Connect with us

magazin

RIJEŠEN MISTERIJ PIRAMIDA – ZNA SE TKO IH JE IZGRADIO? Nisu to bili ni robovi, ni izvanzemaljci, već – ‘bande’! Imali su zanimljiv život…

Objavljeno

-

Čini se kako su graditelji egipatskih piramida bili daleko od uvriježene slike izrabljivanih robova te kako su živjeli pristojnim životom, uz obilje hrane, plaću i zdravstvenu skrb

Egipatske piramide su jedno od sedam svjetskih čuda, a svojim se impozantnim dimenzijama uzdižu iznad pustinjskog pijeska te su vidljive i s desetak kilometara udaljenosti. U takvim uvjetima nije jednostavno izgraditi bilo što, a pogotovo ne tako jedinstvene građevine.

Postoje mnoge teorije o tome tko je izgradio piramide, od židovskih robova, pa sve do žitelja Atlantide ili čak izvanzemaljaca. No, jasno je kako niti jedna od tih teorija ne drži vodu.

Nije bilo Židova, Atlantiđana ni izvanzemaljaca

Židovski robovi nisu mogli izgraditi piramide, jer nema arheoloških dokaza koji bi ih mogli povezati s gradnjom piramida prije 4500 godina. Biblijska priča o židovskim robovima u Egiptu, odnosi se na grad Ramzes. Takav grad, stvarnog imena pi-Ramesses osnovan je tijekom 19. dinastije, koja je Egiptom vladala između 1295. i 1186. godine prije Krista. Grad je zaista dobio ime po faraonu Ramzesu II. koji je vladao od 1279. do 1213. godine prije Krista, no izgrađen je tek nakon završetka ere gradnje piramida.

“Nemamo pojma, čak niti jedne riječi o ranim Izraelcima u Egiptu: ni u monumentalnim natpisima na zidovima hramova, ni u grobnim natpisima, ni u papirusima”, napisali su arheolozi Israel Finkelstein i Neil Asher Silberman u svojoj knjizi “Otkrivena Biblija: Nova vizija arheologije drevnog Izraela i podrijetlo njegovih svetih tekstova”, izdanoj 2001.

Nikada nisu pronađeni niti arheološki dokazi o postojanju Atlantide, pa ni ta teorija nema nikakvo uporište, a ideja o izvanzemaljskim graditeljima ionako nije s ovog svijeta. Pa tko je onda izgradio više od 100 piramida diljem Egipta? Egiptolozi kažu – Egipćani. No, kako su oni živjeli, jesu li bili plaćeni za svoj rad, kako se postupalo s njima – to još nitko nije utvrdio.

Malo dokaza o graditeljima

U svijetu su, osim velikih piramida u Gizi, najpoznatije stepenasta piramida faraona Djosera, koji je vladao od 2630. do 2611. godine prije Krista te prva piramida s glatkim stranicama, izgrađena pod vlašću faraona Snefrua (od 2575. do 2551. prije Krista). Tek za vrijeme Snefruova nasljednika Khufua (od 2551. do 2528. prije Krista) izgrađena je velika piramida u Gizi, a i dvojica njegovih nasljednika, Kefren i Mikerin su također dali izgraditi svoje piramide u Gizi

Tijekom Novog kraljevstva, od 1550. do 1070. godine prije Krista, faraoni su postupno prestali graditi piramide te su njihove mumije bile pokapane u Dolini kraljeva, oko 480 kilometara južno od Gize. Iako je o većini tih faraona dosta toga poznato, tek su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća arheolozi pronalazili dokaze o graditeljima piramida i njihovu životu, piše Live Science.

Radničke ‘bande’

Papirusi pronađeni 2013. na egipatskoj obali Crvenog mora, u mjestu Wadi al-Jarf, kazuju o velikim skupinama radnika, ponekad nazvane i “bandama”, koje su prevozile materijal u Gizu. Tako se spominje “banda” od 200 ljudi na čelu s inspektorom imena Merer. Ta je skupina prevozila vapnenac brodom po Nilu 18 kilometara, od Ture do velike piramide, gdje je taj kamen upotrijebljen za izgradnju vanjske obloge piramide.

Ranije su egiptolozi smatrali da su graditelji piramida bili uglavnom poljoprivrednici, koji su gradili u dijelu godine kad ne bi imali puno posla oko zemlje. No, čini se kako je to upitno. Papirusi iz Wadi al-Jarfa, premda se još uvijek analiziraju i dešifriraju, ukazuju na to da je Mererova banda proputovala veći dio Egipta te provodila razne građevinske projekte i zadatke koji su pred njih bili postavljeni.

Doznaje se i da su za jelo dobivali uravnoteženu prehranu koja je uključivala datulje, povrće, perad i meso. Osim toga, opisano je i kako su pojedini članovi skupine dobivali tekstil, koji se prema riječima Pierrea Talleta, profesora egiptologije sa Sveučilišta Paris-Sorbonne, “u to vrijeme vjerojatno smatrao vrstom novca.” Mark Lehner, direktor istraživačkog instituta Ancient Egypt Research Associates, sa sjedištem u Massachusettsu, istaknuo je kako su visoki dužnosnici uključeni u izgradnju piramida “mogli dobiti bespovratna sredstva”.

Plaćeni, nahranjeni, liječeni

Raniji povijesni zapisi pokazuju da su se povremeno službenicima dodjeljivala zemljišta, no još uvijek nije poznato jesu li parcele dobivali i službenici uključeni u izgradnju piramida. Lehnerov tim iskopavao je naseobinu u Gizi u kojoj su živjeli neki od randika koji su gradili Mikerinovu piramidu. Pronašli su dokaze da su stanovnici tog mjesta pekli velike količine kruha, kuhali hektolitre piva i klali životinje. Arheolozi procjenjuju da je svaki dan bilo zaklano oko 1800 kilograma stoke kako bi se nahranili radnici.

Njihovi, pak, posmrtni ostaci ukazuju da su imali pristup zdravstvenoj skrbi, jer su kod većine pronađene zarasle, ali ispravno namještene kosti. Ti su dokazi naveli egiptologe da zaključe kako graditelji piramida nisu nipošto bili robovi. No, nisu bili ni jednaki, jer su iskapanja pokazala da su neki visoki dužnosnici živjeli u velikim kućama i imali najbolji izbor mesa, dok su radnici vjerojatno spavali u jednostavnim sobama ili potleušicama “naslonjenima” na same piramide.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

FOTOGALERIJA Slasni i mirisni Advent: glavni specijaliteti ovogodišnjeg adventskog sajma u Zadru (3.dio)

Objavljeno

-

By

Već nakon prvih nekoliko dana trajanja ovogodišnjeg Adventa u Zadru može se prepoznati kako ponuda jela i pića na adventskim kućicama nikada nije bila ovako bogata i raznovrsna. Doduše, neki gastronomski standardi adventskog sajma poput kuhanih i prženih kobasica te burgera i dalje su najviše zastupljeni u ponudi, što je i razumljivo – to su i inače globalno popularna jela u kategoriji fast i street food prehrane i publika ih naprosto uvijek traži.

Ipak, dobar dio ugostitelja koji sudjeluju na sajmu svoju je ponudu proširio i drugim, zanimljivim jelima iz šarolike lepeze  hrane koja se konzumira na ulici, ali i nekim drugim,  tradicionalnim ili manje poznatim jelima, pa čak i dugo kuhanom, kao i comfort hranom „na žlicu“. Osim toga, ove je godine ponuda ribljih jela definitivno drugačija i bolja od one prijašnjih godina, a na svoje mogu doći i vegani jer niz ugostitelja u svojoj ponudi ima bar jedno vegansko jelo. Uglavnom, svi se trude ponuditi nešto drugačije od drugih i biti prepoznatljivi po svojoj ponudi.

Obišli smo adventske kućice i pokušali doznati što se sve dobrog u njima kuha, peče i servira.

Forty Five

Brat i sestra Marta i Marino Vučkov,  koji u Pakoštanima imaju uspješan burger bar, uz svesrdnu pomoć roditelja na zadarskom su se Adventu predstavili svojim maštovitim specijalitetima: vrhunskim Steak burgerom, pilećim i veganskim  burgerima, kubanskim sendvičima i odličnim kobasicama koje im stižu iz Vinkovaca. Meso za svoje sendviče, inače, nabavljaju kod poznate obitelji mesara Lepur, a kruh iz sjajne pakoštanske pekare Kroštula  pa su i time stigli do vrlo visoke razine fast food produkcije. Povremeno, vikendima, gostima znaju ponuditi i neka stara, dugo kuhana jela poput brudeta od hobotnice.

Fusherica

Ovu kućicu vodi Zadranima poznati Gugi Egić, inače voditelj poznatog zadarskog restorana Harbor. Angažirao je kuhara Andreja Azuca koji gostima priprema sočne burgere  obogaćene coleslaw salatom od kupusa. U burger uz junetinu stavlja i laganu prženu piletinu, a u kotliću kuhaju više vrsta odličnih dalmatinskih divenica iz poznatog OPG-a Butić iz Briševa. Odlično kuhano vino iz podruma plješivičke obitelji Šoškić također je jedan od aduta u ponudi Fusherice, ali i odlične cimet rolice, pravi božićni desert.

Lavova kućica; Kod rođe

Obitelj Surać iz Murvice redovito je prisutna na Adventu u Zadru sa svoje dvije svoje kućice. Aduti ovih kućica su kobasice: domaća divenica, kranjska, pikantna, bijela, debrecinka, slavonska, panonska… vjerovatno bi se našla još koja. Znači, ljubitelji dobrih kobasica – znate gdje ćete ih pronaći. Uz to će vam na ovim kućicama ponuditi i dobru pljeskavicu i prave domaće fritule.

Letters to Santa

Ninjanin Drago Štulić u svojoj kućici nudi tek dvije vrste kobasica, a Tortilja OMG je također napunjena kobasicom i coleslow salatom koja joj daje sočnost. Međutim, glavni aduti ove kućice su pića, prvenstveno domaće rakije koje Štulić proizvodi u svom OPG-u. U ponudi je nekoliko sjajnih rakija: od limuna, žižule, smokve, rogača iu šipka. Tako da svatko može izabrati svog favorita.

Lord’s House

Ova kućica se, zajedno sa susjednom Petrunjelom na zapadnoj strani Trga pet bunara, nameće pogođenim odnosom cijene i kvalitete, te atmosferom kvartovskog kafića za „domaću ekipu“. Lord’s House vodi Đani Milin iz Briševa, koji je u ponudu uvrstio i najbogatiji burger cijelog sajma. Dupli Lord’s Burger stoji tek 47 kuna i svakako je najpovoljniji zalogaj uzevši u obzir cijenu, kvalitetu i količinu. Ni Milinova trgana svinjetina u sendviču nije skupa, tek 42 kune. Sočna piletina sa sirom također je odličan izbor, kao i sjajna torta s tri vrste čokolade koja je i jedna od rijetkih ‘ozbiljnih’ slastica na cijelom adventskom sajmu.

Petrunjela

Luka Žilić i Matej Segarić, uz angažman prijatelja Nikole Jadrijeva, pojednostavili su svoju ponudu na burgere s odležanom junetinom i kobasicama iz OPG-a Butić. S tim sočnim jelima na visokoj su razini ponude zadarskog adventskog sajma, ali konkuriraju i cijenama – ni jedno jelo s njihove karte nije skuplje od 40 kn. Burgere slažu s cheddar sirom, zrnima slatkog kukuruza, hrskavom preprženom kapulom i zelenom salatom, a domaću divenicu serviraju u sendviču s kiselim kupusom.

Plan B

Ova je ekipa već godinama prisutna na zadarskom advenskom sajmu, uvijek na istoj lokaciji, a Plan B je jedina kućica koja nudi isključivo slatke delikatese iz domaće radinosti. Fritule i palačinke, arancini i limuncini, prženi lješnjaci i ušećereni bademi, karamelizirane jabuke i šarene lizalice – ponuda je koja najviše raduje mališane. Naravno, i ponekog odraslog koji kroz ove okuse evocira uspomene na djetinjstvo.

Winter Paradise by Gušti

Zadarska Pizzerija Gušti poznata je po svojim sjajnim dalmatinskim picama, ali je ovaj tim kojeg predvodi Toni Zurak odlučio na adventskom sajmu predstaviti s drugačijom ponudom – kombinacijom dobrog fast fooda (pohana rolana piletina u tijestu) i dalmatinskim gastro klasicima poput pašticade s njokima. U kućici se pari iz povećeg kotlića punog domaćih kobasica, a Winter Paradise jedina nudi i bogatu hladnu platu, složenu u praktičnoj i odličnoj dizajniranoj kutiji. „Mali zalogaj za veliki događaj“ kombinacija je nekoliko vrsta vrhunskih sireva, pršuta, voća i grisina. Praktično i ukusno za hladnije zimske večeri uz kuhano vino ili gin.

 
Nastavi čitati

magazin

FOTOGALERIJA IZ SV. FILIP I JAKOVA Dječji vrtić “Cvit” posjetio Sv. Nikola

Objavljeno

-

By

“Svaki prosinac u dječjem vrtiću je tradicionalno najsvečaniji i najradosniji mjesec u godini. Aktivnosti počinju obilježavanjem blagdana Sv. Nikole.

Tako je i danas sv. Nikola posjetio mališane svih 10 odgojnih skupina te ih razveselio prigodnim poklonima.

Djeca su ga dočekala pitanjima, crtežima i pjesmom.

“Općina Sveti Filip i Jakov osigurala je 205 poklona za svu djecu koja pohađaju naš vrtić, a poklone je uz odgojiteljice pomogla podijeliti i općinska vijećnica Anamarija Matešić na opće oduševljenje djece. Općina velik dio sredstava izdvaja za mlade i djecu, a sam načelnik tvrdi da je ulaganje u djecu – našu budućnost, najbolje ulaganje. Od srca zahvaljujemo u ime djece i roditelja”, stoji u objavi iz DV.

Izvor: BnM portal/Facebook

 
Nastavi čitati

magazin

KRENUO “ĐIR PO GRADU” Sve do 22. siječnja prigodne akcije i brojni popusti u restoranima, trgovinama, radnjama…

Objavljeno

-

By

Paljenjem prve adventske svijeće započelo je najljepše doba u godini, vrijeme Božićnih radosti. Kao i svake godine do sada i ovu zimu očekuje vas Manifestacija „Đir po gradu“ i to od  02. prosinca 2022. godine pa sve do 22. siječnja 2023. godine.

Različitim aktivnostima upoznat ćemo vas s prigodnim menijima zadarskih restorana, ponudama i akcijama u trgovinama i obrtničkim radnjama; također ni ovom prilikom nećemo zaobići naše kulturne ustanove poput: Kazališta lutaka Zadar, Arheološkog muzeja Zadar, HNK Zadar, Koncertnog ureda Zadar, Muzeja antičkog stakla, II palače i Narodnog muzeja.  

Đir po gradu tradicionalna je manifestacija kojom se želi promovirati sve ono što tijekom zimskih mjeseci centar grada nudi Zadranima, ali i našim gostima, jer Zadar je divan i tijekom zime samo ga treba ponovno otkriti!

Đir po gradu u organizaciji je Grada Zadra uz partnerske institucije: Udruženje obrtnika Zadar, Turističku zajednicu Grada Zadra, Hrvatsku gospodarsku  komoru – Županijsku komoru Zadar i Obrtničku komoru Zadarske županije.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu