Connect with us

Svijet

EUROPA SE PRŽI! Znanstvenici tvrde: ‘Temperature nikada u povijesti nisu rasle ovakvom brzinom!’

Objavljeno

-

Ni u jednom trenutku od početka naše ere temperature nisu rasle takvom brzinom ni tako redovito kao od kraja 20. stoljeća. Dakle, otkako su nakon rata proizvodnja i potrošnja fosilnih goriva dosegnuli neviđene razine

Očekuje se da će temperature u velikom dijelu zapadne Europe u četvrtak ponovno dostići rekordne razine, na vrhuncu drugog toplinskog vala u samo mjesec dana. Na sjeveru Francuske izdan je crveni alarm, a očekuje se kako će temperatura u Parizu dostići 41 Celzijev stupanj. U Ujedinjenom Kraljevstvu predviđa se temperatura od 39 stupnjeva. Vlakovođama je naloženo da voze sporije kako bi spriječili izvijanje tračnica od vrućine.

Belgijski, njemački i nizozemski temperaturni rekordi mogli bi biti srušeni drugi put u dva dana.

Zbog klimatskih promjena učestaliji toplinski valovi

“Klimatske promjene povećale su mogućnost pojave i intezitet toplinskog vala diljem Europe”, rekli su iz britanskog državnog metereološkog zavoda.

U srijedu se vlak Eurostar na putu iz Belgije prema Londonu pokvario, pa su putnici ostali zarobljeni. Francuski mediji prenose da je pet smrti potencijalno povezano s toplinskim valom. Vlasti su izdale crveni alarm, najvišu razinu upozorenja, za regiju Pariza i 19 drugih francuskih departmana, pozvavši na “potpuni oprez”. Najnoviji toplinski val uspoređuje se s ljetnim žegama iz 2003. kada je život izgubilo gotovo 15 tisuća ljudi.

Francuska prijestolnica uvela je treći od četiri stupnja obrane od toplinskog vala koji predviđa otvaranje “dvorana za osvježenje” u javnim objektima te postavljanje privremenih javnih česmi i raspršivača vlage te niz mjera namijenjenih starijim osobama, najvećim žrtvama ljetnih vrućina. Belgija, Njemačka i Nizozemska već su u srijedu zabilježile najviše temperature u povijesti, s 39,9, 40,5 te 39,3 Celzijevih stupnjeva.

Međutim, prognostičari predviđaju kako bi živa u termometru mogla u četvrtak skočiti još više, a na jugoistoku Nizozemske očekuje se rekordnih 40 Celzijevih stupnjeva. Četrdesetak stupnjeva očekuje se i u gradovima u središtu i na sjeveru Italije, napose u Firenci i Ferrari. No zemlju neće zahvatiti toplinski val u pravom smislu jer će jug i središte Europe ovaj put biti pošteđeni.

Brzina globalnog zatopljenja premašuje očekivanja

Brzina i obuhvat sadašnjeg globalnog zatopljenja premašuje slične događaje u proteklih 2000 godina, navode znanstvenici i njihovi radovi trebaju razuvjeriti i najtvrdokornije klimatoskeptike. U vrijeme kada velik dio Europe stenje pod drugim toplinskim valom u samo mjesec dana, dvije različite studije analiziraju klimatska kretanja u proteklih 2000 godina našeg planeta. Znanstvenici su se koristili podacima o temperaturama prikupljenima iz gotovo 700 indikatora, kao što su godovi drveta, uzorci ledene jezgre, sedimenti jezera i koralja te moderni termometri.

Prva studija objavljena u časopisu Nature ističe da je prvo “malo ledeno doba” nastupilo između 1300. i 1850. godine bilo geografski ograničeno, pa ako je zima ‘vladala’ tijekom više stoljeća Europom i Sjedinjenim Državama, nije zahvatila čitav planet.

“Kada se vratimo u prošlost, nailazimo na regionalne fenomene, ali nijednom na globalni”, objašnjava Nathan Steiger sa Sveučilišta Columbia u New Yorku. “Međutim danas, globalno zatopljenje je upravo to – globalno. Zahvatilo je 98 posto planeta nakon industrijske revolucije”, ističe Steiger.

