Svijet
NETKO NAM ŠALJE SVJETLOSNE SIGNALE S MJESECA? Znanstvenici su zbunjeni; bljeskovi traju kratko, ali nekad i satima…

Znanstvenici ne znaju kako objasniti neobične bljeskove koji dolaze s Mjeseca
Neobični bljeskovi dolaze s Mjeseca, a znanstvenici ne znaju objasniti zašto. Dijelovi površine budu osvijetljeni više puta tjedno, ponekad u brzim bljeskovima, a ponekad i satima. U drugim slučajevima, dijelovi površine misteriozno nestaju u tamnu, izvještava Independent.
Zašto se događaju te čudne promjene u svjetlu, koje su već desetljećima predmet promatranja, a zabilježene su u znanstvenim radovima još od 1950-ih, znanstvenici do dan danas nisu uspjeli otkriti. Nazivaju ih “prolaznim mjesečevim fenomenima”, a u jednom radu iz 1970. tvrdi se kako je emitirano svjetlo obično crvenkaste ili ružičaste boje, ponekad s “blistavim” izgledom ili se doima kao da je u kretanju. Također se ističe su znaju protezati kilometrima po površini i obično traju 20 minuta, ali nekada i satima.
Razna objašnjenja fenomena
Predložena su različita objašnjenja. Od toga da meteori udaraju Mjesec, da solarni vjetar udara mjesečevu prašinu, pa do toga da kretanje površine Mjeseca ispušta plinove koji reflektiraju sunčevu svjetlost na Zemlju. Međutim, do sada nije ponuđeno nijedno konačno objašnjenje fenomena.
Ipak, znanstvenici se sada nadaju da će konačno shvatiti što uzrokuje te čudne bljeskove na površini Mjeseca. Da bi došli do opravdanog objašnjenja, morat će sustavno i dugoročno promatrati površinu. Jedan takav pokušaj vodi Hakan Kayal, profesor svemirske tehnologije u Julius-Maximilians-Universität Würzburg (JMU) u Njemačkoj. Njegov tim je izgradio teleskop u Španjolskoj, koji je počeo s radom ranije ove godine i može se kontrolirati iz kampusa JMU-a. Za promatranje Mjeseca koristi dvije kamere. U trenutku kada obje uoče jedan od bljeskova, teleskop snima fotografije i videozapise te upozorava tim profesora Kayala koji dalje nastavljaju promatrati.
Tim se nada da će te rezultate podijeliti s Europskom svemirskom agencijom kako bi katalogizirali događaje i pokušali razumjeti uzroke. Učenje o Mjesečevoj površini na ovaj način moglo bi se pokazati ključnim, budući da države, uključujući SAD, Kinu i Indiju, imaju namjeru poslati misije na Mjesec koje će tamo i ostati. “Svatko tko želi izgraditi lunarnu bazu u nekom trenutku mora, naravno, biti upoznat s lokalnim uvjetima”, rekao je profesor Kayal u izjavi.
Svijet
Od danas stroža pravila u EU-u: Promjena se tiče hrane koju često kupujemo
Od danas, srijeda, 12. kolovoza, na tržištu EU više se ne smiju koristiti kutije za hamburgere otporne na masnoću ili papir za pecivo koji sadrže određene štetne tvari.
Uredba EU o ambalaži postavlja nova ograničenja za takozvane PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari) u ambalaži za hranu, poput kutija za pomfrit ili vrećice döner, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).
PFAS ambalaža štetna za zdravlje
Sumnja se da su tvari štetne za zdravlje. Ambalaža koja je već uskladištena i dalje se može koristiti, prenosi Fenix.
Osim strogih ograničenja za PFAS, nova uredba donosi i druge dalekosežne promjene. Međutim, većina njih vjerojatno neće postati vidljiva i uočljiva potrošačima do 2030. godine.
U budućnosti, ambalaža mora biti reciklabilna i što manja. Nadalje, određena plastična ambalaža za jednokratnu upotrebu za neprerađeno svježe voće i povrće bit će zabranjena.
Zabrana laganih plastičnih vrećica
Vrlo lagane plastične vrećice također će biti zabranjene – osim ako nisu potrebne iz higijenskih razloga ili za rastresite prehrambene artikle, čime se pomaže u borbi protiv bacanja hrane.
Ambalažni otpad je veliki problem u EU.
Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, 2023. godine generirano je 177,8 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku. Nova pravila imaju za cilj osigurati da se ambalažni otpad u EU postupno smanji za najmanje 15 posto do 2040. u usporedbi s 2018. Smanjenje bi trebalo biti 5 posto do 2030. i 10 posto do 2035. godine.
Svijet
Velika europska banka upozorava građane: Kod kuće uvijek imajte barem ovoliko gotovine
Švedska središnja banka preporučila je građanima da kod kuće drže dovoljno gotovine za pokrivanje osnovnih troškova tijekom tjedan dana, kako bi u slučaju rata ili druge krize mogli nastaviti kupovati hranu, lijekove i ostale potrepštine.
