U sklopu obilježavanja 300 godina Arbanasa u Zadru, danas u četvrtak, 7. svibnja 2026. u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar bit će izvedena predstava „Ženidba – Martesa”, hrvatsko-arbanaška melodrama u četiri čina prema djelu Josipa Vladovića Relje.

Predstava publiku vraća u Arbanase krajem 19. stoljeća te kroz prikaz svakodnevice, običaja, društvenih odnosa i govora oživljava dio bogate kulturne baštine arbanaške zajednice. Posebnu vrijednost predstavi daju tradicijske pjesme na arbanaškom govoru, koje dodatno naglašavaju autentičnost scenskog prikaza.

Datum: četvrtak, 7. svibnja 2026.
Vrijeme: 20:00 sati
Mjesto: Hrvatsko narodno kazalište Zadar
Ulaz: slobodan uz preuzimanje ulaznica

Predstava je nastala prema djelu jednog od najvažnijih kroničara arbanaške zajednice, Josipa Vladovića Relje, čiji književni opus zauzima posebno mjesto u očuvanju arbanaškog identiteta, jezika i kolektivne memorije.

Režija: Maksimilijana Barančić i Vinko Radovčić
Tekst prevela i prilagodila: Maksimilijana Barančić
Glazba: tradicijske pjesme na arbanaškom govoru

Uloge tumače:
Rikard Kotlar, Ana Mazija Modrinić, Jakov-Mino Perović, Tina Vukić-Karadole, Teuta Nikpalj, Ines Barančić, Eduardo Kotlar, Emanuel Krstić, Petar Vukušić Bokan, Matea Stipčević-Perišić i Lucija Perović.

Predstava „Ženidba – Martesa” dio je programa kojim se kroz kazališni izričaj suvremenoj publici približava bogata kulturna i povijesna baština Arbanasa.

Svečani koncert župnog zbora Crkve Gospe Loretske „Vicko Zmajević”

U sklopu programa obilježavanja 300. obljetnice zadarskih Arbanasa (1726. – 2026.), u petak, 8. svibnja održat će se Svečani koncert Župnog zbora Crkve Gospe Loretske „Vicko Zmajević”.

Koncert će se održati u prostoru župne crkve Gospe Loretske u Arbanasima, a publici će ponuditi program duhovne i klasične glazbe uz sudjelovanje zbora, solista i gostujućih glazbenika.

Datum: petak, 8. svibnja 2026.
Vrijeme: 20:00 sati
Mjesto: Župna crkva Gospe Loretske, Arbanasi – Zadar

Na koncertu sudjeluju:

• Dirigent: Mario Petani
• Orgulje: Suzana Petani

Solisti:
Dina Bušić, Albino Kotlar i Krešimir Perović

Gosti:
Dražen Habuš (truba) i Martina Stipčević Petani (orgulje)

Voditeljica programa: Luciana Karuza

Program koncerta obuhvaća djela skladatelja poput Schuberta, Bacha, Beethovena, Despala, Zajca, Gržinića, M. Haydna, Komarevskog, Hristova, Lowryja, Antonića i Schulzea.

Svečani koncert dio je središnjih svibanjskih događanja kojima se obilježava velika obljetnica zadarskih Arbanasa, povezujući duhovnu, kulturu i glazbenu tradiciju zajednice.

Ulaz na koncert je slobodan.

„Kazalište je vrlo neudobno za one koji obično noću spavaju, budući da opera ili komedija ne počnu prije 11 sati uvečer, a završe u 2–3 sata poslije pola noći. I tada tek što pođu večerati, te prije no što odu leći, zarudi zora. Oni koji redovito žive tim životom, spavaju do 10-11 sati, zatim popiju kavu, obuku se i pođu u posjete do 2 sata poslije podne. Tada objeduju, a poslije objeda iznova odu spavati do zalaska sunca, kada odlaze u šetnju.”

Da nije spominjanja opere, da se radilo o odlasku u noćni klub, moglo bi se pomisliti da se radi o opisu suvremenog Zadranina, no zapravo je riječ o zapisu Josipa Hosta, člana povjerenstva Dvorske komisije, koji je 1802. godine u svom djelu „Botanički put” pisao o zadarskom plemstvu. Spomen kave dokaz je kako se u ovom napitku u Zadru uživa stoljećima te kako je riječ o važnom dijelu narativnog i kulturnog identiteta grada. O toj temi na javnom predavanju „Povijest u ćikari kave: priče iz prvih zadarskih kavana”, u okviru nacionalnog festivala povijesti „Kliofest”, govorio je stručni suradnik na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru Marin Banović.

Zadar je, kao stoljetno središte istočnog Jadrana i mjesto intenzivnog kolanja ljudi, roba i ideja, prednjačio u prihvaćanju prekomorskih kulturnih utjecaja, među kojima je bila i kava.

