj su sudjelovale brojne poznate osobe – od Maje Vučić, Nikoline Pišek, Tatjane Jurić, Anđele Ramljak, Franke Batelić, Marka Tolje, Doris Pinčić, Igora Mešina, Rene Bitorajca do Darija Brzoje, benda Vatra, Ksenije Pajić, Slavka Sobina, Zdenke Kovačiček, Tarika Filipovića, Minee i mnogih drugih.
-
Hrvatska3 dana prije
UKLJUČEN METEOALARM / Nevrijeme već zahvatilo dio zemlje, na snazi upozorenje za četiri regije
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
OBAVIJEST / Danas bez vode dio Petrčana!
-
magazin3 dana prije
Horoskop za 16. lipnja 2025.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
RADNI SASTANAK KOD ŽUPANA BILAVERA / Dogovoreni detalji oko nastavka uređenja uvala Draženica i Maestral