Connect with us

Vijesti

FUCHS PRELOMIO: Nastava na jesen najvjerojatnije u školama!

Objavljeno

-

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs sklon je zatvarati samo one razrede, škole, mjesta ili županije u kojima se dogodio značajni proboj koronavirusa, no u Sindikatu hrvatskih učitelja upozoravaju kako bi trebalo riješiti i druga tehnička pitanja kako bi to uopće bilo moguće

Burno je započeo mandat novog ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa. Naime, pred njim i njegovim timom stoji teška zadaća pripreme nastave na jesen u svim obrazovnim ustanovama u uvjetima “nove normalnosti”, odnosno suživota s epidemijom koronavirusa. Jutarnji doznaje da je ministar već razgovarao sa stručnjacima iz sustava, a u idućim danima u razgovore planira uključiti i predstavnike obrazovnih agencija, logističkih računalnih mreža, epidemiologe, Nacionalni stožer civilne zaštite, predstavnike sindikata, ravnatelje, osnivače škola i fakulteta…

“Prioritet je povratak svih učenika i studenata u učionice od nove školske i akademske godine. Naravno, sve ovisi o epidemiološkoj situaciji, koju trenutačno nitko ne može predvidjeti, ali svakako želimo da svi budu u školama što je više moguće, uz osigurane sve sigurnosne mjere”, ponovili su u ministarstvu stav o pitanju kojeg je Fuchs označio ključnim.

Njegova prethodnica, Blaženka Divjak ostavila mu je tri moguća scenarija: potpuni povratak djece u učionice; mješoviti oblik online i fizičke nastave te potpuni prelazak na online i televizijsku nastavu od kuće. Fuchs je te scenarije nazvao logičnima, ali želi poboljšati situaciju, uzimajući u obzir epidemiološku, ali i infrastrukturnu i sigurnosnu situaciju u pojedinim školama. Posljednji model, koji uključuje nastavu na daljinu, teško dolazi u obzir, jer ministar nije sklon ponovnom zatvaranju škola.

Umjesto toga, moguće je da se mjere provode lokalno, odnosno da se zbog prodora virusa ne zatvaraju sve škole u državi, već da se prema procjeni epidemiologa samoizolira jedan ili više razreda, pa i čitava škola u pojedinom mjestu, to mjesto ili čak cijela županija. Pritom će središnji informatički centri nastojati organizirati online nastavu uživo, po rasporedu koji bi vrijedio na normalnoj nastavi. No, sindikati upozoravaju da bi prije toga trebalo provjeriti tehničke mogućnosti učenika i nastavnika za nastavom od kuće, jer su pojedina djeca ranije bila zakinuta za dobivanje novih znanja i vještina.

“Za moguću provedbu online nastave potrebno je svuda osigurati dobru internetsku vezu te osigurati bolji sustav podrške putem CARNeta kako više ne bi dolazilo do pada sustava i kako bi se nastava na daljinu mogla održavati bez tehničkih teškoća”, upozorila je Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja.

U ministarstvu su svjesni da dio škola nema prostorne uvjete za poštivanje održavanja distance od 1,5 metra u zatvorenim prostorima, a to se naročito odnosi na dio zagrebačkih škola koje su primile učenike iz onih nastradalih u potresu. One su već odlučile prijeći na dvosmjenski rad. No, u nekim školama u učionicama od prosječno 50 metara kvadratnih sjedi i više od propisanih 28 učenika, pa se od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo očekuje da revidira epidemiološke mjere za škole i točno odredi tko treba nositi maske, a tko ne. Uz to, potrebno je dogovoriti nabavu dezinfekcijskih i drugih higijenskih sredstava. Neke škole su se već odlučile za nabavu dezinfekcijskih strojeva kojima žele ubrzati proces čišćenja između dvije smjene.

Učiteljski sindikat, pak, od ministarstva očekuje i rješavanje drugih pitanja do jeseni, poput regulacije rada od kuće i u mješovitom modelu nastave, definiranja kategorija visokorizičnih skupina zaposlenika, odnosno kroničnih bolesnika koje treba posebno zaštititi, ali i uravnoteženja količine gradiva u slučaju potpunog prelaska na online nastavu.

“Za učenike je najbolje rješenje neposredni odgojno-obrazovni rad, to jest nastava u učionicama. Rad od kuće, vidimo na temelju dosadašnjeg iskustva, ima i određene psihološke konotacije. Djeci nedostaje socijalni kontakt s vršnjacima. Zaštititi zdravlje, a učenicima pružiti najbolje, treba biti imperativ”, zaključila je sindikalistkinja Tuškan.

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu