Hrvatska
Deutsche Welle: Hrvatska sanja o mostovima do svojih otoka
Hrvatski otočani bi možda radije ulagali u dizanje kvalitete života i zadržavanje povezanosti trajektima, dok se u kontinentalnim dijelovima zemlje i najvišim političkim krugovima o tom pitanju često razmišlja drukčije.
Temu o mostovima donosi Deutsche Welle.
Pelješki most nije samo povezao kontinentalnu Hrvatsku, nego i otvorio novu zavodljivu perspektivu za razvoj hrvatskih otoka. Tako je i ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković povodom dovršetka radova između Komarne i Brijeste optimistično najavio pregovore s kineskim izvođačima o mogućnosti sličnog povezivanja otoka Pašmana s obalom pokraj Zadra.
U javnom prostoru zatim se pojavila i ideja o mostu između Pelješca i Korčule, inače drugog najnaseljenijeg otoka u Hrvatskoj.
Za razliku od vizure koju obično imaju kontinentalni akteri sličnih rasprava, međutim, otočanima je na umu interes koji se ne da svesti na puku prometnu dostupnost. Naprotiv, cestovna povezanost njima može značiti i prijetnju spram značajki koje otok uopće čine otokom, i tamošnji život posebnim.
Stoga upada u oko jedan od efekata kakve je Pelješki most već prouzročio na Korčuli, iako se odatle i dalje na kontinentalnu obalu stiže primarno trajektom iz Orebića, te dosad u kombinaciji s linijom Trpanj-Ploče koja će uskoro postati suvišnom. Cijena zemljišta na Korčuli momentalno je porasla 10 posto, a najviše su posrijedi parcele za gradnju vila i apartmana.
Vrijednost odvojenosti
“Ako smo i pomislili da bi otočka mostogradnja bila korisno rješenje prometnog povezivanja, međutim, prvi nas je kontakt s upućenijim sugovornicima – djelotvorno razuvjerio. „Otkad sam i sama otočanka, otoci mi ne predstavljaju romantične destinacije, već posebna mjesta koja nude životne prednosti, ali donose i specifične probleme. Vrijednosti koje posjeduju su uvjetovane i činjenicom odvojenosti od kopna. Ne pristajem na tezu da se temeljni problemi života na otocima mogu riješiti mostom“, mišljenja je Maja Jurišić, predsjednica nevladine mreže Pokret otoka i donedavna članica Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji.
Takva mogućnost”, nastavlja ona, „znači nepovratnu devastaciju vrijednosti otoka. S obzirom na visinu investicije izgradnje mosta, tim bi se novcima moglo riješiti puno važnijih pitanja otočana. Njima treba podizanje kvalitete života razvojem osnovne infrastrukture, bolji i češći trajekti, dostupna javna usluga, obnovljivi izvori energije, zbrinjavanje otpada, vodovodni i kanalizacijski sustav.”
No činjenica je da je EU već sufinancirala i most za otok Čiovo pokraj Trogira, pa bi Bruxelles možda bio zainteresiran u sličnim projektima drugdje na Jadranu. Maja Jurišić odgovara da je izgradnja mosta na Čiovu sasvim druga priča.
Otok je naime bio spojen s Trogirom i ranije, te je dodatnim mostom samo riješen već postojeći infrastrukturni problem: „Ali ne mogu zamisliti da razvijamo projekte mostova. Čemu onda milijunske EU-investicije za izgradnju i razvoj luka? Otočani trebaju biti svjesni da jednom kada se povežu mostom, više nisu otoci. Primjer je i Tajništvo za otoke koje u svom radu ne uzima u obzir otoke povezane mostom.”
Otok s mostom nije otok
Na pitanje kako onda protumačiti takvu inicijativu u RH, Jurišić nam je rekla da ne zna, osim možda – nečijim nerealnim vizijama. Upitom smo se obratili i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ali do objave ovog članka nismo dobili nikakav odgovor.
U svakom slučaju, nikome ne bi škodilo malo više „otokocentrične“ perspektive, umjesto da se otoci promatraju pretežno kao nekretninski i turističko-industrijski resursi. Kako dakle usvojiti izraženiji otočki rakurs, s prioritetima otočana u prvome planu, i bez pokroviteljskog nametanja tobože razvojnog rezona kakav nastaje na kontinentalnoj obali?
To smo saznali u razgovoru s Petrom Filipićem, ekonomistom s Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji se u svom radu dosta bavio mogućnostima razvoja hrvatskih otoka, a uslijed stalne prijetnje njihovom stagnacijom i raseljavanjem. „Upravo sam i sam na otoku, tu ste me zatekli, pa sam malo popričao s nekim mještanima dok sam čekao vaš poziv. I, znate što, nitko nije za most, od svih kojima sam to spomenuo. Kad bi imali most, kažu, ne bi više bili otok“, rekao nam je Filipić.
„Inače, prije nekih 30 godina”, dodao je, “jednom sam putovao trajektom na Brač u društvu mog fakultetskog kolege Ive Šimunovića. ‘Vidi koliki je to otok’, govorili smo, ‘koliko ima mjesta i koliko bi tu još ljudi moglo živjeti’. Ali onda smo se jednom prilikom nakon 15 ili 20 godina opet sreli na trajektu, a bio je krcat. Ivo je u međuvremenu sagradio kuću na Braču pa je novi komentar bio da ‘samo smetaju, ajme, koliko ih je’. Znači, vremenom se mijenja perspektiva, kao i ciljevi.“
Trajekt kao društvena situacija
Petar Filipić upozorava da su upravo mostovi specifična infrastrukturna tema, naročito u ekonomskom kontekstu, a kamoli kad su posrijedi otoci: „Mislim da su danas već i od trajektnih linija zaista stalno aktivne samo one između Splita i Brača, te Zadra i Preka na Ugljanu. Riječ o je o dnevnoj fluktuaciji radnih ljudi, neovisno o turizmu.”
Pored svega drugog, mora se uzeti u obzir i to što otočanima putovanje trajektom predstavlja važnu društvenu situaciju. “Most bi značio brzi prijelaz i, paradoksalno, veću izoliranost. Oni ne žele most nego vezu između ljudi, a dakako i veći standard uz očuvanje raznih otočkih posebnosti“, kaže Filipić.
„Pritom bih u ovome momentu sugerirao da pažljivo promotrimo kakav će utjecaj Pelješki most imati na razvoj pripadajućeg područja južno od Neuma. Hoće li Pelješac zaista prosperirati ili će se pokazati samo kao mjesto transfera? A što će biti kad se jednom spoji autocesta preko Dubrovnika dalje na istok, pa tuda krenu šleperi u kolonama? Bojim se da se ne razmišlja o tome kad ovako dođe EU-novac i potakne nacionalni polet“, kaže ovaj ekonomist.
I sasvim je to dovoljno poučnih razloga da se malo intenzivnije razmotre brojne druge mogućnosti pomoći otocima, umjesto forsiranja instant-zaključaka i podjednako brzopletih infrastrukturnih rješenja.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