Prema preporuci Sveriges Riksbank, odrasli građani trebali bi imati oko 1000 švedskih kruna, odnosno približno 110 dolara, u gotovini. Uz to, savjetuje im se da posjeduju bankovne kartice različitih izdavatelja te koriste domaću internetsku uslugu plaćanja Swish.
Riječ je o prvim smjernicama koje je švedska središnja banka izravno uputila građanima o načinima plaćanja u izvanrednim okolnostima, piše Bloomberg, a prenosi Večernji list.
„Građani su važan dio ukupne obrane Švedske i ključni za jačanje nacionalne pripravnosti“, poručili su iz Sveriges Riksbank.
„Pristup različitim načinima plaćanja povećava sposobnost javnosti da obavlja transakcije u slučaju privremenih poremećaja, kriza ili, u najgorem slučaju, rata.“
Priprema švedskog društva za moguće posljedice vojnih i kibernetičkih napada
Preporuke su dio šireg nastojanja švedskih vlasti da pripreme društvo za moguće posljedice vojnih i kibernetičkih napada, u vrijeme pojačanih sigurnosnih prijetnji koje dolaze iz susjedne Rusije, a u manjoj mjeri i s Bliskog istoka.
Švedska vlada već je ranije svakom kućanstvu poslala brošuru s uputama za pripremu za krizne situacije. U njoj su, među ostalim, navedene preporuke o količini pitke vode koju bi građani trebali imati u zalihama te načinu praćenja vijesti u slučaju nestanka električne energije.
Švedski sustav plaćanja smatra se posebno osjetljivim zbog visoke razine digitalizacije. Gotovinom se obavlja tek otprilike svaka deseta transakcija. Zbog toga je Sveriges Riksbank pozvao na donošenje novog zakona kojim bi se zaštitio status gotovine, no takav zakon još nije uveden.
Slične preporuke već su donijele i središnje banke Finske i Norveške, također država koje graniče s Rusijom. I one građanima savjetuju da kod kuće uvijek imaju određenu količinu gotovine te više bankovnih kartica.
Svijet
COPERNICUS / Zapadna Europa prošla kroz dosad najtopliji lipanj i srpanj
Zapadna Europa prošla je kroz dosad najtopliji lipanj i srpanj s prosječnom temperaturom od 21.62 stupnja Celsiusa, objavio je u ponedjeljak odjel za klimatske promjene europskog programa Copernicus.
To je 2.79 stupnja iznad prosjeka za lipanj od 1991. to 2020.
Mjerenje je pokazalo i da se temperatura sa zapada Europe smanjivala prema istočnoj Europi i Skandinaviji gdje je bilo znatno hladnije.
Gledano Europu u cjelini, srpanj je bio tek 11. najtopliji u povijesti s prosječnom temperaturom od 20.49 stupnjeva.
Globalno je prošli mjesec bio drugi najtopliji, kao i srpanj 2024. sa 16.9 stupnjeva, 1.47 stupnjeva iznad predindustrijskog prosjeka za srpanj. Rekordni je i dalje srpanj 2023. s prosječnom temperaturom od 16.95 stupnjeva.
Zapadna Europa je od kraja proljeća prošla kroz neuobičajeno dugo razdoblje topline, s četiri toplinska vala od kraja svibnja.
Podaci Copernicusa sežu do 1950., neki i ranije.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeOB ZADAR / Kolege se opraštaju od dr. Sorića: “Postoje trenuci kada bolnički hodnici utihnu, kada operacijska sala postane preteška od boli…”
-
magazin6 dana prijeSUPERNOVA ZADAR / Ulovite najbolje popuste i ove Super subote
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 7. kolovoza 2026.
-
Svijet7 dana prijeZIMSKA PROGNOZA / Meteorolozi prate dva velika fenomena: Ovako bi Super El Niño mogao oblikovati ovu zimu





Bumbishta
5. lipnja 2019. at 20:00
E..tot smo ga mishu…To bice Pupichi-Bakrachi dizu novu kucu na misecu, bice da su to sinjali o solarnih ploca cha ih mecedu na krov…ala FBI i CIA u Zadar vidit cha je za rec…
Bumbishta
5. lipnja 2019. at 21:04
Aaaa..”znanstvenici” oniiii su vec odavna zbunjeni, nerazumidu, lutaju po mentalnim prostranstviman, nepomaze jin njanka se napusit ili napit…sve je jos u svemiru…
Ventilator
6. lipnja 2019. at 9:20
Šalje vam vrag signale
Aj mulim te “zaobiđde” ovi pošteni svit
Nego, unda oće li ove godine ili dogodine pola milijuna Hrvata u Njemačku