‘Ovo bi trebalo začepiti usta klimatoskepticima’

Druga studija objavljena u časopisu Nature Geoscience, promatrala je prosjek temperaturnih razlika u kratkim vremenskim radzobljima, svako od njih od samo nekoliko desetljeća.

Njihovi su zaključci jasni: ni u jednom trenutku od početka naše ere temperature nisu rasle takvom brzinom ni tako redovito kao od kraja 20. stoljeća. Dakle, otkako su nakon rata proizvodnja (na pogon fosilnih goriva) i potrošnja tih goriva dosegnuli neviđene razine. Taj rezultat govori “o izvanrednom karakteru sadašnje promjene klime”, objašnjava Raphael Neukom sa Sveučilišta u Bernu u Švicarskoj.

Ove studije “trebale bi napokon ‘začepiti’ usta klimatoskepticima koji tvrde da je nedavno globalno zagrijavanje tek jedan u nizu prirodnih klimatskih ciklusa”, ističe Mark Maslin sa Sveučilišta College u Londonu komentirajući te dvije studije.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

APEL GRAĐANIMA / U susjedstvu otkriven virus za koji nema cjepiva ni lijeka: Stručnjaci pozivaju na oprez

Objavljeno

-

By

Stručnjaci upozoravaju na pojačanu zaštitu nakon pozitivnog nalaza u rodu Culex na Ranžirnom kolodvoru Železnik.

Kod jednog komarca ulovljenog na području beogradske gradske općine Čukarica otkrivena je prisutnost genoma virusa Zapadnog Nila, javlja Nova.rs.

Laboratorij Sektora „Gradska čistoća“ za ekologiju i unapređenje životnog okoliša priopćio je da je tijekom analize ulovljenih komaraca s područja Beograda otkriven jedan uzorak pozitivan na prisutnost genoma virusa Zapadnog Nila, i to kod komarca iz roda Culex.

Komarac je ulovljen na području općine Čukarica, na Ranžirnom kolodvoru „Železnik“, a analiziran je metodom Real-time PCR, navodi se na internetskoj stranici tog poduzeća, čije ekipe gotovo svakodnevno provode tretiranje protiv komaraca.

Građanima je upućen apel da se odgovorno ponašaju, da obavezno koriste repelente i zaštitne mrežice protiv komaraca te da izbjegavaju boravak na otvorenom tijekom razdoblja najveće aktivnosti ovih insekata, od 19:00 do 24:00 sata.

“Sektor za ekologiju i unapređenje životnog okoliša nastavit će svakodnevno pratiti brojnost komaraca na području svih beogradskih općina, kao i provoditi mjere suzbijanja komaraca”, objavili su.

Institut za javno zdravstvo Srbije „Dr. Milan Jovanović Batut“ objavio je 6. kolovoza da su u Srbiji ove godine zabilježena prva dva slučaja oboljenja od groznice Zapadnog Nila.

Oboljeli su s područja grada Beograda, u dobi od 75 i 82 godine, te su hospitalizirani na Klinici za infektivne i tropske bolesti zbog razvoja neuroinvazivnog oblika bolesti.

WHO pozvao na oprez

Krajem prošlog mjeseca Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je na pojačan oprez nakon što je u južnoj Europi zabilježeno nekoliko slučajeva groznice Zapadnog Nila. Prema WHO-u, virus Zapadnog Nila obično se prenosi između komaraca i ptica. Međutim, zaraženi komarci mogu ugristi i zaraziti ljude, najčešće između srpnja i rujna.

Prema Institutu Roberta Kocha (RKI), njemačkoj ustanovi za kontrolu i prevenciju bolesti, većina zaraženih ljudi nije ni svjesna da ima virus. Istraživači stoga pretpostavljaju da postoji velik broj neprijavljenih slučajeva. Ne postoji ni cjepivo ni lijek protiv virusa. Liječnici mogu liječiti samo simptome.

Nastavi čitati

Svijet

Od danas stroža pravila u EU-u: Promjena se tiče hrane koju često kupujemo

Objavljeno

-

By

Od danas, srijeda, 12. kolovoza, na tržištu EU više se ne smiju koristiti kutije za hamburgere otporne na masnoću ili papir za pecivo koji sadrže određene štetne tvari.

Uredba EU o ambalaži postavlja nova ograničenja za takozvane PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari) u ambalaži za hranu, poput kutija za pomfrit ili vrećice döner, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).

PFAS ambalaža štetna za zdravlje

Sumnja se da su tvari štetne za zdravlje. Ambalaža koja je već uskladištena i dalje se može koristiti, prenosi Fenix.

Osim strogih ograničenja za PFAS, nova uredba donosi i druge dalekosežne promjene. Međutim, većina njih vjerojatno neće postati vidljiva i uočljiva potrošačima do 2030. godine.

U budućnosti, ambalaža mora biti reciklabilna i što manja. Nadalje, određena plastična ambalaža za jednokratnu upotrebu za neprerađeno svježe voće i povrće bit će zabranjena.

Zabrana laganih plastičnih vrećica

Vrlo lagane plastične vrećice također će biti zabranjene – osim ako nisu potrebne iz higijenskih razloga ili za rastresite prehrambene artikle, čime se pomaže u borbi protiv bacanja hrane.

Ambalažni otpad je veliki problem u EU.

Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, 2023. godine generirano je 177,8 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku. Nova pravila imaju za cilj osigurati da se ambalažni otpad u EU postupno smanji za najmanje 15 posto do 2040. u usporedbi s 2018. Smanjenje bi trebalo biti 5 posto do 2030. i 10 posto do 2035. godine.

Nastavi čitati

Svijet

Velika europska banka upozorava građane: Kod kuće uvijek imajte barem ovoliko gotovine

Objavljeno

-

By

Švedska središnja banka preporučila je građanima da kod kuće drže dovoljno gotovine za pokrivanje osnovnih troškova tijekom tjedan dana, kako bi u slučaju rata ili druge krize mogli nastaviti kupovati hranu, lijekove i ostale potrepštine.

Prema preporuci Sveriges Riksbank, odrasli građani trebali bi imati oko 1000 švedskih kruna, odnosno približno 110 dolara, u gotovini. Uz to, savjetuje im se da posjeduju bankovne kartice različitih izdavatelja te koriste domaću internetsku uslugu plaćanja Swish.

Riječ je o prvim smjernicama koje je švedska središnja banka izravno uputila građanima o načinima plaćanja u izvanrednim okolnostima, piše Bloomberg, a prenosi Večernji list.

„Građani su važan dio ukupne obrane Švedske i ključni za jačanje nacionalne pripravnosti“, poručili su iz Sveriges Riksbank.

„Pristup različitim načinima plaćanja povećava sposobnost javnosti da obavlja transakcije u slučaju privremenih poremećaja, kriza ili, u najgorem slučaju, rata.“

Priprema švedskog društva za moguće posljedice vojnih i kibernetičkih napada

Preporuke su dio šireg nastojanja švedskih vlasti da pripreme društvo za moguće posljedice vojnih i kibernetičkih napada, u vrijeme pojačanih sigurnosnih prijetnji koje dolaze iz susjedne Rusije, a u manjoj mjeri i s Bliskog istoka.

Švedska vlada već je ranije svakom kućanstvu poslala brošuru s uputama za pripremu za krizne situacije. U njoj su, među ostalim, navedene preporuke o količini pitke vode koju bi građani trebali imati u zalihama te načinu praćenja vijesti u slučaju nestanka električne energije.

Švedski sustav plaćanja smatra se posebno osjetljivim zbog visoke razine digitalizacije. Gotovinom se obavlja tek otprilike svaka deseta transakcija. Zbog toga je Sveriges Riksbank pozvao na donošenje novog zakona kojim bi se zaštitio status gotovine, no takav zakon još nije uveden.

Slične preporuke već su donijele i središnje banke Finske i Norveške, također država koje graniče s Rusijom. I one građanima savjetuju da kod kuće uvijek imaju određenu količinu gotovine te više bankovnih kartica.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu