U betonskoj dvorani beogradskog sajma deseci medicinskih sestara u zaštitnim odijelima daju cjepivo protiv covida-19 mladima i starima, toliko brzo i učinkovito da je Srbija po tome prva u kontinentalnoj Europi.

U zemlji je u gotovo dva tjedna cijepljeno pola milijuna od ukupno sedam milijuna ljudi, što je najviše nakon Britanije, po podacima znanstvene internetske publikacije “Our World in Data”.

Bitna razlika je u tome što se ljude većinom cijepi kineskim cjepivom koje je proizveo Sinopharm.

Dok cijepljenje u Europskoj uniji sporo napreduje, što je izazvalo velike kritike, Srbija ga provodi brzo zahvaljujući ugovorima s kineskim i ruskim proizvođačima. Osim kašnjenja, u EU se pojavio još jedan problem, a to je da neke zemlje odbijaju cijepiti starije od 65 godina AstraZenecinim cjepivom, tvrdeći da nema dovoljno dokaza da je učinkovito na starijoj populaciji. Hrvatska će, kako je najavljeno, tim cjepivom cijepiti i starije od 65.

Srbi mogu birati kojim će se cjepivom cijepiti, a nude im se Pfizerovo i BioNTechovo, ruski Sputnik V i Sinopharmovo.

No najviše se cijepe kineskim pošto je Srbija dobila milijun doza sredinom siječnja.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić sebi pripisuje uspješnu kampanju cijepljenja.

“Pisao sam u listopadu Xi Jinpingu i cijena je drastično snižena”, rekao je lokalnim medijima o dogovoru koji je sklopio s kineskim kolegom o nabavi Sinopharmova cjepiva.

“Kad vidite cijenu, podignut ćete mi jednoga dana spomenik”, dodao je.

Po dolasku u centar za cijepljenje u glavnom gradu, liječnici pregledavaju pacijente nakon čega odlaze u zonu za registraciju i na cijepljenje. Sve traje svega 15 minuta, ne računajući kratko čekanje nakon cijepljenja da bi se vidjelo hoće li biti nuspojava.

Mnogi su iznenađeni glatkim odvijanjem kampanje cijepljenja s obzirom na inače sporu birokraciju.

“Svi su točno znali što rade, bilo je dosta osoblja, svi su bili ljubazni”, kazala je AFP-u poslije cijepljenja Snežana Krivokapić, 38-godišnja komunikacijska menadžerica.

Osim kineskih cjepiva, Srbija je uvezla i preko 30.000 doza Pfizerova i BioNTechova cjepiva te 40.000 doza Sputnika V.

Vučić je nedavno najavio da će srpski “prijatelji” poslati još milijun doza prije ožujka, ne ulazeći u pojedinosti.

Jedan provladin tabloid sažeo je to naslovom: “Vučić, Putin i Xi spašavaju Srbiju”.

Istodobno, EU se optužuje da zanemaruje susjede sa zapadnog Balkana po tom pitanju.

Osim Albanije, Srbija je jedina zemlja u regiji koja je započela cijepljenje zahvaljujući vlastitim dogovorima s farmaceutskim kompanijama.

Druge zapadnobalkanske vlade nisu bile uključene u europski program podjele cjepiva u prosincu i još uvijek čekaju cjepiva koja su im obećana putem UN-ova mehanizma Covax za pomoć siromašnijim zemljama.

Kina je na početku pandemije brzo poslala Srbiji pošiljku maski i druge opreme, što je Srbija naveliko isticala, dok je slična pomoć EU-a dobila malu pozornost.

Peking i Beograd sve su bliži zadnjih godina, toliko da je Srbija postala ključna odskočna daska za kineske gospodarske projekte i jačanje utjecaja u Europi.

Beograd je također od Pekinga dobio niz zajmova za razvoj infrastrukture, pa se srpski analitičar Stefan Vladisavljev pita što je Srbija ponudila u zamjenu za cjepiva.

“S obzirom na prirodu njihove suradnje zadnjih deset godina… možemo zaključiti da je Srbija sigurno kalkulirala kako bi osigurala ovu pošiljku”, rekao je.

Peking je, pak, motiviran “pozicionirati se kao globalni lider u borbi protiv covida-19”, dodao je.

Susjedna Mađarska je jedina država članica EU koja je odobrila i kinesko i rusko cjepivo, objavivši da je naručila pet milijuna doza Sinopharmova cjepiva.

Premijer Viktor Orban nedavno je pozdravio “inspirativan primjer” Srbije i ocijenio da je zemlja “laboratorij” u kojem će se vidjeti kako kinesko cjepivo djeluje.

Sinopharm tvrdi da je njegovo cjepivo Velo, koje koristi neaktivni virus, 79 posto učinkovito, premda zapadni skeptici upozoravaju na nedovoljnu transparentnost i manjak podataka o kliničkim ispitivanjima.

Dragana Milošević, srbijanska liječnica koja pomaže voditi cijepljenje u beogradskom sajmu, kaže da bez problema cijepe do 2000 ljudi na dan kineskim cjepivom.

“Do sada nije bilo apsolutno nikakvih nuspojava”, kazala je.

Francuska, Njemačka, Belgija, Danska, Švedska i neke druge zemlje su odredile dobna ograničenja za cjepivo AstraZenece, koje su razvile englesko-švedska tvrtka AstraZeneca i sveučilište Oxford, zbog nedostatnih podataka procjene rizika među starijim stanovništvom.

I španjolsko ministarstvo zdravstva objavilo je u petak da će ograničiti upotrebu cjepiva AstraZeneca/Oxford na mlađe od 55 godina, nakon što su druge europske zemlje navele da će primijeniti slična ograničenja.

Ta odluka je donesena nekoliko sati nakon što je europski regulator dao zeleno svjetlo za njegovu upotrebu kod starijih osoba svih dobnih skupina.

Prošlog tjedna njemačka vlada je navela da ne savjetuje to cjepivo za starije od 65 godina i ocijenila da još nema dovoljno podataka o njegovoj učinkovitosti za tu dobnu skupinu.

Švicarska je pak zatražila “dodatna istraživanja” prije nego što odobri cjepivo.

Italija ga je odobrila, ali je također preporučila upotrebu nekog drugog cjepiva za starije od 55 godina.

Unatoč tome što je više zemalja objavilo preporuke ili odluke da se AstraZenecinim cjepivom ne cijepe stariji građani, Hrvatska je objavila da će tim cjepivom cijepiti i starije.

Cjepivo AstraZenece je tek treće cjepivo koje je odobrila Europska unija nakon cjepiva Pfizer/BioNTecha i Moderne.