Magazin
Velika crvena prevara: Otkrili su zašto rajčice više nemaju ‘okus’

Rajčice koje pamtimo iz djetinjstva bile su kao drugačije vrste od ovih koje danas stoje na policama supermarketa, a sve se teže čini naći neke koje imaju okus. Popravljanje toga moglo bi ostaviti dubok trag na prehrani
U potrazi za pravim, sočnim rajčicama često ćemo se jako razočarati, posebno ako ih tražimo u nekom od supermarketa, gdje nas najčešće dočekuju rajčice čiji okus možemo nazvati bezličnim. ‘Kao da žvačeš papir’, rekli bi često. Vjerujemo da ste se često zapitali zbog čega je okus tih rajčica takav, tj. zašto te rajčice okusa uopće nemaju?
Jedno istraživanje daje odgovor na to pitanje, i pokazuje kako u 93 posto modernih rajčica nedostaje verzija gena koja im daje njihov poseban okus. Unatoč tome što mislimo da je krivac genetska modifikacija, zapravo uzročnik leži u uzgajivačima, tj. njihovom pokušaju da izvuku najviše iz rajčica, izvuku najveću ekonomsku korist.
Tijekom vremena geni koji pojačavaju okus izgubili su se ili su tijekom procesa razmnožavanja negativno odabrani. Zato današnjim rajčicama iz supermarketa nedostaje genetske raznolikosti, pa tako i okusa, piše BigThink.
– Tijekom kultiviranja i poboljšanja rajčica ljudi će se većinom fokusirati na ono što će im povećati proizvodnju, produkciju, poput veličine samog ploda i dobrog podnošenja skladištenja. Neki geni koji su uključeni u ostale važne kvalitete, osobine ploda, i njihove reakcije na stres, tijekom ovog procesa su izgubljeni – rekao je Zhangjun Fei sa Sveučilišta Cornell.
Njihova otkrića objavljena su u magazinu Nature Genetics, u kojem su analizirani genetski podaci 725 rajčica, kultiviranih i divljih, koje su važne zbog genetske različitosti. Zatim su ove podatke usporedili s domaćim genomom rajčice Heinz 1706, koji se često koristi kao reprezentativni primjer genoma rajčice.
Usporedba je pokazala da Heinzu 1706 nedostaje oko 5000 gena, a da većini rajčica koje se mogu pronaći u supermarketima nedostaje rijedak oblik gena koji im daje okus. Taj gen TomLoxC pronađen je u 90 posto divljih vrsta.
– Čini se kako je uključen u proizvodnju iz masti. Otkrili smo da također proizvodi aromatične spojeve iz karotenoida, pigmenata koji rajčici daju crvenu boju. Bila je to dodatna funkcija koja je bila iznad onoga što smo očekivali, a ovi su rezultati sigurno zanimljivi ljudima koji uživaju u rajčicama s okusom – kaže James Giovannoni, američki znanstvenik i suautor studije.
Istraživači se nadaju da će njihova analiza dovesti do razvoja resursa za “razvoj budućih funkcionalnih studija i razmnožavanja”. U međuvremenu se može dogoditi da će se uzgajivači rajčica okrenuti potrazi za okusima, sami. Gen TomLoxC postaje ipak češći u moderno uzgojenim rajčicama, u usporedbi sa stanjem od samo nekoliko godina ranije.
Popravljanje okusa rajčica moglo bi dovesti do velike razliku u načinu na koji uživamo u našoj prehrani čije su rajčice važan dio. Tako npr. zapadnjaci godišnje pojedu oko devet kilograma rajčica, te 33 kilograma prerađenih rajčica – što dokazuje koliko su neizostavne za našim stolovima.
Magazin
Kako odabrati najslađe jagode? Na nekoliko stvari posebno obratite pozornost
Sezona jagoda je pred nama, što znači da će tržnice i trgovine uskoro biti prepune ovog sočnog crvenog voća. No, ako ste ikada kupili mjericu samo da biste kod kuće otkrili da su jagode bezukusne, vjerojatno se pitate u čemu griješite, pogotovo s obzirom na današnje cijene. All recipies donosi savjete stručnjaka o tome na što trebate paziti kako biste svaki put odabrali savršene jagode.
Kako odabrati najbolje jagode?
Odabir svježih jagoda jednostavan je ako znate na što obratiti pažnju. Meghan Diaz, stručnjakinja za nabavu voća i povrća, savjetuje da kod kupnje tražite plodove koji su izrazito crveni i čvrste teksture. Vanjska strana trebala bi biti rubin-crvena, sjajne površine i s minimalnim odstupanjima u boji.
“Pripazite da su peteljke žarko zelene, a ne smeđe ili sasušene. Cijeli plod treba biti živahne crvene boje, ne blijed ili ružičast, s što manje bijelih dijelova”, kaže Diaz. Jagode bi trebale biti čvrste na dodir, s napetom kožom bez nabora, a miris bi trebao biti voćni, cvjetni i prepoznatljivo “jagodast”.
Što se tiče veličine, Diaz uvjerava da ona nije presudna. “Veličina sama po sebi ne određuje okus, bitno je ono unutra. Na okus zapravo utječu sorta, uvjeti uzgoja i koliko brzo jagoda stigne s polja u trgovinu. Manji plod uzgojen u idealnim uvjetima i ubran na vrhuncu zrelosti uvijek će biti ukusniji od krupnog, ali bezukusnog”, objašnjava ona. “Najvažnije je izbjegavati plodove koji su pljesnivi, oštećeni ili iz kojih curi sok jer mogu uništiti cijelo pakiranje. Ako pazite na ove ključne znakove, kući ćete donijeti jagode koje su jednako ukusne kao što i izgledaju. Uvijek provjerite dno posudice kako biste vidjeli ima li oštećenih plodova”, napominje Diaz.
Pravilno čuvanje za dulju svježinu
Kako biste maksimalno iskoristili svježe jagode, važno ih je pravilno skladištiti. Prvo bacite sve plodove koji pokazuju znakove plijesni, a ostatak operite u otopini vode i octa te ih zatim dobro osušite. Ako ste ih kupili u plastičnoj posudi s rupicama, možete ih u njoj i ostaviti.
U suprotnom, stavite ih u posudu čiji poklopac nećete potpuno zatvoriti kako bi zrak mogao cirkulirati. Na dno posude stavite papirnati ubrus da upije
Magazin
Liječnica: Tri stvari koje treba izbjegavati prije spolnog odnosa
Prije nego što se prepustite strastima s partnerom, postoje tri stvari koje biste svakako trebali izbjegavati kako biste si osigurali što ugodnije iskustvo. Na njih je upozorila liječnica Jen Caudle iz Philadelphije, koja je na društvenim mrežama objasnila što može smanjiti užitak u seksu.
Lijekovi protiv alergije
Prvi na popisu su antihistaminici, lijekovi koji se često koriste za ublažavanje simptoma alergije. Prema dr. Caudle, oni mogu izazvati neželjenu suhoću koja smanjuje ugodu tijekom odnosa.
“Nemojte uzimati antihistaminike prije seksa – lijekove poput Benadryla, difenhidramina i slično. Zašto? Zato što oni mogu isušiti vaginalni sekret”, pojasnila je.
“Točno, za seks su potrebni lubrikacija i vlažnost, što svakako pomaže, zar ne? Antihistaminici mogu pridonijeti isušivanju vaginalnog sekreta. Mogu uzrokovati suhoću i na drugim dijelovima tijela, ali i na intimnom području”, dodala je.
Brijanje neposredno prije odnosa
Drugo upozorenje odnosi se na brijanje intimnog područja neposredno prije spolnog odnosa. Iako se može činiti kao dobra ideja, liječnica savjetuje da prođe neko vrijeme između brijanja i seksa kako bi se izbjegla iritacija kože.
“Nemojte se brijati neposredno prije seksa! Koža može biti iziritirana, oštećena i nadražena, a trenje tijekom odnosa sve može samo pogoršati. Zato ostavite da prođe neko vrijeme između brijanja i seksualne aktivnosti”, istaknula je Caudle.
Previše alkohola
Treći i možda najočitiji savjet odnosi se na konzumaciju alkohola. Iako čašica ili dvije mogu pomoći u opuštanju, liječnica upozorava da pretjerivanje može imati suprotan učinak, osobito kod muškaraca, jer utječe na erekciju.
“Ne bih pretjerivala s alkoholom”, poručila je. “Uvijek preporučujemo umjerenost, no poznato je da alkohol ponekad može pomoći u stvaranju raspoloženja. To vrijedi i za muškarce i za žene. Problem je što previše alkohola, osobito kod muškaraca, može ometati izvedbu. Jednostavno pokušajte izbjegavati prekomjerno pijenje, što je savjet koji vrijedi i inače u životu.”
Magazin
Neurolozi: Jedan vitamin ključan je za zdravlje mozga, a mnogi ga ne unose dovoljno
Očuvanje kognitivnih funkcija jedan je od ključnih čimbenika zdravog starenja. Osim fizičke aktivnosti, važno je zadržati pamćenje, sudjelovati u razgovorima i učiti nove vještine. Liječnici ističu da prehrana bogata nutrijentima igra veliku ulogu u zdravlju mozga. “Prehrana ima važnu ulogu u kognitivnim funkcijama jer osigurava energiju te vitamine i nutrijente potrebne za smanjenje upala i rizika od kognitivnog pada”, kaže neurologinja dr. Michelle Evans za Parade.
Jedan nutrijent posebno se ističe, a mnogi ga ne unose dovoljno – riječ je o vitaminu D. Neurokirurginja dr. Julie Pilitsis objašnjava: “Vitamin D pomaže neuronima da pravilno funkcioniraju regulirajući ione koji ulaze i izlaze iz stanica.” Dodaje da ima protuupalna svojstva i može pomoći u uklanjanju beta-amiloida povezanog s Alzheimerovom bolešću. “Kod teškog nedostatka vitamina D rizik od razvoja demencije se udvostručuje”, upozorava.
Nikad nije kasno početi brinuti o zdravlju mozga
Nažalost, nedostatak vitamina D vrlo je čest, osobito kod starijih osoba. “Čak polovica starijih odraslih osoba nema dovoljno vitamina D”, navodi dr. Pilitsis. Preporučuje održavanje razine od najmanje 50 nanomola po litri krvi. “To obično znači unos od 800 do 1000 međunarodnih jedinica dnevno kroz prehranu ili dodatke”, objašnjava, uz napomenu da su dobre namirnice masna riba, obogaćeni mliječni proizvodi i žumanjci.
Osim vitamina D, važnu ulogu imaju i drugi nutrijenti poput omega-3 masnih kiselina, kolina i vitamina B. Nutricionistica Lona Sandon ističe: “Omega-3 masne kiseline pomažu u smanjenju upala u mozgu. Kolin pomaže u zaštiti staničnih membrana i očuvanju strukture mozga.”
Liječnice naglašavaju da nikad nije kasno početi brinuti o zdravlju mozga kroz prehranu, a dugoročna dosljednost u unosu kvalitetnih namirnica daje najbolje rezultate.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin2 dana prijeSUBOTNJA ŠPICA!
-
magazin4 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK GORNJI / Misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika predvodio nadbiskup Zgrablić






Plenki & Pupi
1. veljače 2021. at 16:09
Zašto rajčice više nemaju okus?
Neznam ni ja.
Mene zanima, zašto ovaj portal nije objavio ni slova oko tragičnog događaja u Šibeniku?
Ja mogu pretpostaviti…
Možda Don Dario zna odgovor?