Iz Koncertnog ureda Zadar pozivaju sve učenice i učenike koji žele postati dio čarolije svečanog otvorenja 66. Glazbenih večeri u Sv. Donatu da se prijave na audiciju. Traže se glasovi i lica koja će oživjeti najljepše misli Antoinea de Saint-Exupéryja.

Rok za prijavu: od 5. do 19. svibnja 2026. (do 23:59) na adresu info@kuzd.hr

Dob sudionika: od 10 do 17 godina

Lokacija: Koncertna dvorana braće Bersa (Kneževa palača)

Termin audicije: 21. i 22. 5. 2026.

Raspored audicije (vrijedi za oba dana):

učenice i učenici s prezimenima od A do K: od 16:00 do 18:00

učenice i učenici s prezimenima od L do Ž: od 18:00 do 20:00

Važne napomene o terminima

Svi koji žele sudjelovati u izvedbi moraju biti spremni odvojiti slobodno vrijeme za intenzivne pokuse (2 puta tjedno) kroz mjesec lipanj 2026.

Obvezni termini:

generalna proba: subota, 4. srpnja 2026. u 21:00

izvedba: nedjelja, 5. srpnja 2026. u 21:00

Međunarodni dan primalja, koji svake godine obilježavamo 5. svibnja, podsjetnik je na iznimno važnu ulogu primalja u skrbi za žene, trudnice, rodilje i novorođenčad.

“Uloga primalje ne podrazumijeva samo provođenje određenih postupaka kako bi se osigurala adekvatna zdravstvena skrb, edukacija, njega žene i njenog novorođenčeta. Biti primalja ne znači samo „biti uz ženu“, već puno više. To je razumijevanje psihičke i fizičke potrebe s kojom žena dolazi, pružanje psihološke potpore u trenucima kada se strah ispreplete s radošću iščekivanja djeteta. Ona je sigurnost i čvrstoća koja nam treba u trenucima boli i radosti. Ona je stručnjak koji koordinira potrebe žene i njene obitelji s ostalim članovima tima, karika koja povezuje potrebe i mogućnosti”, priopćeno je iz OB Zadar.

Danas, na Međunarodni dan primalja, od 10:00 do 13:00 sati zadarsko rodilište otvara svoja vrata, uz prethodnu najavu na 023/505 – 363. Trudnicama, ali i svim zainteresiranima, ovo je prilika za dobivanje korisnih informacija o trudnoći, porodu i skrbi nakon poroda.

Sretan Međunarodni dan primalja svim primaljama!

Na Sveučilištu u Zadru danas je predstavljeno drugo, prošireno izdanje knjige prof. dr. sc. Stephana Sander-Faesa „Urban elites of Zadar: Dalmatia and the Venetian Commonwealth (1540–1569)“ (Urbane elite Zadra: Dalmacija i Mletački Commonwealth), u kojoj austrijski povjesničar baca novo svjetlo na urbane elite Zadra u razdoblju 1540.–1569., u kontekstu općeg slabljenja moći Mletačke Republike i uspona Španjolskog i Osmanskog Carstva. Autor analizira gospodarske aktivnosti, društvene odnose, materijalnu kulturu i prostorne obrasce u Zadru, tada glavnom gradu mletačke Dalmacije.

Sander-Faes naglašava da je 16. stoljeće dugo bilo zanemareno u historiografiji te da je potrebno preispitati tvrdnje o stagnaciji. Razdoblje prije Ciparskog rata bilo je teško za stanovništvo: „neprijatelj je stajao pred vratima“, a Venecija je prvenstveno štitila svoje pomorske rute. Analizom više vrsta notarskih isprava, posebno prokura, autor rekonstruira komunikacijske mreže između Zadra, Venecije i drugih jadranskih središta. Uočava se porast komunikacije s Venecijom i pad važnosti drugih odredišta na istočnoj obali Jadrana.

Drugi dio knjige donosi detaljnu analizu kupoprodaje nekretnina u Zadru i njegovoj okolici, pokazujući da je u 1560-ima došlo do gospodarskog oživljavanja, iako nije jasno je li riječ o iznimci. Treći dio uspoređuje plemstvo i neplemićke gradske elite, pokazujući da su potonje imale važnu ulogu u administrativnom i gospodarskom životu.

– U tih nekoliko desetljeća između četrdesetih i sedamdesetih godina 16. stoljeća Zadar doživljava društveni i gospodarski procvat, što ne bismo očekivali u tom za Europu zlosretnom stoljeću, obilježenom ratnim, gospodarskim i svjetonazorskim krizama. Na scenu dolaze nove generacije građana, a Stefan donosi revolucionarni pogled na povijest mletačke države, posebice na istoku Jadrana, pokazujući kako se radi o nekoj vrsti Commonwealtha,  u kojem se pokušava uspostaviti transnacionalni i transimperijalni karakter mletačke republike. Venecija vlada gradovima ali oni zadržavaju visok stupanj svoje autonomije, političkih struktura i komunalnih sloboda, istaknuo je na predstavljanju izv. prof. dr. sc. Laris Borić.

Stalna osmanska prijetnja, promjene granica i skupi vojni projekti snažno su utjecali na svakodnevni život tadašnjeg Zadra. Izvještaji mletačkih dužnosnika i bogata zadarska arhivska građa omogućuju „pokretnu sliku“ urbanog života i odnosa dalmatinskih gradova s Mediteranom. Sander-Faes istaknuo je potrebu za daljnjim istraživanjima, osobito odnosa grad–otok–zaleđe, društvene mobilnosti i materijalne kulture.

Sander-Faesova knjiga dubinski proučava povijest mletačkog Zadra. On grad postavlja kao središte presudne važnosti za mletačke trgovačke, pomorske i političke interese na Jadranu. Težište knjige čvrsto počiva na gradu Zadru, njegovim stanovnicima i događajima, pobjedama, porazima ili međunarodnim zbivanjima. Povijesna kontekstualizacija počinje Zadarskim mirom (1358.), kojim je Venecija bila prisiljena prepustiti svoje dalmatinske posjede ugarskom kralju Ludoviku Velikom. Zatim se u potpunosti osvjetljava urbani život Zadra u svim njegovim raznolikim izrazima, dajući djelu snažnu sadržajnu jezgru koja nadilazi opseg sugeriran naslovom. Sustavno proučavanje do sada neobjavljenih dokumenata otvara važne prozore u različite društvene aspekte: svjetovne i crkvene aktere, odnose između Mlečana i domaćih ljudi, obiteljske odnose, prisutnost stranaca, brak, strukture migracija, židovske i hrvatske zajednice, tržište nekretnina, raspodjelu urbanih prostora, obrasce ponašanja dalmatinskog plemstva, obrtnika, seljaka i pastira.

Peto poglavlje drugog izdanja, naslovljeno „Zločin, kazna i nagodbe arbitražom“, potpuno je novo i predstavlja značajan doprinos proučavanju povijesti kriminala u renesansnoj Dalmaciji.