Connect with us

Vijesti

SIMPTOMI COVIDA-19 SE NAJČEŠĆE JAVLJAJU OVIM REDOSLIJEDOM: Samo jedan ključni detalj razlikuje ovaj virus od gripe

Objavljeno

-

Ovo istraživanje može pomoći zdravstvenim djelatnicima u razlikovanju pacijenata s gripom od onih s Covidom

Istraživanje sa Sveučilišta Južne Kalifornije uspjelo je utvrditi da simptomi Covida-19 često započinju određenim redoslijedom. Ovo otkriće može pomoći zaraženima koronavirusom da se izoliraju i na vrijeme počnu liječiti, što bi moglo značajno poboljšati ishode pacijenata.

Simptomi poput temperature i kašlja slični su kod brojnih bolesti, uključujući sezonsku gripu. Kako se još uvijek borimo s epidemijom, a sezona gripe je pred vratima, važnije je nego ikad da znamo prepoznati od čega zapravo bolujemo.

“Ovo je posebno važno znati kada se preklapaju ciklusi bolesti poput gripe, koja se javlja u isto vrijeme dok traje epidemije Covida-19”, kazao je dr. Peter Kuhn, jedan od autora studije i profesor medicine, biomedicinskog inženjerstva, zrakoplovstva te svemira i strojarstva.

Kako bi predvidjeli redoslijed simptoma, istraživači su analizirali stope incidencije simptoma koje je prikupila Svjetska zdravstvena organizacija kod više od 55.000 oboljelih od Covida u Kini. Također su pogledali skup podataka prikupljen na gotovo 1100 slučajeva koje je, između prosinca i siječnja, prikupila stručna skupina za medicinsko liječenje Covida u Kini.

“Redoslijed simptoma je važan. Znanje da svaka bolest napreduje različito znači da liječnici mogu prije utvrditi ima li netko Covid ili neku drugu bolest, što liječnicima pomaže da donesu bolje odluke”, izjavio je Joseph Larsen, vodeći autor studije.

Redoslijed simptoma kod Covida-19

1. vrućica

2. kašalj i bolovi u mišićima

3. mučnina i povraćanje

4. proljev

“Studija je otkrila da pacijenti sa sezonskom gripom češće razvijaju kašalj prije početka vrućice. U stvarnosti je to možda teško raspoznati jer gripa često naglo počinje s trijadom simptoma, uključujući bolove u leđima, zajedno sa suhim kašljem”, rekao je dr. Robert Glatter.

Dodao je da su nalazi studije potencijalno korisni “pri procjeni više pacijenata u užurbanom kliničkom okruženju”. U studiji se navodi da je prvi simptom Covida vrućica, dok gripa najčešće započinje kašljem.

“Općenito, iako je vrućica najčešće opisivani početni simptom infekcije koronavirusom, stvarnost onoga što vidim na prvim crtama fronta promjenjivija je. Neki pacijenti prijavili su samo gubitak okusa ili njuha, a, osim toga, osjećaju se dobro”, ispričao je Glatter.

Kod ostalih pacijenata, dodaje, pojavile su se malaksalost, glavobolja i vrtoglavica”, što na neki način podsjeća na simptome moždanoga udara, ali bez temperature, kašlja ili bilo kakvih dokaza o simptomima gornjih dišnih putova.

“Također sam vidio da pacijenti imaju samo bolove u prsima, bez ikakvih respiratornih simptoma. Mučnine, povraćanje i proljev nakon pojave vrućice i kašlja također sugeriraju na Covid”, pojasnio je Glatter.

Ovo istraživanje može pomoći zdravstvenim djelatnicima u razlikovanju pacijenata s gripom od onih s Covidom. Iako redoslijed simptoma nije jednak kod svakoga pacijenta, ova su saznanja i dalje koristan vodič za pružatelje zdravstvenih usluga, piše Healthline.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu