ZADAR / ŽUPANIJA

DHMZ objavio dugoročnu prognozu za zimu

Objavljeno

5 godina prije

28. studenoga 2020.

Z NET

Oblačno, tmurno i maglovito vrijeme proteklih dana te moguć snijeg u dane vikenda (ali i sljedeći tjedan) u unutrašnjosti su nas već na neki način uveli u zimski ugođaj i novo godišnje doba. I dok su nam i vremenske, ali i druge prilike veći dio ove godine bile neobične, ponekad i teško podnošljive, možemo se nadati da nam zima donosi bolje dane, započinje DHMZ svoju dugoročnu prognozu za zimu koju prenosimo u cijelosti.

Prema dostupnom prognostičkom materijalu koji se koristi u Službi za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a dugoročna prognoza za zimu (klimatološki početak zime je 1. 12., a astronomski 21. 12. 2020. u 11:02 SEV), gledajući sezonu u cjelini, ukazuje na veliku vjerojatnost pozitivnog odstupanja temperature od višegodišnjeg srednjaka, dakle na još jednu iznadprosječno toplu zimu.

Međutim, to ne znači da tijekom zime neće biti razdoblja s temperaturom oko prosjeka, a uz prodore hladnog zraka, temperatura u kraćem vremenskom razdoblju može biti i osjetno niža od uobičajene. Već će prvi dani prosinca donijeti hladnije vrijeme od prosjeka…

Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja. Što se ove zime tiče, nema izraženog signala za veće odstupanje količine oborine od višegodišnjeg prosjeka pa uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze možemo reći da je izgledna količina oborine oko uobičajene ili manja od toga.

Međutim, gledajući na mjesečnoj skali, prema prognoziranoj prevladavajućoj sinoptičkoj situaciji, postoji vjerojatnost za količinu oborine veću od uobičajene u prosincu. Pritom treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u dugoročnim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…).

Isto tako valja imati na umu da se u nastavku sezone mogu izmjenjivati razdoblja s manjkom oborine s kraćim razdobljima kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle obilnija kiša ili snijeg.

Na kraju treba naglasiti da uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće razdoblje, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su obilne količine oborine te nagla zahladnjenja.

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike.

Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonska prognoza Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a ponajprije se odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Republike Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čije je sjedište u Readingu, Velika Britanija. U obzir se uzimaju i dugoročne prognoze ostalih velikih meteoroloških službi iz Velike Britanije (Met Office), Francuske (Meteo France), Italije (CMCC), Njemačke (DWD), SAD-a (IRI, International Research Institute for Climate and Society, University of Columbia; CPC, NOAA) i Japana (JAMSTEC – Japanska meteorološka agencija), navode iz DHMZ-a.

No votes yet.

Please wait...

Povezane teme :

Up Next

Subotnja špica

Ne propustite

Subotnja špica

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NEDJELJA, CRKVA SV. FRANE / Dodjela nagrada 12 najuspješnijih radova o bl. Jakovu Zadraninu. Pogledajte ih…

Objavljeno

18 sati prije

25. travnja 2026.

Z NET

Dodjela nagrada učenicima i mentorima čije je radove o prikazu bl. Jakova Zadranina Stručno povjerenstvo proglasilo najuspješnijima će biti u nedjelju, 26. travnja, s početkom u 19 sati, u crkvi sv. Frane u Zadru, na uočnicu blagdana bl. Jakova Zadranina, koji se slavi u ponedjeljak, 27. travnja.

Autori 12 radova čije su slike u prilogu su:

tri rada iz Dječjeg vrtića „Radost” – PO “Vruljica”; to su šestogodišnji Ivano Perica i Mara Volarević te petogodišnji Frane Erceg. Njihove mentorice su Ksenija Medini i Vanja Petrović.

Nagrađenih osam radova učenika iz osnovnih škola su: Lucija Zorić (3. r.) i Maria Miloš (5. r.) iz OŠ Fra Mijo Čujić Bukovica, PŠ “Crvenice” Bukovica, Tomislavgrad, BiH, mentorica: Ana Zorić; Vice Belak (2. r.), OŠ Jurja Šižgorića, Šibenik, mentorica: Helena Šarić; Toni Bukulin (1. r.), OŠ Šimuna Kožičića Benje, Zadar, mentorica: Snježana Diklan; Antonela Bulić (1. r.), OŠ Zadarski otoci, Zadar, mentorica: Željka Diklan; Karla Rončević (7. r.), OŠ Bartula Kašića, Zadar, mentorica: Jolida Klarić; Tia Perinčić (8. r.), OŠ Stanovi, Zadar, mentorica: Sonja Špadić i Tonka Srzić (5. r.), OŠ Zadarski otoci, Zadar, mentorica: Sunčica Ivin Mikulić.

Među srednjoškolcima, nagrađena je Mihaela Pandža (2. r.) iz Elektrotehničke i ekonomske škole, Nova Gradiška, mentorica Antonija Grozdanović Pranjić.

Nagrađeni likovni rad OŠ Jurja Dalmatinca iz Paga je tiskan na sličici s molitvom bl. Jakovu na poleđini; tu sličicu će dobiti sva djeca, sudionici Natječaja. Taj rad su naslikali Vito Škoda, Dorotea Škoda i Tara Paladina, učenici 7. razreda OŠ Jurja Dalmatinca u Pagu, čija je mentorica s. Marija Matanović.

U prosudbenom povjerenstvu bili su fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane u Zadru, don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, slikar Valentino Radman, prof. (Zadarska županija), profesori Inga Budimir i Marko Perić (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar), Lucija Sekula (Narodni muzej, Zadar) te fra Pavle Ivić i fra Anselmo Stulić, redovnici samostana sv. Frane u Zadru.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PREDAVANJE NA SVEUČILIŠTU / Prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi: “Hrvatska ubrzano ostaje bez mladog stanovništva. Evo kako riješiti problem…”

Objavljeno

18 sati prije

25. travnja 2026.

Z NET

u okviru Festivala znanosti 2026., koji se ovog tjedna odvijao na Sveučilištu u Zadru, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi s Odjela za geografiju održala je u Znanstvenoj knjižnici predavanje „Emigracija mladih – odljev energije društva”.

Krovna tema ovogodišnjeg Festivala znanosti je energija, a na primjeru odljeva najpotentnijeg dijela društva Graovac Matassi pokazala je kako cijelo društvo ostaje bez svog energetskog potencijala.

„Mladi su najaktivniji dio društva: rade, stvaraju i nositelji su kreativnosti. Kada u većem broju iz osobnih razloga odluče otići iz Hrvatske, to se preslikava na društvo u cjelini jer ima šire posljedice od samog smanjenja broja stanovnika. Kad mladi odlaze iz zemlje, odlazi radna snaga, znanje, ideje i budući roditelji. Jednako kao što razmišljamo o obnovljivim izvorima energije, moramo razmišljati i o tome kako obnoviti i zadržati energiju društva, odnosno kako zadržati mlade u vlastitoj zemlji i osigurati rast”, rekla je Graovac Matassi.

Hrvatska nije izuzetak, nego dio šire slike europskih zemalja iz kojih mladi odlaze zbog posla, viših primanja, obrazovanja i boljih životnih uvjeta. Ono što se događa u Hrvatskoj prisutno je i u Portugalu, Italiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji, a najizraženije je u Sjevernoj Makedoniji. Razlozi se razlikuju od zemlje do zemlje, bilo da je riječ o korupciji, niskim plaćama, slabim poslovnim prilikama ili nestašici stambenog prostora.

„U Hrvatskoj se broj osoba u dobi od 20 do 39 godina od 2011. do 2021. godine smanjio za 20 posto. Smanjenjem mlade populacije dolazi do starenja stanovništva i dugotrajnih trendova niskog fertiliteta, a populacija koja ostaje više ovisi o sustavu te relativno manje doprinosi gospodarskom razvoju i demografskom potencijalu”, istaknula je predavačica.

Mjere poput jednokratnih naknada za novorođene nemaju značajan učinak jer promjene moraju biti strukturne, a rezultati su vidljivi tek nakon 15 ili 20 godina. Zadržavanje mladih može se postići višim životnim standardom, kvalitetnijim radnim mjestima, priuštivim stanovanjem, većom sigurnošću i općom kvalitetom života. Trendovi se počinju mijenjati kada zemlja dosegne oko 80 posto prosjeka gospodarske razvijenosti Europske unije, za što su primjeri Irska i Poljska, koje su nekada bile iseljeničke, a danas su imigracijske zemlje.

Nastavi čitati