Insekti šire bolesti poput malarije i denga groznice, čija je prevalencija uvelike porasla u posljednjih 80 godina jer im je globalno zagrijavanje omogućilo toplije i vlažnije uvjete u kojima žive.

Globalno zatopljenje pogoršava situaciju

Profesorica Rachel Lowe, koja vodi skupinu za globalnu zdravstvenu otpornost u Centru za superračunalstvo u Barceloni u Španjolskoj, upozorila je da će se epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, prenosi Guardian.

“Globalno zatopljenje zbog klimatskih promjena znači da prijenosnici bolesti koji prenose i šire malariju i denga groznicu mogu pronaći dom u više regija, s izbijanjima u područjima gdje su ljudi vjerojatno imunološki ranjiviji, a sustavi javnog zdravstva nepripremljeni”, kazala je Lowe.

Navodi da će vruće sezone povećati sezonski okvir za širenje bolesti koje prenose komarci i pogodovati sve češćim izbijanjima s kojima ćemo se sve teže nositi.

Denga – bolest koju komarci najbrže šire

Denga se primarno pojavljivala u tropskim i suptropskim regijama jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. Dulje vruće sezone i rjeđi mrazevi omogućili su da ova groznica postane virusna bolest koju komarci najbrže šire u svijetu, a sve više uzima maha i u Europi.

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj je denga groznice i od 2023. godine udomaćio se u 13 europskih zemalja: Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Malti, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu.

Broj prijavljenih slučajeva denga groznice porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od pet milijuna u 2019., pokazuju podaci WHO-a.

Lowe je rekao da će klimatski slom potaknuti bolesti. “Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca.”

Crne prognoze

Upozorila je da će se, ako se nastavi dosadašnja visoka emisija ugljika i rast stanovništva, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci povećati na 4,7 milijardi do kraja stoljeća.

Lowe ističe da, budući da je problem klimatskih promjena teško rješiv, imat ćemo sve više oboljelih, a moguće i smrtnih slučajeva od malarije i denga groznice diljem kontinentalne Europe. “Moramo rano intervenirati kako bismo spriječili pojavu bolesti.”

Svaki dio našeg tijela treba kisik kako bi pravilno funkcionirao. Glavni zadatak dišnog sustava je osigurati da se to dogodi. Stoga je važno poduzeti korake za očuvanje zdravlja pluća kako bismo osigurali optimalno funkcioniranje ovog sustava.

Ipak, zdravlju pluća često se ne pridaje toliko pozornosti kao zdravlju srca, crijeva i drugim organima, tvrdi pulmolog dr. Joseph Khabbaza. Općenito, briga o plućima i odvikavanje od nekih loših navika, koje bi mogle oštetiti organe, ključni su za sprječavanje problema s plućima u budućnosti.

Dakle, najvažnija stvar koju možemo učiniti za zdravlje pluća je prestanak pušenja, ističe liječnik. “Bilo da se radi o cigaretama, marihuani ili električnim cigaretama – sve su to stvari za koje znamo da s vremenom oštećuju pluća većine ljudi i povećavaju izglede za pojavu bolesti pluća”, kaže dr. Khabbaza za Parade.

Stoga prestanak pušenja smanjuje rizik od više vrsta raka i kardiovaskularnih bolesti te poboljšava cjelokupno zdravlje.

Fizička aktivnost i prestanak pušenja vrlo su važni za očuvanje zdravlje pluća

Prema American Lung Association, u nekim slučajevima prestanak pušenja može popraviti dio štete koju je isto prouzročilo. Naša plućna funkcija može se poboljšati nakon dva tjedna prestanka pušenja, a nakon godinu dana rizik od srčanih bolesti upola je manji.

Osim toga, nakon prestanka pušenja, redovita tjelesna aktivnost najbolje je što možemo učiniti za svoja pluća, kaže pulmolog dr. Adam Glassman. “Pomaže u aerobnoj funkciji i omogućuje vašim mišićima da učinkovitije koriste kisik”, istaknuo je. Vježbanje je također dobro za srce, mentalno zdravlje i opću dobrobit, dodaje.

Što smo aktivniji, naše srce i pluća rade jače kako bi dopremili kisik do naših mišića, prema podacima American Lung Association. To naše srce i pluća čini jačima te poboljšava razinu kondicije, što pospješuje učinkovitost tijela u prijenosu kisika u krvotok i mišiće.

Mikrobiom bogat dobrim bakterijama važan je ne samo za pravilnu probavu, već i za imunološko zdravlje, regulaciju raspoloženja i čak bi mogao igrati ulogu u sprječavanju kognitivnog pada.

Stoga je jako važno započeti dan hranom koja podržava zdravlje crijeva. Gastroenterologinja dr. Caroline Soyka otkrila je šta bi takav doručak trebao sadržavati.

“Jaja i jogurt izvrstan su način da dobijete zasitne proteine, kao i zdrave probiotike koji su izvrsni za diverzifikaciju crijevnog mikrobioma”, rekla je.

Ove dvije namirnice podržavaju zdravlje crijeva. Jogurt se fermentira prirodnim bakterijama i kvascima, pružajući prirodni izvor probiotika. Dok su jaja prepuna nutritivnih dobrobiti, uključujući proteine, omega-3 masne kiseline, vitamin B i vitamin D, prenosi Klix.ba.