Američki časopis Forbes uvrstio je Istru u 50 spektakularnih destinacija za post korona putovanje, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u Ina Rodin, dodavši kako posljednjih dana brojni prestižni američki mediji pišu o aktualnim uvjetima ulaska u Hrvatsku.

U Forbesovom članku navodi se kako je Istra idealna destinacija za sve ljubitelje dobre gastronomije koji upravo u Istri mogu isprobati kvalitetno maslinovo ulje, tartufe, pršut, vino i morske plodove, a ujedno je naglašena i ljepota istarskih gradova kao i njena odlična geografska pozicija.

Sve čari Istre otkrivene su i u priči američke televizijske mreže CNBC koja donosi pregled životnih troškova “digitalnih nomada” na četiri globalne destinacije, odnosno na Baliju, Jamajci, Barbadosu i Hrvatskoj. Priča o životu u Hrvatskoj ispričana je kroz primjer Melisse Paul, „digitalne nomatkinje“, koja je svoje mjesto pod suncem pronašla upravo u Istri.

O Hrvatskoj piše i američko izdanje časopisa posvećenog putovanjima Condé Nast Traveler, koji donosi popis država koje su otvorene cijepljenim posjetiteljima, a navode se i trenutni uvjeti za ulazak u te države. Vodeći svjetski brand turističkih vodiča Lonely Planet također piše o aktualnim uvjetima ulaska u Hrvatsku, dok u dodatnom članku o našoj zemlji navodi 17 najboljih lokacija koje se moraju posjetiti u Hrvatskoj. Na popisu su se tako našli Dubrovnik, Plitvička jezera, Hvar, Mljet, Zagreb, Istra, Vis, Bol, Korčula, Nacionalni park Krka, Split, Zagorje, Zadar, Cres, rt Kamenjak, Kopački rit i Motovun.

Dodajmo kako o uvjetima ulaska u Hrvatsku piše i portal Travel Pulse te ugledni američki magazin za putovanja Travel+Leisure, koji jednu hrvatsku destinaciju, odnosno grad Split, uvrštava i na popis devet najboljih europskih destinacija za umirovljenike.

Dok u Hrvatskoj brojni građani željno iščekuju prvu dozu cjepiva protiv covida-19, na zapadu se naveliko vode rasprave o cijepljenju trećom dozom najesen. Razlog tome su novi sojevi koronavirusa, poput južnoafričkog i brazilskog, protiv kojih su postojeća cjepiva bitno manje učinkovita.

“U Hrvatskoj prvo moramo cijepiti stanovništvo koje se želi cijepiti. Kako bismo postigli kolektivni imunitet za kentsku (britansku) varijantu, bit će potrebno cijepiti 80 posto stanovništva. To je zahtjevan zadatak. Teško mi je vjerovati da ćemo to uspjeti do jeseni, iako to iskreno priželjkujem.

No, čim to postignemo, treba odmah krenuti u ocjenu stanja i docjepljivanje prema potrebi”, rekla je Andreja Ambriović Ristov, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković (IRB) za Jutarnji list.

“Smatram da je dobro pripremati se na dodatnu treću dozu cjepiva jer još nismo sigurni koliko će trajati zaštitna imunost cjepiva koja su u primjeni. U tu svrhu treba napraviti kliničke pokuse s trećom dozom. Ona može biti ista ili različita od sadašnjeg cjepiva, ovisno o varijanti koja će u nekom trenutku prevladavati u epidemiji. Trenutačno u Hrvatskoj prevladava kentska varijanta s udjelom preko 90 posto.

Varijanta koja bi na primjer mogla stvoriti probleme je južnoafrička varijanta od koje sadašnja cjepiva štite u manjem postotku. Mislim da je jako važno pripremati se za sve moguće scenarije kako bi cijepljenjem postigli i održali kolektivni imunitet”, istakla je dr. Ambriović Ristov.

Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba, tvrdi da je preko veze nabavio pola milijuna doza Pfizerovog cjepiva. Kaže da ga je nudio državi preko Ministarstva zdravstva, ali da nitko za to nije zainteresiran.

“Cijela Europa nema dovoljno cjepiva, svi smatraju da je Pfizer… Pokojni gradonačelnik me molio da preko svojih veza nabavim određenu količinu cjepiva. Određena količina je nabavljena. Međutim, u Hrvatskoj nitko ne pokazuje interes. Grad Zagreb to ne može uvesti, samo država”, rekao je gostujući na N1 televiziji.

Voditeljica ga je pitala u čemu je problem, od koga bi država trebala kupiti to cjepivo?

“Država cjepivo kupuje direktno od tvornice, ja tu ne bih bio posrednik, ja sam ponudio sve, ali zbog turbulencija u Ministarstvu ja sam kontaktirao s nekim ljudima, ali nitko ne pokazuje interes. Već treći dan se nitko ne javlja i to će cjepivo najvjerojatnije završiti negdje drugdje”, rekao je Kalinić.

“Odakle mi cjepivo? Pa iz SAD-a, iz Pfizera. Ne proizvodi se u kuhinji ovdje”

Odakle mu to cjepivo, pitala ga je voditeljica.

“Odakle? Pa iz Sjedinjenih Američkih Država, iz Pfizera. Odakle bi trebao biti Pfizer? Ne proizvodi se u kuhinji ovdje… Hrvatska je nesposobna za proizvodnju cjepiva”, dodao je pa nastavio:

“Da je pokojni gradonačelnik bio živ, što god mu zamjerali, ja sam siguran da bi on s tim cjepivom već cijepio na Trgu bana Jelačića i svi domovi zdravlja bi bili upregnuti. Ovdje se pokazuje da se nitko u to neće miješati. Po staroj hrvatskoj navadi: Ako ništa ne radim, ne mogu pogriješiti”, izjavio je Kalinić. 

“To mi je učinila jedna meni prijateljska država”

Otkrio je i nešto detalja o tom cjepivu.

“500 tisuća doza po određenoj cijeni plus, naravno, troškovi prijevoza. Nalazi se tu. To mi je učinila jedna meni prijateljska država i vodstvo te države mi je izašlo u susret iako su u ugovoru imali klauzulu da to ne mogu prodavati trećim zemljama, ali našli su to direktno. Učinili su uslugu i bit će tragedija ako to cjepivo ode u neku treću zemlju, a najvjerojatnije će otići”, rekao je.

“Što je problem Hrvatske? Na vlasti su oni koji nikad nisu bili u privatnom biznisu, pa ne žele donositi odluke. Idu po onoj: bolje da je ne donesem jer ako je ja ne donesem, sigurno ne mogu pogriješiti”, dodao je.

“Ako ne može za Hrvate iz Hrvatske, možda ga možemo upotrijebiti za Hrvate iz BiH”

Smije li Hrvatska uopće mimo EU kupiti cjepivo?

“Imate ministarstva, vladu, njihove pravne stručnjake… Prvo oni to pogledaju, procijene pa donesu odluku. Ako već ne možemo to cjepivo riješiti za Hrvate iz Hrvatske, možemo možda za Hrvate iz BiH”, rekao je Kalinić.