Connect with us

magazin

“ZEMLJA NOMADA” POKORILA OSCARE Anthony Hopkins svojim Oscarom srušio rekord

Objavljeno

-

‘Zemlja nomada’ osvojila je Oscare za najbolji film, glavnu žensku ulogu i režiju

Oscara za najbolji film dobila je drama Chloe Zhao “Zemlja nomada”, koja je nagradu donijela i glavnoj glumici Frances McDormand, a Oscara za najbolju mušku ulogu osvojio je Anthony Hopkins za ulogu u film u “Otac”.

Film ceste o Amerikancima koji nakon globalne financijske krize žive u kombijima, osvojio je tako tri Oscara – za najbolji film, režiju i glavnu žensku ulogu, od ukupno šest nominacija. Nominiran je bio i u kategorijama adaptiranog scenarija, fotografije i montaže.

Film se temelji na knjizi Jessice Bruder iz 2017. godine, a uz Frances McDormand u filmu se u sporednim ulogama pojavljuju i stvarni nomadi.

“Zahvaljujemo Akademiji, hvala svima koji su pomogli u stvaranju ovog filma. Jako smo zahvalni, podsjetili ste nas što prava zahvalnost jest”, rekla je Chloe Zhao, nakon čega je glumica i producentica Frances McDormand poručila:  ‘Gledajte naš film na najvećoj televiziji, a onda jednog dana u kinu pogledajte sve ove filmove o kojima se večeras govorilo’.

Za najbolji film bili su nominirani i film “Otac” priča o kćeri koja posjećuje dementnoga oca, biografska drama “Juda i crni mesija”, biografski film o scenaristu Hermanu Mankiewiczu “Mank”, priča o južnokorejskim imigrantima u SAD-u “Minari”, film o djevojci koja se želi osvetiti za smrt prijateljice, žrtve silovanja “Djevojka koja obećava”, film o gluhom bubnjaru “Zvuk metala” te sudska drama o skupini prosvjednika protiv vijetnamskog rata optuženih za poticanje pobune “Čikaška sedmorka”.

Najbolja glumica Frances McDormand

Frances McDormand Osara je dobila za ulogu Fern, udovice koja ostaje bez posla nakon gospodarske recesije te odlučuje prodati imovinu i kupiti kombi u kojemu će živjeti i krenuti u potragu za poslom.

“Nemam riječi”, rekla je McDormand zahvaljujući na nagradi. “Moj glas je moj mač. Znamo da je mač naš posao. A ja volim posao”, dodala je podsjetivši na repliku iz filma. Za McDormand je to treći glumački Oscar, nakon onih za “Fargo” (1997) i “Tri plakata izvan grada” (2018). Trećim osvojenim Oscarom Frances McDormand se izjednačila sa Meryl Streep i Danielom Day-Lewisom. Rekord sa četiri osvojena i dalje drži Katherine Hepburn.

Nominirane su bile i Viola Davis za ulogu blues pjevačice Ma Rainey u filmu “Ma Rainey: Majka bluza”, Andra Day za ulogu Billie Holiday u filmu “Sjedinjene Države protiv Billie Holiday”, Vanessa Kirby za ulogu u filmu “Krhotine žene” i Carey Mulligan za ulogu bivše studentice medicine u filmu “Djevojka koja obećava”.

Anthonyju Hopkinsu Oscar za glavnu mušku ulogu

Anthony Hopkins Oscara za glavnu mušku ulogu dobio je za ulogu u film u “Otac” u kojemu glumi Anthonyja, čovjeka koji se bori s demencijom i kojemu u posjet dolazi kći Anne, glumi ju Olivia Colman.

Osamdesettrogodišnjem Hopkinsu to je drugi Oscar, nakon onoga koji je osvojio 1992. za ulogu Hannibala Lectera u filmu “Kad jaganjci utihnu”. Nominiran je bio ukupno šest puta – četiri puta za glavnu i dva puta za sporednu ulogu. Ovim Oscarom, Hopkins, koji nije nazočio nedjeljnoj dodjeli, postao je najstariji glumac koji je osvojio ovu nagradu.

Film “Otac” osvojio je nagradu i u kategoriji najboljega adaptiranog scenarija, a bio je nominiran i u kategorijama najboljeg filma, sporedne ženske uloge (Olivia Colman), montaže i scenografije.

U kategoriji najboljega glavnog glumca nominirani su bili i Riz Ahmed za ulogu bubnjara koji izgubi sluh u filmu “Zvuk metala”, Chadwick Boseman za ulogu trubača Leveea Greena u filmu “Ma Rainey: Majka bluesa”, Gary Oldman za ulogu scenarista Hermana Mankiewicza u biografskom filmu “Mank” i Steven Yeun za ulogu u filmu “Minari”.

Prvi Oscar na 93. dodjeli nagrada Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti pripao je Emerald Fennell za najbolji originalni scenarij za film ‘Djevojka koja obećava’, dok su Oscara za najbolji adaptirani scenarij dobili Florian Zeller i Christopher Hampton za film ‘Otac’.

Najbolja ženska sporedna uloga – Yuh-Jung Youn

Oscar za najbolju sporednu žensku ulogu dodijeljen je južnokorejskoj glumici Yuh-Jung Youn za film “Minari”, film “Mank” osvojio je Oscare za najbolju scenografiju i fotografiju, a najboljim dokumentarcem proglašen je film “Hobotnica i ja”.

“Ne mogu vjerovati da sam večeras ovdje”, rekla je Youn i našalila se kako svi pogrešno izgovaraju njezino ime. “Večeras vam je svima oprošteno”, dodala je. “Ne vjerujem u natjecanja”, rekla je Youn, čestitajući ostalim glumicama nominiranim u ovoj kategoriji. “Ja samo imam malo sreće, mislim. Imam više sreće od vas.”

U ovoj kategoriji nominirane su bile i Maria Bakalova za flm “Borat Subsequent Moviefilm: Delivery of Prodigious Bribe to American Regime for Make Benefit Once Glorious Nation of Kazakhstan”, Glenn Close za ulogu u filmu “Gorštačka elegija”, Olivia Colman za ulogu u filmu “Otac” i Amanda Seyfried za film “Mank”.

Film redatelja Leeja Isaaca Chunga nominiran je i u kategorijama najboljeg filma, redatelja, originalnog scenarija, glavne muške uloge i originalne glazbe.

Filmu “Mank” Oscari za najbolju scenografiju i fotografiju

Film “Mank”, biografska drama o scenaristu Hermanu Mankiewiczu i nastajanju scenarija za slavni film Orsona Wellesa “Građanin Kane”, Oscare je donio Donaldu Grahamu Burtu i Janu Pascaleu za najbolju scenografiju te Eriku Messerschmidtu za najbolju fotografiju.

U kategoriji scenografije konkurirali su mu filmovi “Otac”, “Ma Rainey: Majka bluza”, “News of the World” i “Tenet”, a u kategoriji fotografije “Juda i crni mesija”, “News of the World”, “Zemlja nomada” i “Čikaška sedmorka”.

“Mank” je u utrku za ovogodišnje Oscare ušao s deset nominacija, a osim u ove dvije kategorije bio je nominiran i za najbolji film, režiju (David Fincher), mušku glavnu ulogu (Gary Oldman), žensku sporednu ulogu (Amanda Seyfried), kostimografiju, šminku, originalni scenarij i zvuk.

Drugi Oscar za “Zvuk metala”

Nakon Oscara za najbolji zvuk, filmu “Zvuk metala” dodijeljena je i nagrada za najbolju montažu.

Uz “Zvuk metala” u ovoj su kategoriji bili nominirani i filmovi “Otac”, “Zemlja nomada”, “Djevojka koja obećava”, “Čikaška sedmorka”.

Oscar za vizualne efekte filmu “Tenet”

Film “Tenet” dobitnik je Oscara za vizualne efekte.

Najbolji dokumentarac “Hobotnica i ja”

Oscar u kategoriji dokumentarnog filma dodijeljen je filmu “Hobotnica i ja” (My Octopus Teacher) Pippe Ehrlich, Jamesa Reeda i Craiga Fostera o filmašu koji razvija neobično prijateljstvo s hobotnicom i uči od životinje koja s njime dijeli tajne svojega svijeta.

Nominirani su bili i filmovi “Collective” (Alexander Nanau i Bianca Oana), “Crip Camp” (Nicole Newnham, Jim LeBrecht i Sara Bolder), “The Mole Agent” (Maite Alberdi i Marcela Santibáñez) i “Time” (Garrett Bradley, Lauren Domino i Kellen Quinn).

Oscar kratkometražnom dokumentarnom filmu “Colette”

Film Anthonyja Giacchina i Alice Doyard “Colette” o pripadnici francuskoga pokreta otpora “Colette”.

Uz taj film nominirani su i “A Concerto Is a Conversation” (Ben Proudfoot i Kris Bowers), “Do Not Split” (Anders Hammer i Charlotte Cook), “Hunger Ward” (Skye Fitzgerald i Michael Scheuerman), “A Love Song for Latasha” (Sophia Nahli Allison i Janice Duncan).

Danski ‘Još jedna runda’ – najbolji međunarodni film

Najboljim međunarodnom filmom na 93. dodjeli Oscara proglašen je danski film “Još jedna runda” redatelja Thomasa Vinterberga. Uz danski film nominirani su bili i “Better Days” (Hong Kong), “Kolektiv” (Rumunjska), “Čovjek koji je prodao svoju kožu” (Tunis) i “Quo vadis, Aida?” Jasmile Žbanić (BiH).

Film “Još jedna runda” s Madsom Mikkelsenom u glavnoj ulozi, govori o srednjoškolskim profesorima u krizi srednjih godina koji opijanjem pokušavaju naći smisao.

“Željeli smo snimiti film koji istražuje cijeli spektar opijanja, ali što je još važnije… željeli smo napraviti film koji slavi život”, rekao je Vinterberg posvetivši nagradu svojoj pokojnoj kćeri.

“Snimili smo ovaj film za tebe. Ti si dio ovoga čuda”, rekao je Vinterberg.

Najbolji sporedni glumac Daniel Kaluuya

Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu pripao je Danielu Kaluuyi za ulogu Freda Hamptona, člana Crnih pantera u biografskoj drami “Juda i crni mesija”. U istoj je kategoriji bio nominiran i Lakeith Stanfiled koji u filmu glumi Williama O’Neala, doušnika FBI-a koji se infiltrira među Crne pantere.

Film je bio nominiran i za najbolji film, originalni scenarij, fotografiju te originalnu pjesmu. Uz Kaluuyu i Stanfielda u ovoj su kategoriji bili nominirani i Sacha Baron Cohen za ulogu u filmu “Čikaška sedmorka”, Leslie Odom za “One Night in Miami” i Paul Raci za “Zvuk metala”.

Popis dobitnika:

NAJBOLJI FILM:

The Father (David Parfitt, Jean-Louis Livi, Philippe Carcassonne)
Judas and the Black Messiah (Shaka King, Charles D. King i Ryan Coogler)
Mank (Ceán Chaffin, Eric Roth i Douglas Urbanski)
Minari (Christina Oh)
Nomadland (Frances McDormand, Peter Spears, Mollye Asher, Dan Janvey i Chloé Zhao)
Promising Young Woman (Ben Browning, Ashley Fox, Emerald Fennell i Josey McNamara)
Sound of Metal (Bert Hamelinck i Sacha Ben Harroche)
The Trial of the Chicago 7 (Marc Platt i Stuart Besser)

NAJBOLJA REŽIJA:

Another Round (Thomas Vinterberg)
Mank (David Fincher)
Minari (Lee Isaac Chung)
Nomadland (Chloé Zhao)
Promising Young Woman (Emerald Fennell)

NAJBOLJA MUŠKA GLAVNA ULOGA:

Riz Ahmed (Sound of Metal)
Chadwick Boseman (Ma Rainey’s Black Bottom)
Anthony Hopkins: (The Father)
Gary Oldman: (Mank)
Steven Yeun: (Minari)

NAJBOLJA ŽENSKA GLAVNA ULOGA:

Viola Davis: Ma Rainey’s Black Bottom)
Andra Day (The United States vs. Billie Holiday)
Vanessa Kirby (Pieces of a Woman)
Frances McDormand (Nomadland)
Carey Mulligan (Promising Young Woman)

NAJBOLJA IZVORNA PJESMA:

Fight For You (Judas and the Black Messiah; glazba: H.E.R. i Dernst Emile II; tekst: H.E.R. i Tiara Thomas)
Hear My Voice (The Trial of the Chicago 7; glazba: Daniel Pemberton; tekst: Daniel Pemberton i Celeste Waite)
Husavik (Eurovision Song Contest: The Story of Fire Saga; glazba i tekst: Savan Kotecha, Fat Max Gsus i Rickard Göransson)
Io si (seen) (The Life Ahead (La Vita Davanti a Se); glazba: Diane Warren; tekst: Diane Warren i Laura Pausini)
Speak Now (One Night in Miami…; glazba i tekst: Leslie Odom, Jr. i Sam Ashworth)

NAJBOLJA IZVORNA GLAZBA:

Da 5 Bloods (Terence Blanchard)
Mank(Trent Reznor and Atticus Ross)
Minari (Emile Mosseri)
News of the World (James Newton Howard)
Soul (Trent Reznor, Atticus Ross i Jon Batiste)

NAJBOLJA MONTAŽA:

The Father (Yorgos Lamprinos)
Nomadland (Chloé Zhao)
Promising Young Woman (Frédéric Thoraval)
Sound of Metal (Mikkel E. G. Nielsen)
The Trial of the Chicago 7 (Alan Baumgarten)

NAJBOLJA FILMSKA FOTOGRAFIJA:

Judas and the Black Messiah (Sean Bobbitt)
Mank (Erik Messerschmidt)
News of the World (Dariusz Wolski)
Nomadland (Joshua James Richards)
The Trial of the Chicago 7 (Phedon Papamichael)

NAJBOLJA SCENOGRAFIJA:

The Father (Peter Francis, Cathy Featherstone)
Ma Rainey’s Black Bottom (Mark Ricker, Karen O’Hara i Diana Stoughton)
Mank (Donald Graham Burt i Jan Pascale)
News of the World (David Crank, Elizabeth Keenan)
Tenet (Nathan Crowley, Kathy Lucas)

NAJBOLJA ŽENSKA SPOREDNA ULOGA:

Maria Bakalova (Borat Subsequent Moviefilm: Delivery of Prodigious Bribe to American Regime for Make Benefit Once Glorious Nation of Kazakhstan)
Glenn Close (Hillbilly Elegy)
Olivia Colman (The Father)
Amanda Seydried (Mank)
Yuh-Jung Youn (Minari)

NAJBOLJI VIZUALNI EFEKTI:

Love and Monsters (Matt Sloan, Genevieve Camilleri, Matt Everitt i Brian Cox)
The Midnight Sky (Matthew Kasmir, Christopher Lawrence, Max Solomon i David Watkins)
Mulan (Sean Faden, Anders Langlands, Seth Maury i Steve Ingram)
The One and Only Ivan (Nick Davis, Greg Fisher, Ben Jones i Santiago Colomo Martinez)
Tenet (Andrew Jackson, David Lee, Andrew Lockley i Scott Fisher)

NAJBOLJI DUGOMETRAŽNI DOKUMENTARNI FILM:

Collective (Alexander Nanau i Bianca Oana)
Crip Camp (Nicole Newnham, Jim LeBrecht i Sara Bolder)
The Mole Agent (Maite Alberdi i Marcela Santibáñez)
My Octopus Teacher (Pippa Ehrlich, James Reed i Craig Foster)
Time (Garrett Bradley, Lauren Domino i Kellen Quinn)

NAJBOLJI KRATKOMETRAŽNI DOKUMENTARNI FILM:

Colette (Anthony Giacchino i Alice Doyard)
A Concerto Is a Conversation (Ben Proudfoot i Kris Bowers)
Do Not Split (Anders Hammer i Charlotte Cook)
Hunger Ward (Skye Fitzgerald i Michael Scheuerman)
A Love Song For Latasha (Sophia Nahli Allison i Janice Duncan)

NAJBOLJI DUGOMETRAŽNI ANIMIRANI FILM:

Onward (Dan Scanlon, Kori Rae)
Over the Moon (Glen Keane, Gennie Rim, Peilin Chou)
A Shaun the Sheep Movie: Farmageddon (Richard Phelan, Will Becher, Paul Kewley)
Soul (Pete Docter, Dana Murray)
Wolfwalkers (Tomm Moore, Ross Stewart, Paul Young, Stéphan Roelants)

NAJBOLJI KRATKOMETRAŽNI ANIMIRANI FILM:

Burrow (Madeline Sharafian i Michael Capbarat)
Genius Loci (Adrien Mérigeau i Amaury Ovise)
If Anything Happens I Love You (Will McCormack i Michael Govier)
Opera (Erick Oh) Yes-People (Gísli Darri Halldórsson i Arnar Gunnarsson)

NAJBOLJI KRATKOMETRAŽNI IGRANI FILM:

Felling Through (Doug Roland i Susan Ruzenski)
The Letter Room (Elvira Lind i Sofia Sondervan)
The present (Farah Nabulsi i Ossama Bawardi)
Two Distant Strangers (Travon Free i Martin Desmond Roe)
White eye (Tomer Shushan i Shira Hochman)

NAJBOLJI ZVUK:

Greyhound (Warren Shaw, Michael Minkler, Beau Borders i David Wyman)
Mank (Ren Klyce, Jeremy Molod, David Parker, Nathan Nance i Drew Kunin)
News of the World (Oliver Tarney, Mike Prestwood Smith, William Miller i John Pritchett)
Soul (Ren Klyce, Coya Elliott i David Parker)
Sound of Metal (Nicolas Becker, Jaime Baksht, Michellee Couttolenc, Carlos Cortés i Phillip Bladh)

NAJBOLJA KOSTIMOGRAFIJA:

Emma (Alexandra Byrne)
Ma Rainey’s Black Bottom (Ann Roth)
Mank (Trish Summerville)
Mulan (Bina Daigeler)
Pinocchio (Massimo Cantini Parrini)

NAJBOLJA ŠMINKA I FRIZURA:

Emma (Marese Langan, Laura Allen i Claudia Stolze)
Hillbilly Elegy (Eryn Krueger Mekash, Matthew Mungle i Patricia Dehaney)
Ma Rainey’s Black Bottom (Sergio Lopez-Rivera, Mia Neal i Jamika Wilson)
Mank (Gigi Williams, Kimberley Spiteri i Colleen LaBaff)
Pinocchio (Mark Coulier, Dalia Colli i Francesco Pegoretti)

NAJBOLJA MUŠKA SPOREDNA ULOGA:

Sacha Baron Cohen (The Trial of the Chicago 7)
Daniel Kaluuya (Judas and the Black Messiah)
Leslie Odom, Jr. (One Night in Miami…)
Paul Raci (Sound of Metal)
Lakeith Stanfield (Judas and the Black Messiah)

NAJBOLJI STRANI FILM:

Another Round (Danska)
Better Days (Hong Kong)
Collective (Rumunjska)
The Man Who Sold His Skin (Tunis)
Quo Vadis, Aida? (Bosna i Hercegovina)

NAJBOLJI ORIGINALNI SCENARIJ:

Judas and the Black
Messiah
Minari
Promising Young Woman
Sound of Metal
The Trial of the Chicago 7

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

Eksplozija koja se događa jednom u životu: Nebeski ples moći se vidjeti danima, a evo kada ga očekujemo

Objavljeno

-

By

Nebeski ples između dviju zvijezda udaljenih 3000 svjetlosnih godina rezultirat će tako jarkom eksplozijom koja će se danima moći vidjeti golim okom, rekli su u petak astronomi sa Sveučilišta Nottingham Trent.

Eksplozija u sustavu T Coronae Borealis, koja se dešava jednom u životu, izgledat će kao nova zvijezda koja žarko sjaji na noćnom nebu, prije nego ponovo izblijedi i iščezne narednih 80 godina.

Profesor Daniel Brown objašnjava da je taj nebeski događaj naziva ‘nova’, kada se blještavost zvijezde ubrzano pojačava.

Po njegovim riječima, nije lako predvidjeti kada će taj događaj uslijediti, ali smatra da bi se mogao dogoditi bilo kada u razdoblju od sada pa do rujna mjeseca.

“Čeka nas poslastica, vidjet ćemo tzv. novu zvijezdu na nebu”, rekao je Brown i ističe da T Coronae Borealis nije u stvari jedna zvijezda, već se radi o dvije zvijezde koje kruže jedna oko druge.

“Pojača svoju svjetlost te nam postaje lako vidljiva”

“Ono što taj par čini tako iznimnim je da svako malo tako jako pojača svoju svjetlost te nam postaje lako vidljiva”, rekao je astronom.

Masivnija zvijezda u tom paru je bijeli patuljak koji u volumenu velikom poput naše Zemlje može imati istu masu kao naše Sunce, rekao je Brown.

Suputnik u tom paru je ostarjeli crveni div koji se širio i svoj materijal odlagao na bijelog patuljka.

“Otprilike svakih 80 godina bijeli patuljak prikupi dovoljno materijala da se zapali u termonuklearnoj eksploziji i snažno pojača svoju svjetlost”, rekao je Brown.

“Sada je vrijeme za još jednu takvu eksploziju za T Coronae Borealis čija će se svjetlost s 11mag, jedva vidljiva dalekozorom na tamnom nebu, povećati na 2mag, usporedivo sa zvijezdama u sustavu Pluga, te će se moći vidjeti golim okom čak i na zagađenom nebu. ‘Nova’ će postati vidljiva u blizini zviježđa Herkula.

Astronomi objašnjavaju da su te ‘nove’, u suštini, poput hidrogenskih bombi.

 
Nastavi čitati

magazin

Glamurozne pisanice: Evo kako obojiti jaja prirodnim sastojcima s daškom luksuza

Objavljeno

-

By

Unsplash

S približavanjem Uskrsa, vrijeme je da se upoznamo s najnovijim načinima u ukrašavanju jaja kako bismo ove godine imali priliku dati si kreativnog oduška i u dekoriranju pisanica nadmašili sami sebe.

Kupovne boje su, dakako, uvijek najpraktičnija opcija koja daje provjerene rezultate, ali činjenica jest da nas nerijetko neugodno iznenade ostavljanjem mrlja na površinama i loncima koje je gotovo nemoguće skinuti, kao i prodiranjem kroz ljusku sve do samog jajeta.

Iako proizvođači tvrde da boje nisu toksično, nije sporno da postoje znatno zdravija i zabavnija rješenja za bojanje pisanica, a koja su podjednako jednostavna.

Jedno takvo posljednji je hit na društvenim mrežama, s nekoliko milijuna pregleda i mnogobrojnim komentarima pohvale, piše tportal.

Glamurozne pisanice

Riječ je o glamuroznim pisanicama nalik mramoru, a sve što vam treba su jaja bijele ljuske, čaj od hibiskusa, voda, ocat, bjelanjci i listići zlatne ili klasične srebrne (aluminijske) folije.

Unsplash/Ilustracija

Stavite sirova, oprana jaja u lonac, dodajte 80 g čaja od hibiskusa, dovoljno hladne vode da potpuno prekrije jaja, a potom dodajte 2 žlice octa.

Stavite lonac na srednje jaku vatru, pustite da zavrije, zatim smanjite temperaturu na nisku i kuhajte jaja još 10 minuta, a ona će postepeno dobivati ljubičasto-crnu nijansu.

Nakon što su kuhana, ostavite ih da se hlade barem jedan sat na sobnoj temperaturi kako ljuska ne bi ispucala.

Tada ih premažite sirovim bjelanjkom koji će poslužiti kao lijepilo i na jaja stavite komadiće zlatne ili srebrne folije za glamurozan efekt. I to je to – uživajte u izradi!

 
Nastavi čitati

magazin

Zašto se posti na Veliki petak i što se smije jesti?

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Kršćanski spomendan Isusove muke i smrti se slavi u petak prije Uskrsa, na Veliki petak.

Veliki petak prije Uskrsa je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.

To je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Zbog toga što je sveta misa nekrvna žrtva Isusa Krista te je na taj dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu, Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu.

Veliki petak s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Zašto se posti na Veliki petak?

Post i nemrs na Veliki petak simbolični su izrazi pokore, skromnosti i solidarnosti s Isusovom patnjom. Kroz post i odricanje, vjernici izražavaju kajanje za svoje grijehe, približavajući se Bogu u duhu pokore. Post na Veliki petak služi kao duhovna priprema za proslavu Uskrsa, najvažnijeg kršćanskog blagdana, koji slavi Isusovo uskrsnuće i pobjedu nad smrću, piše Net.hr.

Za razliku od svih drugih dana liturgijske godine, post i nemrs obvezni su jedino na Veliki petak. Za Badnjak ili petkom preporučuje se izbjegavati meso, no nije obvezno, dok je Veliki petak prije Uskrsa kršćanski spomendan Isusove muke i smrti i na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti te trebaju postiti.

Koliko je taj dan važan pokazuje i to što je to jedini dan u kojem se ne služi misno slavlje, a šute čak i crkvena zvona (ili, ponegdje, zvone ‘na kant’, udarajući klatnom samo na jednu stranu, kao kod pogreba).

Što se smije jesti na Veliki petak?

Kod katolika je post obvezan na Veliki petak i to za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obvezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso, dok post znači da se osoba treba suzdržati od pića i hrane.

U mnogim kršćanskim tradicijama, riba i morski plodovi nisu kategorizirani kao meso, stoga su često prihvatljivi za konzumaciju na Veliki petak. Općenito, hrana koja se konzumira na Veliki petak trebala bi biti jednostavna i skromna, odražavajući duh pokore i samoodricanja.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske se na Veliki petak najčešće jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, ali se jede i riba, najčešće šaran i štuka, dok se u Istri, Primorju i Dalmaciji jedu morska riba i plodovi mora.

Do kada traje post na Veliki petak?

Tradicionalno, post na Veliki petak traje cijeli dan, od ponoći do ponoći. Međutim, prakse mogu varirati ovisno o pojedinačnim vjerskim uputama i lokalnim običajima unutar različitih kršćanskih zajednica.

Neki tako smatraju da se jesti smije kada padne mrak, odnosno, kada se na nebu pojave zvijezde.

Običaji na Veliki petak

U prijepodnevnim satima se puk obično okuplja u crkvama, kapelicama i drugim mjestima kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, točnije u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka, čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.

Na taj dan je oltar bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusovu ogoljenost, ali i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem. Đakon ili svećenik prilikom poklona križu najprije otkriva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

Sveta misa se ne održava jer je na taj dan Krist žrtvovao sebe na križu i tako otkupio čovječanstvo, a svećenici vode obrede Velikog petka, koji su odjeveni u crveno ruho kojim simboliziraju mučeničku smrt. Taj dan ne zvone crkvena zvona. Obredi započinju u šutnji i bez pjesme, obično oko 15 sati kad je Isus izdahnuo.

Križa, cvijeća ni svijećnjaka nema na oltaru jer se tako simbolizira žalost zbog Isusove smrti i činjenica da su ga prije razapinjanja ogoljeli i svukli mu odjeću.

Pokriveno drveno raspelo se donosi tijekom obreda i otkriva se u tri stupnja, a na obredima vjernici čitaju Sveto pismo i sudjeluju u svetoj pričesti hostijama koje su blagoslovljene dan ranije na Veliki četvrtak.

Među brojnim običajima u hrvatskome narodu su i žudije, čuvari Kristova groba u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Taj običaj je donio sjemeništarac Ante Gluščević iz talijanskoga Loreta 1857. u svoju župu sv. Ilije u Metkoviću, otkuda se proširio dolinom Neretve, a kasnije i Dalmacijom i Dalmatinskom zagorom. Do kraja 19. stoljeća je ovaj tradicijski običaj raširen po cijeloj Dalmaciji.

Žudije čine 12 stražara predvođenih zapovjednikom, tzv. judom kao trinaestim članom. Najčešće su odjeveni u odore rimskih vojnika, a negdje i u odore mornara ili u narodne nošnje.

Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada žudije izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdjenja. Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”.

Nakon što se ugase sva svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, nakon čega se ponovo pale sva svjetla, žudije padaju na pod i preplašene pobjegnu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu