Connect with us

Vijesti

Javni sektor dogovorio božićnice i povišice od Nove godine

Objavljeno

-

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u petak nakon pregovora sa sindikatima javnih i državnih službi da su dogovorili isplatu božićnica od 1500 kuna i prethodno dogovoreno povećanje osnovice plaće za četiri posto.

“Biti će isplaćena božićnica ove godine, osigurali smo sredstva. Isto tako ćemo preuzeti obveze što se tiče osnovice, koja je odgođena na 1. siječnja 2021. godine. To ćemo morati u proračunu osigurati, s 1. siječnjem ide povećanje osnovice od četiri posto”, rekao je Marić novinarima nakon pregovora.

Povećanje od četiri posto povećat će ukupnu masu plaća za milijardu i 200 milijuna kuna na godišnjoj razini, dodao je.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović istaknuo je da su time ispunili sva ranija obećanja iz svibnja i lipnja.

“Povećanje osnovice od četiri posto, isplata božićnice, i sporazumi s policijom i obrazovanjem će se također ispuniti. Vjerodostojno smo išli prema pregovorima, naravno fiskalni kapaciteti su ograničeni, ali na neki način ćemo osigurati sredstva da ispoštujemo ranije obveze”, kazao je Aladrović.

Najavio je da će u drugom dijelu iduće godine otvoriti pitanje novih kolektivnih ugovora i temeljnog kolektivnog ugovora za iduće četverogodišnje razdoblje.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić poručio je kako je Vlada ispunila ono što je morala, odnosno što je ispregovarala u lipnju, a sindikati državnih službi zadovoljni su isplatom božićnica i povećanjem osnovice.

I čelnik sindikata Preporod Željko Stipić ističe da je Vlada pristala na ono na što se i obvezala. “Nismo iznenađeni, Vlada je naprosto pokazala da stoji iza svog potpisa i mislim da je konačno vrijeme da se svi tako počnemo ponašati”, poručio je Stipić.

“Postoje poteškoće i za iduću godinu, ali smo bili čvrstog stava da se ne može dodatno prolongirati ono što je već prolongirano. Ono što smo izborili štrajkom u sustavu obrazovanja nije bilo predmetom ugovora, to će se i realizirati”, naglasila je čelnica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem.

Najavila je kako će nastaviti razgovore o ostalim problemima glede prava zaposlenika u samoizolaciji i bolovanju u javnom sektoru.

Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić naglasila je kako je danas potvrđeno ono što je potpisano u sporazumu na proljeće, što zdravstveni sindikati i sindikati socijalne skrbi tada nisu potpisali jer su smatrali da je to neprihvatljivo u tadašnjim uvjetima.

“Na prošlom sastanku smo rekli da je prijedlog za daljnje odgađanje neprihvatljiv. Jedinstven stav sindikata bio je da tražimo da se ispoštuje potpisani sporazum i to smo se dogovorili”, kaže Čulinović Čaić.

Također očekuje od Vlade da pozove zdravstvene sindikate u Banske dvore kako bi se dogovorili o načinu zahvale ljudima koji rade u otežanim uvjetima u bolnicama.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak poručio je kako očekuju da ministar zdravstva Vili Beroš i Vlada napokon ispoštuju mišljenje i odluke Vrhovnog suda i isplate razliku za prekovremene sate.

“Koliko vidimo, Vlada premijera Plenkovića još uvijek pronalazi načine kako da to izbjegne, ali nadamo se da ćemo i to riješiti na zadovoljavajući način za radnike”, kaže Topolnjak.

 
Nastavi čitati
4 komentara

4 Comments

  1. Neradnički uhljebistan

    13. studenoga 2020. at 17:42

    Strašno

     
  2. Lijencine

    13. studenoga 2020. at 18:33

    Bas strasno,njima povisica, a ostalima u privatnom sektoru povisica doprinosa i bez bozicnice.Bravo !!!

     
  3. Skola

    13. studenoga 2020. at 19:40

    Za pocetak opravdajte novce koje ste vec dobili… pa tek onda trazite jos. Neradnici jedni bezobrazni.

     
  4. Lila

    13. studenoga 2020. at 23:01

    Ljubomora nije dobra. Ljudi dobrano rade , barem ovi u prosvjeti. Kad udju u razred nema izlaska i setnje. Radi se. Nisu poput ovih po uredima. Zasluzili su povisice.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu