Video Hejt Sloveni u kojem se pojavljuju Severina, Goran Bogdan i srpska glumica Hristina Popović za samo jedan dan pogledalo je više od dva milijuna ljudi.

Video koji je dio kampanje protiv govora mržnje, a koju je pokrenuo magazin Buka iz Banje Luke, našao se u trendingu na više platformi.

“Spot je za točno 24 sata, jučer u 9 je bila premijera, maloprije smo sabirali brojke, do sada je video pogledalo dva milijuna ljudi na različitim platformama, nevjerojatna je količina pozitivnih komentara, čak i ispod samog YouTube videa, gdje je carstvo tog govora mržnje, imamo zanemariv broj negativnih komentara, koji bismo mogli upotrijebiti u sličnom scenariju u budućnosti. Ali su uglavnom riječi podrške i hvale”, rekao je glavni urednik Buke Aleksandar Trifunović za N1.

Kaže kako su snimkom uspjeli postići ono što su htjeli, a to je bilo postaviti govor mržnje kao temu. “Da ga ne ignoriramo, to nam je bio cilj, da ne ignoriramo tu količinu govora mržnje, već da se s njom uhvatimo u koštac. Postoji ta stalna uzrečica kod nas ‘pusti budale’ – ne, budale se ne smiju pustiti, mi moramo objasniti i sebi i drugima štetnost govora mržnje i to na brutalan način”, naglasio je.

Za spot kaže da je jedna vrsta terapeutskog iskustva za sve. “I Buka je godinama stalna tema govora mržnje, i mi smo izložili ta svoja iskustva u cijelu kampanju, očekivali smo mnogo, ali ne ovako pozitivne i masovne reakcije na spot”, kaže Trifunović.

Na pitanje je li se onda pokazalo da je “budala manje, ali su glasnije” Trifunović kaže: “Upravo to, i mi moramo izaći iz sfere anonimnosti i autizma osobnog, ne možemo živjeti u tim svojim malim svjetovima, gdje mislimo da u njima funkcioniramo sigurno, u staklenom zvonu. Jer nas zapljuskuju vijesti sa svih strana, a svim tim brutalnim nasiljima prethodio je govor mržnje. On se ne smije ignorirati, mora se reći da nismo za govor mržnje, jasno i glasno.”

Trifunović dodaje kako pojedince mogu “ne interesirati te budale”, ali će posljedice govora mržnje kad-tad osjetiti na svojoj koži. Naglasio je i kako je blago Balkana što su nam jezici slični pa se možemo razumjeti, no u komunikaciji svejedno koristimo ružne riječi.

“Možemo se razumjeti, način naše komunikacije može biti lagan, korektan, tolerantan, a mi biramo brutalan. Robujemo tim riječima koje čitamo na mrežama i čujemo u kavanama… A morali bismo komunicirati normalno, u granicama pristojnosti”, zaključio je.