Od Nove godine na snagu stupaju nove Vladine mjere koje bi trebale rasteretiti gospodarstvo i poduzetnike. Većini zaposlenika povećat će se plaće, a ukida se i porez na nekretnine te smanjuje porez na dobit za male i srednje tvrtke

Od Nove godine u najavi je smanjenje obje stope poreza na dohodak, što bi većini u prosjeku povećalo plaću od 200 do 400 kuna, te smanjivanje poreznih opterećenja za poduzetnike. Također, ukida se porez na promet nekretnina, koji sad iznosi tri posto od vrijednosti nekretnine, a produljuju se i mjere subvencije za tvrtke zahvaćene posljedicama pandemije.

Rasterećenje poduzetnika nužno za oporavak gospodarstva

Vezano za rasterećenje poduzetništva, kao jedna od novih mjera koje stupaju na snagu nakon Nove godine spominje se smanjenje stope poreza na dobit za male i srednje tvrtke s 12 na 10 posto za ona poduzeća koja ostvaruju manje od 7,5 milijuna kuna prihoda. Prošle je godine povećan prag za oporezivanje stopom od 12 posto s 3 milijuna kuna prihoda na 7,5 milijuna, a sad bi ta stopa trebala biti dodatno smanjena. Hrvatska ima vrlo visoku razinu poreznog opterećenja dohodaka, među najvišima u EU, tako da će smjer Vladinih politika pohvaliti mnogi u ovom području.

Rast plaća, ali ne onima na minimalcu

No neće i oni koji su na minimalcu. Dok se čekaju najavljivani rezovi u cijelom gospodarstvu zbog posljedica pandemije, čeka se i izmjena Zakona o porezu na dohodak prema kojoj bi većini hrvatskih zaposlenika plaća trebala rasti u 2021. Smanjenje poreza na dohodak, onog od 24 posto na 20 i onog od 36 posto na 30, rezultirat će uvećanjem neto plaće zaposlenika, što će nekim poslodavcima dati svojevrsno opravdanje za smanjenja plaće tijekom pandemije. Simulacija pokazuje da za one koji sad, primjerice, imaju 10.000 kuna bruto, odnosno 6876 neto, nakon Nove godine primat će 7056 kuna, odnosno 188 kuna više. Oni s plaćom od 9734 kune imat će 10.112 kuna, odnosno porast od 377 kuna. Najbolje plaćeni, oni čija plaća premašuje 26.000 kuna neto, dobit će oko 1500 kn više mjesečnog prihoda. U Ministarstvu financija ističu kako se izmjenom ovog zakona namjerava ujedno definirati porezni tretman nacionalne naknade za starije osobe, koja je uvedena kako bi se smanjio rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, čime bi se trebala pojačati “pravna i materijalna sigurnost” osoba koje primaju naknadu. Onima s najmanjim plaćama plaće neće rasti uopće ili tek neznatno, oko 40 kuna u prosjeku.

10 milijardi eura malim i srednjim poduzetnicima

Većini poduzetnika 2020. godina završit će financijski nepovoljno, pa je Vlada produljila mjere subvencija minimalnih plaća za mikropoduzetnike i poduzeća koja su najviše pogođena padom ekonomskih aktivnosti zbog epidemije koronavirusa. Ovaj paket subvencija troškova plaća Vlada je financirala iz nacionalnih izvora. Time je rasteretila poduzetnike pri izdacima za zaposlenike, no Vlada neće moći dugoročno krpati rupe nego će poslodavci morati tražiti nova tržišna rješenja i smjerove poslovanja.

“Ova kriza donosi neke strukturne promjene koje će dugoročno utjecati na turistički sektor, o kojem ovisi veliki dio hrvatske ekonomije. Smatram da će biti potrebno pripremiti paket mjera koje će poduzeća u pogođenim sektorima prilagoditi novim okolnostima na tržištu i time potaknuti nova ulaganja u digitalizaciju i podizanje produktivnosti. Vlada očekuje novac za mjere iz EU programa ‘Nova generacija’, za koji se priprema program alokacije i koji će biti dostupan početkom 2021.godine. Većina novca koji će biti na raspolaganju iz ovog paketa, veličine oko 10 milijardi eura, rasporedit će se vjerojatno u korist malih i srednjih poduzeća, jedinica lokalne samouprave, koje moraju preuzeti odgovornost za intervencije na svom području, te za digitalizaciju javne uprave”, objašnjava ekonomski stručnjak Damir Novotny.

Dugoočekivana porezna reforma stiže s eurom?

U Hrvatskoj se već dugo očekuje cjelokupna porezna reforma. S druge strane, selektivna porezna opterećenja i promjene toliko su česti da poreznu reformu imamo svako toliko, zbog čega je nemoguće stabilizirati nacionalni fiskalni sustav. Posljedica takvih stalnih mijena Hrvatsku stavlja u poziciju rizične zemlje za ulaganje te onemogućava financijsku mobilnost poduzeća i građana.

“Mišljenja sam da bi porezne i proračunske politike u Hrvatskoj trebale u sljedećim godinama biti prilagođene politikama kakve vode vlade zemalja članica eurozone. Hrvatska će početkom 2023. vrlo vjerojatno postati članica Europske monetarne unije i uvesti euro. Europodručje trenutno priprema mnoge reforme koje uključuju i usuglašavanje poreznih politika, ujednačavanje poreznog opterećenja te odgovorne proračunske politike. Eurozona ide prema tzv. fiskalnoj uniji, kako bi se izbjegle krize poput slučaja Grčke iz 2010. godine. Hrvatska vlada morat će nastaviti s promjenama u poreznom opterećenju i očekuje se nastavak snižavanja poreza, posebno u području poreza na potrošnju – stope PDV-a trebale bi biti spuštene na prosjek u eurozoni. Vlada će također morati uskladiti javnu potrošnju s realnim poreznim kapacitetima, a to znači provesti reforme u zdravstvenom, obrazovnom i sustavu javne uprave, najvećim potrošačima proračunskog novca”, ističe Novotny te daje primjer države u EU na koju bismo se trebali ugledati u smislu porezne reforme.

Švedska i Njemačka su od 1. srpnja ove godine spustile opću stopu PDV-a s 19% na 16% te snižene stope na prehrambene proizvode i usluge sa 7% na 5%. Ovakvo snižavanje poreznog opterećenja potrošnje ohrabruje domaće potrošače na povećanu potrošnju te ubrzava oporavak.