Hrvatska
Prosječno kućanstvo samo za osnovno izdvoji 93.500 kuna godišnje
Prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje za osnovne životne potrebe troši oko 93,5 tisuća kuna! No taj prosjek kao i svi drugi skriva velike razlike u standardu građana jer šest od deset hrvatskih obitelji troši manje od spomenutog prosjeka, piše u nedjelju Večernji list.
Pokazalo se da deset posto najsiromašnijih kućanstava, gotovo njih 150 tisuća, živi s manje od 20 tisuća kuna godišnje, odnosno 1600 kuna mjesečno. Većinu čine samačka kućanstva.
S druge strane, deset posto najbogatijih kućanstava troši više od 210 tisuća kuna godišnje, odnosno 17.500 kuna mjesečno. To su bile gotovo tri prosječne neto plaće u analiziranoj godini, pokazuje ovaj tjedan objavljena Anketa o potrošnji kućanstava tijekom 2019. godine Državnog zavoda za statistiku.
Takva se anketa provodi svake dvije godine, gdje izabrane obitelji svakodnevno bilježe svoje troškove, i prema njoj je prosječna potrošnja kućanstava od 2017. do kraja 2019. porasla oko 11 tisuća kuna.
Trećina hrvatskih kućanstava, odnosno njih oko 450 tisuća, trošila je više od 100.000 kuna godišnje, druga najsiromašnija desetina kućanstava živjela je s oko 33 tisuće kuna, a treća je živjela s oko 44 tisuće kuna godišnje. Sredinu čine obitelji čija je potrošnja također ispodprosječna i iznosila je 66 tisuća kuna! U 2019. godini prosječna mjesečna neto plaća u državi bila je 6457 kuna pa je prosječno plaćeni radnik mogao zaraditi oko 77,5 tisuća kuna godišnje.
U odnosu na 2017. godinu najviše su porasli izdaci za stanovanje i energente, gotovo za petinu, i u prosjeku su se kretali oko 14,5 tisuća kuna. Slično su rasli i troškovi prijevoza (prosječnih gotovo 15 tisuća kuna godišnje), dok su izdaci za hranu skočili desetak posto i kretali su se oko 24,5 tisuća kuna.
Jedina stavka koja se u tom razdoblju nije povećavala bili su izdaci za alkohol i duhan, koji su se po obitelji zadržali na oko 2400 kuna godišnje! Zacijelo ljudi manje piju i puše, jer ne mogu pratiti poskupljenja. Udio izdataka za alkohol i duhan kod deset posto najbogatijih kućanstava je 2,3 posto njihovih prihoda, a kod 30 posto najsiromašnijih od 2,5 do četiri posto.
Struktura potrošnje po decilima otkriva da najsiromašnije obitelji glavninu svojih prihoda, od 60 do 70 posto, troše na hranu i stanovanje, i to na hranu od 32 do 40 posto te na stanovanje od 20 do 30 posto, donosi Večernji list.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




