Na Sveučilištu u Zadru od 2. do 5. listopada održava se 26. Simpozij – Teorija i praksa brodogradnje, In memoriam profesor Leopold Sorta – SORTA 2024. Riječ je o tradicionalno simpoziju iz teorije i prakse brodogradnje na kojemu se kroz predavanja te znanstvene i stručne radove doprinosi integraciji postojećeg znanja i iskustva u kontekstu suvremenih znanstvenih i stručnih dostignuća u području brodogradnje, pomorstva i unutarnje plovidbe.

Leopold Sorta (1891 – 1956) bio je brodograđevni inženjer, jedan od prvih profesora Tehničke visoke škole u Zagrebu i osnivač modernog studija brodogradnje u Hrvatskoj. Bivši studenti profesora Sorte osnovali su 1974. simpozij kao oblik komuniciranja, razmjene znanja i iskustva unutar struke, koji se održava redovito svake dvije godine, a prvi put u Zadru.

Također, prvi put ima međunarodni karakter jer je uz Pomorski odjel Sveučilišta u Zadru ove godine suorganizator Sveučilište u Trstu i njegov Odjel za inženjerstvo i arhitekturu. Uime oba odjela skup su pozdravili izv. prof. dr. sc. Mate Barić i dr. sc. Luca Braidotti

Predsjednik Stalnog odbora SORTA-e prof. dr. sc. Joško Parunov prisjetio se kolega koje su dali veliki doprinos afirmaciji skupa, a od prošlog izdanja su preminuli te je za njih održana minuta šutnje.

– Teško je naći konferenciju s tolikom tradicijom, koja nije stajala ni za rata ni za pandemije. Nekoliko posljednjih konferencija obilježile su kriza u brodarstvu i brodogradnji, zahvalni smo Sveučilištu u Zadru što je od početka dalo podršku u organizaciji, a posebno Marku Valčiću i njegovom timu, rekao je Parunov u pozdravnom govoru.

Teme ovogodišnjeg skupa su gradnja brodova, regulacija, dizajn brodova, održavanje, ali i neke dodatne teme kao pomorski prijevoz, edukacija i trening stručnjaka te maritimna ekonomija. Radovi će biti objavljeni u bazi Scopus, što će jamčiti međunarodnu vidljivost.

– Drago da vidim znanstvenike iz polja gradnje brodova i srodnih disciplina u zajedničkom cilju razvoja maritimne djelatnosti i tehnologije. Zadar je izvrstan grad za organizaciju ovakvog skupa, jer je još od antičkih vremena usmjeren na more i brodove, koji su njegov dio života, komunikacije i samog identiteta. Navigacija je bila ključna za povezanost s brojnim otocima u zadarskom arhipelagu, a to nas je dovelo i do specifičnih konstrukcija plovila koje su naša baština, rekao je rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić proglašavajući skup otvorenim.

Program Simpozija uključuje tri značajna plenarna izlaganja s jednom panel diskusijom te izlaganje 70-ak znanstvenih i tehničko-komercijalnih prezentacija razvrstanih u desetak tematskih područja od projektiranja, hidrodinamike i gradnje plovnih objekata, do pomorskog transporta i srodnih suvremenih morskih tehnologija. Posebnu pažnju privukao je panel o dekarbonizaciji pomorstva, na kojemu su sudjelovali Oskar Levander (Kongsberg Maritime), Sander Klaasse (Wärtsilä Voyage), Joško Markov (Tankerska plovidba), Mladen Matak (Thome Croatia) i Roko Vuletić (Iskra brodogradilište), uz moderiranje Siniše Reljića, osnivača i bivšeg CEO-a Navis Consulta.

„Nestrpljivi smo i mi. Tjednima radimo danonoćno, radimo subotama… Jedva čekamo dan kada ćemo krenuti s liječenjem“, tim nas je riječima jutros, u bunkeru u kojem je smješten linearni akcelerator, dočekala fizičarka Opće bolnice Zadar, Marija Zorić, stoji u objavi iz OB Zadar.

U oko nam je odmah upalo „nebo“ iznad nas, nova slika na stropu koja razbija ovu „bunkersku“ atmosferu. No, ovdje, pod zemljom, Zorić nam je ispričala još novosti i odgovorila na pitanje kad će akcelerator biti u funkciji.

Prvi korak, prihvatna mjerenja (acceptance), koji vodi ka kliničkoj uporabi akceleratora, odnosno njegovom korištenju u svrhu liječenja bolesnika, uspješno je priveden kraju, premda oprema nužna za ovo testiranje još nije niti stigla u zadarsku bolnicu. Tu preliminarnu radnju naši su fizičari odradili zahvaljujući kolegama iz KBC-a Rebro. Posudili su njihovu opremu kako bi provjerili jesu li sve stavke uređaja isporučene i jesu li točno onakve kakve bi trebale i biti. Ono što sada slijedi je komisioniranje aparata, pa se čeka dozimetrijska oprema kako bi se potrebno umjeravanje i provelo.

Komisioniranje je sveobuhvatan proces koji uključuje provjeru svih značajki aparata, uključujući kalibraciju, testiranje različitih funkcija i osiguranje usklađenosti sa sigurnosnim standardima. Za njegovu provedbu, izuzev opreme, nužan je i stručnjak medicinske fizike. Tu glavnu i odgovornu ulogu za vođenje cijelog procesa umjeravanja, a kasnije i same djelatnosti radioterapije, preuzet će stručnjak iz osječkog KBC-a.

„Komisioniranje je od suštinske važnosti za osiguranje preciznosti i sigurnosti u primjeni radioterapije. Na taj način ćemo garantirati da naš aparat radi u skladu s najvišim standardima, čime ćemo osigurati optimalnu njegu za naše pacijente. Tim mjerenjima odredit će se geometrijska točnost parametara linearnog akceleratora i dozimetrijske karakteristike te time dokazati i sigurnost korištenja uređaja na bolesnicima. Priprema za kliničku praksu uz geometrijska i dozimetrijska mjerenja uključuje i provjeru računalnih programa tj. algoritama koji se koriste za proračun apsorbirane doze zračenja. Moramo upoznati naš aparat, znati svaku njegovu stavku kako bi mogli napraviti što bolji plan radioterapije za svakog pacijenta. Kada stigne oprema, idemo na ovaj korak i on može potrajati mjesec i pol. Za ovo vrijeme liječnici, fizičari i tehnolozi prolaze potrebnu edukaciju“, kazala je fizičarka Zorić.

Puštanje linearnog akceleratora u rad dugotrajan je proces u kojem je osoblje zadarske bolnice do sada sve odradilo po protokolima Variana, proizvođača aparata. Nakon što i komisioniranje bude uspješno odrađeno i nakon što osoblje prođe potrebnu edukaciju, slijedi konačna primopredaja aparata i zračenje prvih pacijenata. 

„Nadamo se da će to biti do konca tekuće godine. Mi se ovdje ne natječemo tko će i kada primiti prvog pacijenta. Mi ovdje danonoćno radimo kako bi što prije olakšali muke onkološkim bolesnicima. Linearni akcelerator dar je Zadru, ovo je prekretnica u liječenju oboljelih od raka i ponosni smo što sudjelujemo u ovom“, zaključuje naša sugovornica, fizičarka Marija Zorić.

Sa Sveučilišta pozivaju studente da se priključe Akademskom pjevačkom zboru Sveučilišta u Zadru upisom izbornog kolegija Zborsko pjevanje.

Za upis kolegija potrebno je pristupiti kratkoj audiciji koja će se održati u ponedjeljak 7. 10. u predavaonici 103 na Novom kampusu s početkom u 18 sati.

Za dodatne informacije možete se obratiti voditelju zbora doc. dr. sc. Tomislavu Košti na tkosta@unizd.hr.