Connect with us

Vijesti

Plenković predstavio nove gospodarske mjere – kreće skraćivanje radnog vremena

Objavljeno

-

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat te ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izvijestili su o rezultatima mjere potpore za očuvanje radnih mjesta tijekom krize zbog koronavirusa te predstavili nove mjere među kojima je kao najvažnija istaknuta ona o skraćenom radnom vremenu.

“Vlada je pravovremeno pokrenula sve mehanizme za očuvanje radnih mjesta. Dali smo podršku svim poduzetnicima, odnosno radnicima koji su imali pad od minimalno 20 posto”, započeo je Plenković govoreći o dosadašnjim vladinim mjerama za gospodarstvo.

Kazao je kako je dosad isplaćeno 5,6 milijardi kuna, a kad se zbroje doprinosi, to je 8 milijardi kuna.

Potpore će za lipanj dobiti oni sektori koji ne mogu nastaviti poslovanje, a pad im je veći od 50 posto. a Plenković dodaje kako će to obuhvatiti 15 tisuća radnika i bit će isplaćeno 280 milijuna kuna.

“Danas imamo više zaposlenih nego prije krize u veljači, za 2234 osiguranika”, kaže Plenković. “Sve više ljudi se vraća na tržište rada, izostanak je u sezonskim poslovima.”

“Idemo dalje s mjerama, s mjerom skraćivanja radnog vremena kod poslodavaca kod kojih je zbog covida došlo do smanjenja opsega posla. Mjeru mogu koristiti poslodavci s više od 10 radnika s planiranim padom od najmanje 20 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine uz dokaz otežanog poslovanja, a poslodavci u prerađivačkoj industriji mogu dobiti potporu i s manjim padom. Može se koristiti na 10 do 20 posto radnika. Mjera se odnosi na period do prosinca 2020. godine”, kazao je Plenković. “Potpora se dodjeljuje do iznosa od 2000 kuna neto po radniku”, dodao je.

Plenković je pojasnio da je poslodavac dužan isplatiti doprinose na potporu. Ne smije se otkazati ugovor o radu najmanje 30 dana po prestanku korištenja potpore.

Najavio je kako će se mjera po istom modelu primijeniti i kod mikropoduzetnika.

“Mjera će biti i kod mikropoduzetnika do 9 radnika. Riječ je isto o 2000 kuna”, kazao je Plenković.

Od sutra će se reaktivirati mjere aktivnog samozapošljavanja.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović na presici je kazao da će Zavod za zapošljavanje biti učinkovit s daljnjim provođenjem mjera. Kazao je kako je cilj, osim očuvanja radnih mjesta, i kreiranje novih radnih mjesta.

“Nikoga ova vlada nije niti će ostaviti na cjedilu, ni radnike ni poslodavce”, izjavio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.

Plenković je izjavio da je oporba pokušala opstruirati rad vlade u rješavanju koronakrize.

“‘Sve što smo donosili bilo je u skladu s Ustavom i zakonima i tu je oporba teško izgubila”, rekao je. Kazao je da je druga opstrukcija bila širenje panike o nedostatku zaštitne opreme.

Kazao je da je najgora bila “orkestrirana kampanja u kojoj oporba kao da navija za koronu”, a da su sve odluke vezane uz restriktivne mjere zbog koronavirusa ustavne.

Plenković je komentirao i večerašnje sučeljavanje s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem.

“Ja sam do sada išao u skoro sva sučeljavanja. Meni je drago da se gospodin Bernardić okuražio i da ću ga vidjeti uživo, nisam ga vidio uživo već tjednima.”

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu