Connect with us

Vijesti

Beroš: Sve odluke su usmjerene očuvanju zdravlja i života građana

Objavljeno

-

Današnja odluka Ustavnog suda potvrđuje ono što dugo govorimo – da su naše mjere bile odmjerene, razmjerne, legitimne, usmjerene ka očuvanju zdravlja i života hrvatskih građana u jednom vrlo specifičnom trenutku dolaska jedne nove bolesti za koju u tom trenutku, nismo inicijalno znali kakav će biti krajnji domet, rekao je Vili Beroš, ministar zdravstva u Temi dana.

Pojasnio je kako su u susjednim zemljama ljudi umirali u znatnom broju i sve odluke Stožera su bile usmjerene ka očuvanju zdravlja i života građana. One su, dodaje, bile temeljene na stručnom promišljanju, epidemiološkom promišljanju i svakodnevno su ih komparirali sa sličnim odlukama u zemljama diljem svijeta.

– Sve nas je mučio isti problem – kako sačuvati zdravlje i kako spriječiti širenje virusa, rekao je.

Osvrnuo se na sve manje povjerenje građana na rad Stožera, rekao je da kada je ugroza bila velika, svi su bili u strahu i slušali preporuke Stožera, no kako je virus pokazao da u Hrvatskoj možda neće biti toliko fatalnih posljedica, svi skupa smo se opustili i počeli propitkivati odluke.

Ponovio je da su sve odluke bile temeljene na stručnom promišljanju i zatu imamo dobre rezultate.

Beroš je rekao da kada je riječ o mjerama, i dalje se moramo truditi pronaći one koje će biti najučinkovitije.

– U datom trenutku smo procijenili da smanjenje mobilnosti je ta mjera koja doprinosi smanjenju širenja virusa i u tome smo uspjeli, rekao je ministar.

Današnji broj je nešto manji, ministar Beroš je rekao da je on iznimne važnosti broj hospitaliziranih bolesnika – danas ih je 310.

– Taj omjer dnevno novohospitaliziranih i otpuštenih je meni iznimno bitan jer ukazuje na opterećenje zdravstvenog sustava. To je jedan od bitnijih faktora koji odlučuje o kvaliteti pružanja zdravstvene usluge, dodao je.

Kod pojedinih bolnica su se počeli pripremati šatori, Beroš kaže da je to lagana priprema za jesen jer šatori u nekim zdravstvenim ustanovama već postoje od ranije i tamo su zbog trijaže bolesnika.

– Novo normalno vrijedi u bolničkom sustavu. Više nije moguć ulazak direktno s ceste, osim u hitnim slučajevima, bez prethodne trijaže i ispunjavanja upitnika i mjerenja temperature. Prilagođavamo se novim okolnostima, dodao je.

Ministar je rekao kako je Svjetska zdravstvena organizacija ukazala kako će tijekom jeseni biti većih problema i trebamo se pripremiti za to.

Komentirao je i najnovije odluke lokalnih stožera u Istri i Međimurju gdje maske nisu obvezne na nastavi u školi. Rekao je kako je lokalni stožer u dogovoru sa strukom donio takvu odluku, koja je legitimna.

– Sve će ovisiti o broju novooboljelih RH, odnosno o epidemiološkoj situaciji. Vidjet ćemo, ako epidemiološka situacija bude dobra, nema razloga da i ostali stožeri ne donesu odluke sličnu ovom. Isto tako, ako se situacija pogorša, lokalni stožer promijenit će tu odluku, dodao je.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević se obratila resornom ministru jer se dio roditelja žalio na to da učenici tijekom dana uopće ne izlaze iz zagušljivih učionica na odmore.

Beroš je rekao da su mjere sjajna preventiva širenja bolesti, no tu je važniji komunikacijski aspekt i od osnovne važnosti je dobro iskomunicirati sa djecom i roditeljima.

– Ako to dobro iskomunicirate, niti jedan roditelj se neće protiviti nečemu što je od iznimne važnosti za njegovo dijete, rekao je.

U BiH su zabilježeni smrtni slučajevi mlađih osoba, Beroš kaže da je to tako u medicini i da će biti slučajeva oboljenja mlađih osoba koji će preminuti.

– To znači da ne treba banalizirati ovu bolest, potrebno je ozbiljno ju shvatiti, dodao je.

Kaže da je to iznimka, ali može se dogoditi, kao što i stariji bolesnici koji imaju nekoliko dijagnoza, mogu preživjeti.

– Činjenica da se to događa mora nam ukazati na ozbiljnost ove bolesti. Sami možemo najviše doprinijeti da se ovaj virus širi, rekao je Beroš.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu