Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

AKCIJA ČIŠĆENJA NOVIH STAZA Novouređene pješačko-brdsko-biciklističke staze kao dodatna turistička ponuda za goste željne aktivnog turizma

Objavljeno

-

Vrijedna skupina rekreativnih brdskih biciklista i zaljubljenika u prirodu iz Turnja, Svetog Filip i Jakova, Biograda na Moru i Draga, očistila je i uredila dvije staze pogodne za pješačenje, brdski biciklizam ili trčanje, donosi B-portal

Prva je Prikorovica, zapušteni pješački put dug tisuću i tristo metara kojim najmanje tri desetljeća nije kročila ljudska noga, smješten sjeverozapadno od vidikovca Crni krug, iznad mjesta Turanj, dok je druga Matuljeva draga, staza duga jedan kilometar koja započinje od glavnog kamenjarskog puta i vodi do mjesta Sikovo.

– Ideja je nastala za vrijeme koronavirusa prošle godine kada smo takoreći svi imali viška vremena. Nas dvojica, moj kum Danijel Nevistić i ja, iz ljubavi prema brdskom biciklizmu, sportu i općenito prirodi, imali smo oduvijek želju urediti neku stazu na kojoj ćemo iskoristiti vrijeme za bicikliranje, trčanje i slično.Stvorila se želja među nama da uredimo neku stazu u blizini Crnog kruga odnosno Gradine. S Brunom Mandićem i Ivanom Matuljem spojio nas je zajednički prijatelj iz Sv. Filip i Jakova Ive Morović. – prepričava Marin Fantina, brdski biciklist i član BBK Pakoštane i neformalnog BBK Krkani Biograd na Moru.

Koristeći se starom topografskom kartom iz sedamdesetih godina, Marin je istraživao puteve koje je lokalno stanovništvo u davnini koristilo za vođenje stoke na ispašu ili kao u slučaju Prikorovice, među ostalim, za prijevoz pokojnika iz Sikova na pokop u Turanj.
– Naša želja, Bruna i mene, da učinimo ovu stazu prohodnom i korisnom, javila se kada smo jedno prilikom trčali makadamskim požarnim putem ispod Crnog kruga. Tada smo  rekli da tu opet moramo doći i nešto napraviti u vezi toga! – prepričava Ivan Matulj nadimka Bakilac čije su pizze iz konobe Kod Bakilca okrjepile umorne sudionike akcije.

Gradnjom novih širih puteva, stari su padali u zaborav, nisu se više koristili i zarastali su do toga da su postajali neprohodni. Sve do danas.
– Tako smo krenuli u izvidnicu te smo naišli na Prikorovicu koja mi se učinila prikladnom što se tiče podloge i terena iako je bila u jako zaraslom stanju. U prvi danima radne akcije sudjelovalo nas je petnaestak, a s radovima smo započeli početkom lipnja prošle godine. Gotovo svaki dan smo čistili tako da smo završili za oko mjesec dana. Donosili smo svoj alat, od motornih pila, trimera, do škara. – navodi Fantina.
Općina Sv. Filip i Jakov prepoznala je značaj ove atraktivne staze ne samo za lokalnu zajednicu već i za razvoj aktivnog turizma. Stoga je općinski načelnik Zoran Pelicarić razgledao staze i sudionicima akcije čišćenja obećao „pokriti“ trošak materijala i goriva.
– U početku smo koristili svoj potrošni materijal da bismo kasnije, kako su radovi postajali sve veći, zatražili pomoć od načelnika i Općine Sv. Filip i Jakov budući da ova akcija predstavlja značaj i za razvoj turizma na području općine. Nismo tražili ni strojeve ni ljude već da nam se samo pomogne u financiranju goriva i potrošnog materijala. Ove staze sada mogu biti istaknute i u kartama naše turističke zajednice uz postavljanje oznaka na terenu. Zahvaljujem se na pomoći Općini Sv. Filip i Jakov, posebno načelniku Zoranu Pelicariću koji nam je izašao u susret i pomogao da se ova akcija realizira. – rekao je Bruno Mandić, sudionik akcije i u slobodno vrijeme brdski biciklist.

Dugoročni plan je novouređene staze uklopiti u projekt naziva Turanj Sport, uz uključenje nogometnog i vaterpolskog kluba, kroz koji će biti predstavljena i promovirana ponuda aktivnog turizma na području Turnja odnosno cijele Općine Sv. Filip i Jakov.
– Kroz nekakvu udrugu ili sport, u planu je ove staze trajno održavati i širiti. Sportske manifestacije koje bi se mogle organizirati su trail trčanje, brdskobiciklističke utrke ili biciklijade. Dogovori su već u tijeku, i s općinom i s klubovima koji već imaju iskustva u tome. – nadodaje Fantina.
Namjera je zadržati staro nazivlje iz prošlosti, posebno onih koje imaju arheološko značenje poput vrha Gradina.
Akcija čišćenja i probijanja novih staza naišla je i na pozitivan odjek među lokalnim mještanima.
– Znali smo ponekad naići na pastire s ovcama i zateći ih kako sami „kosorom“ čiste stazu. Tako smo jednom prilikom naišli na bakicu koja nas je blagoslivljala kada smo joj rekli da idemo čistiti stazu. – dodaje Mandić.
U suradnji s Turističkom zajednicom općine Sv. Filip i Jakov, izradit će se turistička karta u kojem će biti ponuđeni prijedlozi staza razvrstani prema duljini, zahtjevnosti, visinskoj razlici i drugima parametrima.
Druga atraktivna pješačko-brdsko-biciklistička staza Matuljeva draga vodi nizbrdo prema mjestu Sikovo i u pojedinim dionicama nudi užitak u prolascima kroz „zelene tunele“ – prirodne tunele formirani od različitog raslinja. Do čišćenja, bila je potpuno neprohodna, praktički nije se nazirao ikakav put.

Na vrhu Prikorovice odakle se pruža atraktivni pogled na Pašmanski kanal postavit će se odmorište s klupama.
Uz ove Prikorovicu i Matuljevu dragu, uređene su i druge staze: Duboka draga – 2 kilometra, Šumski trail – 1 kilometar i Krkanski trail – 800 metara. Do sada je očišćeno oko osamnaest kilometara staza, a do početka ljeta u planu je još četiri. Kada se novouređene staze spoje s prethodno očišćenim stazama, dobiva se zaokružena cjelina u dužini od 18 kilometara, a bit će nazvana Gradina Trails.

Fotogaleriju pogledajte na stranicama B-portala.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

ZADAR / ŽUPANIJA

JAVNI POZIV Turistička zajednica grada Zadra dijeli potpore za turističke manifestacije u 2022. Evo detalja…

Objavljeno

-

By

Temeljem odluke s 13. sjednice Turističkog vijeća Turističke zajednice grada Zadra, TZG Zadra raspisuje Javni poziv za dodjelu potpora za turističke manifestacije u 2022. godini na području grada Zadra.

Manifestacije se prijavljuju isključivo na propisanom obrascu.

Detaljne upute zajedno s obrascem za prijavu nalaze se na internetskim stranicama Turističke zajednice grada Zadra: www.potpore.zadar.travel

Prijave se podnose online u elektronskom obliku te, radi dodatne dokumentacije, i u tiskanom obliku poštom ili osobno zaključno s danom 4. veljače 2022. godine na adresu: Turistička zajednica grada Zadra, Jurja Barakovića 5, 23 000 Zadar; s naznakom: „Javni poziv za dodjelu potpora za turističke manifestacije u 2022. godini”.

Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte ured Turističke zajednice grada Zadra isključivo putem e-mail adrese: info@zadar.travel

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) DUVANJSKI BISKUP PALIĆ NA SVETKOVINI SV. STOŠIJE U ZADRU “Od 2019. do 2020. godine, u prosjeku je svakog dana zbog vjere ubijeno 13 kršćana. To su Stošije današnjice!”

Objavljeno

-

By

Svečano koncelebrirano večernje slavlje na svetkovinu sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, u katedrali sv. Stošije u Zadru u subotu 15. siječnja predvodio je mostarsko – duvanjski biskup Petar Palić.

Koncelebrirali su domaćin, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, splitsko – makarski nadbiskup Marin Barišić, riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, šibenski biskup Tomislav Rogić i gospićko – senjski biskup Zdenko Križić. 

Zadarska katedrala više od 1200 godina čuva relikvije mučenice Anastazije/Stošije čiji zagovor molimo za našu domovinu i sve njene stanovnike, za hrvatski narod u Hrvatskoj i BiH, rekao je biskup Palić, potaknuvši na molitvu za mir i blagostanje u cijelom svijetu.

Kada slavimo svete, pa i one koji su živjeli u davnoj prošlosti, oni itekako imaju što reći i nama danas i tiču se našeg života, istaknuo je mons. Palić, upozorivši kako proslava svetih nije „tek daleki spomen kao prigoda da se okupimo zajedno i da obnavljamo svoje običaje, da se sjećamo prošlosti pomalo tugujući i tješeći se, tražeći povezanost s imenima kršćana koji su ipak predaleko da bismo sebe vidjeli u njima“.

„Slaveći sv. Stošiju slavimo kršćansku mučenicu, a život mučenika uvijek nas dodiruje i potiče na obnavljanje vjernosti. Mučenici ostaju izazovni jer su bili spremni dragovoljno dati ono najvrjednije, navješćujući istinu da ima nešto dragocjenije od zemaljskog života. Život je neispunjen ako nije izmjeren Bogom, ako na njemu nije vidljiv potpis Stvoritelja i križ Isusa Krista. Sv. Stošija je živjela u vrijeme kad su progoni protiv kršćana bili svakodnevnica. Protiv svoje volje bila je udana za poganina, a brinula je za progonjene kršćane“ rekao je biskup Palić, podsjetivši da je sv. Stošija slijedila Krševana kada je bio zarobljen u Akvileji. Stošija je uhićena i odvedena u Sirmijum, današnju Srijemsku Mitrovicu. Mučena je, vezana na olupini broda i ostavljena da pluta na rijeci Savi. Kako olupina nije potonula, spaljena je na lomači.  

„Povijesna je činjenica da je sv. Stošija dala život za vjeru u vrijeme cara Dioklecijana. Organizacija koja brine za progonjene kršćane u svijetu Open doors redovito objavljuje godišnje izvješće o zemljama u kojima kršćani doživljavaju najjači intenzitet progona ili diskriminacije zbog svoje vjere. Prema tom izvješću, više od 340 milijuna Kristovih sljedbenika doživjelo je visoku stopu progonstva i diskriminacije. To znači da se jedan od osam kršćana susreo s nekom vrstom progona. S progonom raste i broj ubijenih kršćana zbog njihove vjere“ rekao je biskup Palić, istaknuvši da je prema prošlogodišnjem izvješću Open doorsa, od 1. listopada 2019. do 30. rujna 2020. u svijetu zbog vjere ubijen 4 761 kršćanin. „To znači da je u prosjeku 13 Kristovih vjernika za njega dalo život svakoga dana u tom razdoblju. To su Stošije današnjice, koji svakog dana prolijevaju svoju krv koja postaje sjeme novih kršćana“ istaknuo je mons. Palić.      

Spomenuvši i rezultate zadnjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj, biskup je rekao kako je činjenica da nas je manje i da smo sve stariji. „To nas ne bi smjelo ostaviti ravnodušnima. Je li i kod nas vjernika zavladao umor i okorjelost srca, jesmo li prestali biti osjetljivi za vrednote za koje naša braća i sestre negdje i danas umiru“ upitao je propovjednik.

Potaknuo je da u nama odjeknu i da nas pozovu na ispit savjesti riječi pape Franje koje je Papa izrekao u jednoj homiliji u kapeli sv. Marte. „Velika snaga Crkve danas su male progonjene Crkve. Danas ima više mučenika nego u prvim stoljećima, a mediji o tome šute. Mučenici nose Crkvu, podupiru je. Mnogi kršćani na svijetu danas su blaženi jer su progonjeni, mučeni, zatvoreni. Mnogi su u zatočeništvu, samo zbog toga jer nose križić oko vrata i ispovijedaju Isusa Krista. To je slava Crkve i naša potpora, ali i naše poniženje – mi koji sve imamo, kojima je lako, a tužimo se kad nam nešto nedostaje. Mislimo na svoju braću i sestre koji danas, u puno većem broju nego u prvim stoljećima, podnose mučeništvo“ podsjetio je biskup Palić na poticaj pape Franje.

Navještena Božja riječ na Stošijinu svetkovinu otkriva značenje mučeništva i putokaz za život. „Sirah zahvaljuje i slavi Boga jer je u svim trenucima svoga života osjećao Božju milost i njegovu blizinu. Iako se na prvi pogled čini da nam je u patnjama Bog daleko, vjernik i taj trenutak patnje promatra kao mogućnost iznova otkriti Božju brigu za sebe i svoj život.

Sv. Pavao u Poslanici Rimljanima svoje riječi upućuje kršćanima u nevolji i bijedi. Poniženi, pretučeni, ubijeni. Rani kršćani prepisivali su i čitali te riječi apostola Pavla uvijek iznova jer su im davale snagu. U tim riječima pokušali su otkriti ono što se skriva ispod vidljive površine života. I u takvim trenucima utješno odzvanja, Ako je Bog za nas, tko će protiv nas“, rekao je biskup Palić, ohrabrivši:„Iako riječi različitih nevolja i opasnosti čitamo s upitnicima, znamo i vjerujemo da će se u Kraljevstvu Božjem ti upitnici pretvoriti u uskličnike. Zato kršćani i u progonstvima svijetom hodaju uzdignute glave, ne zbog svoje snage, nego zbog onoga koji nas uzljubi, po kome objeđujemo, Isusu Kristu“.          

„U Evanđelju Isus govori o pšeničnom zrnu koje mora umrijeti da bi donijelo plod. Čudesna je snaga zrna. Iz jednog pšeničnog zrna u četvrtoj generaciji može nastati milijun zrna. Preduvjet za donošenje ploda je da se to jedno zrno pšenice ne čuva, nego da ga se položi u zemlju. Tu započinje proces umiranja na kraju kojega dolazi do višestrukog razmnožavanja, odnosno ploda“ rekao je mons. Palić, naglasivši da „slikom pšeničnog zrna Isus govori o sebi kao o zrnu pšenice koje je bačeno u zemlju i koje će uroditi plodom. A mi smo plodovi. Nije to jednostavno pobjeda do slave, nego put ide kroz njegovu smrt do života, kroz njegovu patnju do proslave. Upravo se princip pšeničnog zrna provlači kroz čitavu povijest spasenja i povijest Crkve, od Pavlovih, preko Stošijinih sve do naših dana i ovih 340 milijuna progonjenih kršćana“ poručio je mostarsko – duvanjski biskup.

„Isus koji je za nas žrtvovao svoj život na križu, želi učiniti sve nas sijačima sjemena Riječi Evanđelja kako bismo mu svojim životom mogli donijeti puno ploda. Jesam li i ja spreman za to? Jesam li spreman odustati od vršenja vlastitih želja i prohtjeva i dopustiti Bogu da se on posluži sa mnom u širenju svoga Kraljevstva? Jesam li spreman umrijeti sebi da bih donio plodove spasenja? Za tu milost molimo u euharistiji u kojoj prinosimo kruh načinjen od mnogo zrnja koji će snagom Božjeg duha postati živi Krist među nama“ potaknuo je biskup Palić.

U pozdravnom govoru na početku mise, nadbiskup Puljić istaknuo je da je baš uz svetkovinu sv. Stošije povezan datum međunarodnog priznanja Hrvatske te je potaknuo na zahvalnost Bogu za taj povijesni događaj u stvaranju naše državotvornosti.  

Na kraju mise, katedralni župnik don Josip Radojica Pinčić predmolio je molitvu za domovinu i mudrost ljudi koji njome upravljaju

Na početku mise, biskupi su se u pratnji svećenika koncelebranata pomolili pred moćima sv. Stošije koje se nalaze u mramornom sarkofagu kojeg je u 9. st. dao izraditi zadarski biskup Donat, koji je tada i dobio Stošijine moći na dar od bizantskog cara Nicefora za posredovanje mira između Istoka i Zapada. Sv. Stošija u svom životu povezala je božićno i uskrsno otajstvo. Ubijena je na Božić 304. g., a njeno ime grčkog podrijetla, Anastazija, znači Uskrsnica.

Budući da je položila život za Krista na Božić, godinama je u čast mučenički posvjedočene vjernosti sv. Stošije, čije se ime kao osobite Božje izabranice navodi u molitvi Prvog Rimskog kanona, Papa slavio drugu božićnu misu u crkvi sv. Anastazije u Rimu, odakle je sv. Stošija i rodom.

Ines Grbić    

Foto: I. Grbić
 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

POPIS STANOVNIŠTVA Hrvatska ima 209.000 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika, ali Biograd, Poličnik, Sukošan, Pakoštane i Galovac imaju više stanovnika no 2011.!

Objavljeno

-

By

Iako prema novom popisu stanovništva sve županije uključujući i Grad Zagreb imaju manje stanovnika nego prije 10 godina, Hrvatska i dalje ima 209 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih građana, piše u nedjelju Večernji list.

Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima najviše 3,888.529 stanovnika, dok je na dan 3. siječnja imala čak 4,097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3,690.623 punoljetna građanina, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća.

Postoji i dugogodišnji problem s postojanjem fiktivnih zdravstvenih osiguranika na koje su demografi već prije upozoravali govoreći da je najvjerojatnije riječ o hrvatskim državljanima, Srbima koji su napustili Hrvatsku, Hrvatima iz BiH, zatim hrvatskim građanima koji su se iselili, a nisu se odjavili te o strancima koji na obali imaju nekretnine. Nitko ne može precizno procijeniti koliko tih zdravstvenih osiguranika koji nisu stanovnici Hrvatske koristi “besplatno” zdravstvo, a koliko je među njima iseljenih i samo formalno prijavljenih na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. No taj bi se problem sada trebao riješiti, osobito nakon uvođenja registra stanovništva, koji ima većina članica EU, i preporuka EU je da ga članice izrade do kraja ove godine.

Iako prvi rezultati popisa stanovništva nisu ostavili razloga za optimizam, ipak valja istaknuti da pored jedinog županijskog središta Čakovca još uvijek ima manjih gradova, ali i velikih i manjih općina koje su povećale broj stanovnika u proteklom desetljeću. To su, među ostalim, Solin, Sveta Nedelja, Dugo Selo, grad Krk i Biograd na Moru.

Od općinama koje su povećale broj stanovnika, to su prije svega velike općine Viškovo kod Rijeke, zatim Podstrana kod Splita te općine na jugu Dalmacije Župa Dubrovačka i Konavle.

Kad je riječ o općinama koje imaju manje od 5000 stanovnika, u plusu su u odnosu na 2011. i općine na zadarskom području Poličnik, Sukošan, Pakoštane, Galovac te općine u blizini Splita – Dugopolje, Bol na otoku Braču, zatim Omišalj i Malinska – Dubašnica na Krku, Bilice u blizini Šibenika, Tar – Vabriga u Istarskoj županiji te Orehovica u Međimurskoj županiji.

Za pozitivan primjer treba svakako istaknuti Vis, najudaljeniji otok od kopna, koji je u proteklom desetljeću izgubio samo sedam stanovnika, zahvaljujući ustrajnoj i sveobuhvatnoj demografskoj politici. I udaljena općina Baška na otoku Krku, koja provodi demografsku politiku, izgubila je samo jednog stanovnika, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu