Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je tjedno izvješće sa svim najnovijim i detaljnim informacijama vezanim uz koronavirus.

U nastavku prenosimo njihovo izvješće u cijelosti:

Dnevno izvješće

U protekla 24 sata zabilježeno je 136 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2, te je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas ukupno 2212. Među njima je 163 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 12 pacijenata. Dvije su osobe preminule. Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 8311 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 173 preminulo, 5926 se oporavilo. U samoizolaciji su trenutno 7519 osobe. Do danas je ukupno testirano 152 182 osoba, od toga 1722 u posljednja 24 sata. Udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih je 5,48%. Prosječna dob pozitivnih osoba je 42,67 godina, muškaraca je 51,38% a žena 48,62%.

Važni brojevi

broj novih slučajeva na 100 000 stanovnika u posljednjih 14 dana: 65,12/100 000

broj novih slučajeva na intenzivnoj njezi na 100 000 stanovnika u posljednjih 14 dana: 0,44/100 000

broj testiranih u 24 sata te udio pozitivnih testova u posljednjih 14 dana: 1722; 7,9 %.

EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA U HRVATSKOJ

Geografska distribucija novih slučajeva COVID-19 po županijama

U razdoblju od 17.8. do 24.8. sve županije zabilježile su novooboljele slučajeve bolesti COVID-19. Najviše novooboljelih bilježi Splitsko-dalmatinska županija, a slijede je Grad Zagreb te Šibensko-kninska i Zadarska županija koje imaju jednak broj novooboljelih u posljednjih tjedan dana. Najveću 7-dnevnu stopu također ima Splitsko-dalmatinska županija, a slijede je Šibensko-kninska i Brodsko-posavska županija.

Epidemija po tjednima, od 19.-26. tjedna epidemije

U razdoblju od 29.6.-24.8 2020. broj slučajeva po tjednima (od 19.-26. tjedan epidemije) kretao se od 460 do 1604, a stopa od 11,3 do 39,2 na 100 000 stanovnika. Broj provedenih testiranja tjedno iznosio je od 7957 do 12803, a udio pozitivnih u testiranima po tjednima kretao se od 5,8 do 12,5%. U tom razdoblju tjedni broj slučajeva i postotak pozitivnih u tjednom broju testiranih varira.

U razdoblju od 29.6.-24.8 2020. broj slučajeva po tjednima (od 19.-26. tjedan epidemije) kretao se od 460 do 1604, a broj umrlih od 6-9 s porastom broja umrlih u 22. i 23. tjednu epidemije. Udio osoba koje su preminule na respiratoru kretao se u tjednom broju umrlih od 16,7-60%. Prosječna dob umrlih po tjednima bila je 75 godina ili viša, izuzev u 21. tjednu epidemije kada je prosječna dob umrlih iznosila 69 godina života. Stopa smrtnih slučajeva kretala se od 0,1 u 19. tjednu epidemije do 0,2 u 25. tjednu epidemije sa porastom u 22. i 23. tjednu epidemije kada je iznosila 0,4 odnosno 0,3.

ŽARIŠTA

Kontinentalna Hrvatska

U posljednjih tjedan dana u svim županijama kontinentalne Hrvatske zabilježeni su novooboljeli slučajevi, najviše u Gradu Zagrebu, Brodsko-posavskoj te Zagrebačkoj županiji, dok su najviše 7-dnevne stope na dan 24. kolovoza u Brodsko-posavskoj, Gradu Zagrebu te Požeško-slavonskoj županiji. I dalje najveći udio oboljelih kao izvor žarišta navodi ljetovanje te izlaske u noćne klubove na Jadranu.

U Brodsko-posavskoj županiji zabilježena su dva veća grupiranja oboljelih: obolio je veći broj igrača NK Marsonija nakon utakmice s nogometnim klubom iz Splita gdje su također zabilježene oboljele osobe te grupiranje vezano uz poslovno okupljanje čiji su sudionici bili i na misi za Veliku Gospu.

U Požeško-slavonskoj županiji veliki je broj oboljelih kontakata od dvije zaražene osobe iz inozemstva. Usto, zabilježeni su i importirani slučajevi Kosova, BIH te zemalja EU. Dio oboljelih povezan je i s dva svadbena slavlja iz primorskih županija te svadbenim slavljima u Varaždinskoj i Brodsko-posavskoj županiji.

Primorska Hrvatska

Najveći broj oboljelih te najveće 7-dnevne stope u posljednjih tjedan dana zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Kao i u kontinentalnom dijelu, najveći dio slučajeva vezan je uz večernje izlaske. Oboljele osobe pojavile su se i na vjenčanjima u Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Također, zabilježeno je i grupiranje oboljelih zaposlenika i njihovih kontakata u mesnici u Istarskoj županiji.

Najviša stopa zabilježenih slučajeva je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pogotovo zbog porasta broja slučajeva oko područja grada Imotskog, gdje su zabilježeni oboljeli u zdravstvenim ustanovama, ustanovama za smještaj u socijalnoj skrbi te ustanovama predškolskog odgoja. Iz tog razloga, donesena je poseban Odluka o uvođenju nužnih epidemioloških mjera za područje Grada Imotskog i Općina Cista Provo, Lovreć, Lokvičići, Podbablje, Proložac, Runovići, Zagvozd i Zmijavci. Iako je situacija zbog velikog broja novooboljelih bila vrlo izazovna, zahvaljujući velikom naporu zdravstvenih djelatnika situacija ni u jednom trenutku nije izmakla kontroli.

Općenito, s obzirom na to da je početak i sredina kolovoza razdoblje događaja na kojima se očekuje velik broj ljudi (proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, Sinjska alka, blagdan Velike Gospe) važno je istaknuti kako nema značajnog broja oboljelih koji bi se sa sigurnošću mogli povezati s proslavama vezanim uz te događaje. Dio osoba koje su se vratile iz Bosne i Hercegovine navodi sudjelovanje na proslavama za blagdan Velike Gospe u tamošnjim svetištima, a u Hrvatskoj se, osim u Brodsko-posavskoj županiji, pojavio i manji broj oboljelih u manjim mjestima koji su sudjelovali na misi te proslavama vezanim uz blagdan Velike Gospe. Nisu poznati zabilježeni slučajevi vezani uz veća svetišta.

U proteklih tjedan dana i dalje se nastavlja trend značajnog udjela osoba koje su oboljele tijekom ljetovanja u Srednjoj i Južnoj Dalmaciji (Makarska, Vodice, Pag, Hvar, Split, Brač – Bol). Također, ponovno se blago povećao udio oboljelih povezan sa svadbenim slavljima zbog pojave oboljelih na svadbenim slavljima u Brodsko-posavskoj, Varaždinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, no situacija je stavljena pod nadzor. I broj importiranih slučajeva je narastao, naročito iz BIH (17), dok se u ostalim slučajevima radi o Kosovu, Austriji, Njemačkoj i SAD-u.

Županijski epidemiolozi na terenu posljednjih su tjedan dana pod veliki pritiskom zbog povećanog priljeva novooboljelih osoba čija epidemiološka obrada osim intervjua (uzimanja epidemiološke anamneze) uključuje i obradu kontakata – odnosno kontaktiranje svih osoba koje pojedini oboljeli koji nije iz samoizolacije navede. Unatoč tome, prema informacijama s terena, naročito u najpogođenijoj Splitsko-dalmatinskoj županiji, i dalje nemaju zaostatke u obradi oboljelih osoba i njihovih kontakata.

Od onih podataka koji su se uspjeli prikupiti, osim uobičajenih, nabrojenih kategorija izvora zaraze (ljetovanja/noćni klubovi, kontakti, svadbena slavlja i sl.) u posljednje se vrijeme ističe zamjetan udio oboljelih igrača manjih nogometnih klubova. Prošli tjedan je u Gradu Zagrebu zabilježen veći broj oboljelih iz NK Rudeš, te nekolicina iz NK Lokomotiva, u Splitsko-dalmatinskoj županiji obolio je jedan nogometaš čiji je klub igrao utakmicu s NK Marsonia iz Slavonskog Broda. Ovaj tjedan zabilježen je još jedan oboljeli iz kluba iz Splitsko-dalmatinske županije te je obolio i veći broj igrača iz NK Marsonia. Oboljela su i dva igrača NK Vrbovec, a još 5 igrača imaju simptome.

S obzirom na to da je početak i sredina kolovoza razdoblje događaja na kojima se očekivao veliki broj ljudi (proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, Sinjska alka, blagdan Velike Gospe) važno je istaknuti kako nema oboljelih koji bi se sa sigurnošću mogli povezati s proslavama vezanim uz te događaje. Dio osoba koje su se vratile iz Bosne i Hercegovine navodi sudjelovanje na proslavama za blagdan Velike Gospe u tamošnjim svetištima, a u Hrvatskoj se pojavio i manji broj oboljelih u manjim mjestima koji su sudjelovali na misi te proslavama vezanim uz blagdan Velike Gospe. Nisu poznati zabilježeni slučajevi vezani uz veća svetišta.

Gledajući dnevni broj novooboljelih, situacija se često čini dramatična i van kontrole. Unatoč tome, vrlo brzo pod kontrolu stavljena su sva žarišta zaraze.

Ukupno je 66 preminulih osoba u ovom valu epidemije. Većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije iznosi 77,5 godina. Dvadeset i četiri osobe preminule su na respiratoru. Udio umrlih u ukupnom broju potvrđenih COVID-19 slučajeva je 1,09%.