Prvi spomen kave zabilježen je u doti jedne Zadranke 1792. godine, u kojoj su među ostalim pokretninama navedene i „cogome da caffe”, danas poznate kao „kogome” ili džezve, ručni mlinac i bruštolin, odnosno pržionik za kavu. Prema Zadarskom almanahu iz 1812. godine, kava je već bila uobičajen napitak; spominju se njezina diuretička svojstva, ali i opasnosti da kod osjetljivih osoba nadraži živce.

Veliki ugostitelj tog doba bio je Domenico Marcocchia iz Venecije, koji je u Zadru držao Bottega da Caffè detta Marcocchia, ali je i iznajmljivao prostore za „otvaranje kavane, biljara i igraonice u prizemlju i na prvom katu kuće na Kalelargi na razdoblje od jedne godine”.

– Dok su krčme bile smještene posvuda, kavane su se nalazile na Kalelargi i Gospodskom trgu, današnjem Narodnom trgu. Svaka kavana morala je imati ognjište za pripravu kave i bunar s vodom. U doba bez moderne komunikacije ljudi su satima čekali u kavanama da netko naiđe, pa su one bile prave društvene institucije u kojima su se potpisivali ugovori te održavale plesne zabave plemstva i obrtnika. No, nisu ih posjećivale žene ni težaci, koji su imali egzistencijalnih briga – istaknuo je Banović.

Bilo je i različitih problema pa je tako Vijeće desetorice 1789. godine zabranilo privatnu lutriju u kavani „All’azzardo”, a 1797. general Matija Rukavina zabranio je čitanje novina u zadarskim kavanama jer su revolucionarna strujanja „obuzimala slabe duše”.

– Tradicija ispijanja kave može nam biti nadahnuće za suvremeni ugostiteljski, narativni i kulturni identitet grada u cjelini. Grad Zadar prepoznao je taj potencijal pa je nedavno najavio povratak gradske kavane, možda baš u ovom prostoru – rekao je Banović.

V. d. pročelnika Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić zahvalio je izlagaču te dodao kako je kava imala svoj izrazit značaj u trgovačkoj razmjeni i stvaranju kapitalističkih odnosa. Bila je to kolonijalna roba podložna tržišnim igrama te sustavima ponude i potražnje, a istovremeno duboko ukorijenjena u našu kulturu kroz ritual konzumacije i međusobnih susreta.

Sveučilištu u Zadru dobilo je dopusnicu Agencije za znanost i visoko obrazovanje za izvođenje sveučilišnoga prijediplomskog jednopredmetnog studija Mehatronika i robotika.

Pokretanje studija Mehatronika i robotika predstavlja jedan od strateški najznačajnijih iskoraka Sveučilišta u Zadru u području tehničkih znanosti i prvi je sveučilišni studij toga profila u Zadarskoj županiji. Studij je akreditiran u znanstvenom području tehničkih znanosti, polje interdisciplinarnih tehničkih znanosti, a izvodit će se prema sljedećim kriterijima:

•             početak izvođenja: akademska godina 2026./2027.

•             trajanje: 3 godine (6 semestara), 180 ECTS bodova

•             upisna kvota: 30 redovitih i 10 izvanrednih studenata godišnje

•             akademski naziv po završetku: sveučilišni prvostupnik / prvostupnica inženjer mehatronike i robotike (univ. bacc. ing. mech.)

•             jezik izvođenja: hrvatski

•             način izvođenja: klasično

Program je koncipiran kao interdisciplinarni studij koji integrira temeljna znanja iz strojarstva, elektrotehnike, računarstva i automatizacije, s naglaskom na praktičnu primjenu kroz laboratorijske vježbe, projekte i obveznu stručnu praksu od najmanje 160 sati kod industrijskih partnera. 

Mehatronika i robotika nalaze se u središtu tehnoloških procesa Industrije 4.0 i Industrije 5.0, tj. napredne automatizacije, digitalizacije, povezivanja proizvodnih i korisničkih sustava, umjetne inteligencije i ostalih srodnih područja. Na hrvatskom tržištu rada postoji izražen i rastući deficit stručnjaka koji objedinjuju kompetencije iz spomenutih disciplina, a potreba je posebno vidljiva u sektorima koji su nositelji gospodarskoga razvoja Zadarske županije i šire regije: industrijskoj proizvodnji i automatizaciji, brodogradnji i pomorstvu, logistici i transportu, prehrambenoj industriji, poljoprivredi i akvakulturi, energetici, građevinarstvu te zdravstvenom sektoru.

Pokretanjem ovoga studija Sveučilište u Zadru, koje je tradicionalno orijentirano prema društvenim i humanističkim znanostima, ostvaruje važan strateški cilj jačanja STEM područja te otvara nove mogućnosti suradnje s gospodarstvom, znanstvenim institucijama i javnim sektorom. Mladima Zadarske županije omogućuje se obrazovanje u perspektivnom i traženom zanimanju u vlastitoj sredini, čime se izravno doprinosi zadržavanju tehničkoga kadra u regiji i njezinu dugoročnom razvoju. Koordinator studijskoga programa je prof. dr. sc. Marko Valčić.