ZADAR / ŽUPANIJA
Zadarska županija rekorder po povećanju izdvajanja za vatrogastvo
Najviše novca na godišnjoj razini za vatrogastvo je u apsolutnom i relativnom iznosu povećala Zadarska županija, pokazuje istraživanje portala zupan.hr koji je analizirao podatke svih hrvatskih županija za 2019. godinu.
U njihovoj analizi napravljenoj na temelju podataka konsolidiranih proračuna županija vidljivo je da je udjel izdvajanja za vatrogastvo do pola posto proračuna. Veće udjele iz proračuna za vatrogasce izdvajaju njihovi gradovi i općine.
Prema udjelu iz proračuna, najviše je u 2019. godini izdvojila Zagrebačka županija, 0,48 posto, slijedi Splitsko-dalmatinska s izdvojenih 0,31 posto, Dubrovačko-neretvanska 0,28 posto, Primorsko-goranska 0,21 posto i Šibensko-kninska 0,19 posto. U odnosu na broj stanovnika najviše su izdvojile Dubrovačko-neretvanska, Zagrebačka, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija.
Gledajući trendove, tj. povećanje izdvojenih sredstava za vatrogastvo u 2019. u odnosu na 2018. godinu, predvodi Zadarska županija s dvostrukim povećanjem, odnosno iznosom od 592,4 tisuće kuna (s 590,5 tisuća kuna u 2018. na 1,183 milijuna u 2019. godini). Zagrebačka županija povećala je sredstva za 424,2 tisuće, Primorsko-goranska za 387,2 tisuće, Istarska 329,4 tisuće i Virovitičko-podravska županija za 264,9 tisuće kuna. U postocima, nakon Zadarske, slijedi Ličko-senjska županija sa 72,7 posto većim sredstvima u odnosu na 2018. godinu, Virovitičko-podravska s povećanjem od 64,15 posto, Vukovarsko-srijemska 25,81 posto i Brodsko-posavska sa 20,75 posto većim sredstvima.
Vatrogasne snage Zadarske županije jedne su od temeljnih operativnih snaga cjelovitog sustava civilne zaštite koji čine operativne snage te civilni sektor koji provodi mjere i aktivnosti zaštite i spašavanja u velikim nesrećama, nepogodama i katastrofama.
„Na godišnjim razinama radi se o doista ogromnom angažmanu vatrogasnih snaga u proteklim godinama. Primjerice, Vatrogasna zajednica naše Županije je u 2018. godini, iako nije bilo ugroza koje bi uzrokovale veće materijalne štete na imovini fizičkih i pravnih osoba kao što je bilo godinu ranije (mraz, požari i bujične poplave), imala ukupno 724 intervencije u kojima je sudjelovalo 5.283 vatrogasca te je u akcijama utrošeno ukupno 10.648 sati angažmana, u 2019. godini imala ukupno 2.256 intervencija u kojima je sudjelovalo 6.767 vatrogasaca te je u akcijama utrošeno 8.299 sati, a u dijelu 2020. godine (do 30. rujna 2020.) imala 1.418 intervencija u kojima je sudjelovalo 2.893 vatrogasca te je u akcijama utrošeno ukupno 5.770 sati“, istaknuo je Olivio Meštrović, županijski pročelnik za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove.
Za potrebe vatrogastva osigurano je i doznačeno 780.507,50 kuna u 2018. godini, u 2019. godini 1.182.935,32 kuna, u 2020. godini 1.259.650,00 kuna, a u ovoj godini planiran je iznos od 1,3 milijuna kuna.
„Svjesni sve zahtjevnijih rizika, prijetnji i opasnosti od velikih nesreća, prirodnih nepogoda i katastrofa, u kontinuitetu se provode mjere s ciljem prepoznavanja zadaća svih operativnih snaga i nositelja provedbenih aktivnosti zaštite i spašavanja i potrebe razvoja kapaciteta za djelovanje i upravljanje u izvanrednim situacijama. Bolje planiranje, a onda i skladan zajednički rad neophodan je uvjet za ublažavanje posljedica neželjenih događaja. U tom cilju Zadarska županija potiče suradnji svih, posebno općina i gradova za veći angažman u jačanju vlastitih kapaciteta za smanjenje rizike te operativnost, a sama dodatno ulaže u jačanje operativnih sposobnosti županijskih temeljnih snaga u sustavu civilne zaštite“, dodaje Meštrović uz napomenu da tome pridonose i aktivnosti u sklopu projekta financiranih sredstvima Europske unije.
Jedan od pozitivnih primjera je projekt „Readiness“ (Unapređenje otpornosti jadranskog bazena od požara i seizmičkih opasnosti koji se financirao iz Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska 2014.-2020.) kao EU projekta koji unaprjeđuje otpornost od prirodnih opasnosti značajno doprinose jačanju sustava. U planu su i drugi projekti vezani za smanjenje rizika od poplava te utjecaja klimatskih promjena i mjera prilagodbe te izrada sveobuhvatnog pregleda stanja sposobnosti, prijetnji i rizika kako bi se pronašao optimalan model odgovora na izvanredne situacije, katastrofe i krizna stanja.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





