Veliki toplinski val koji je zahvatio veći dio Europe alarmirao je dužnosnike i službe u Francuskoj i Njemačkoj te donio nevolje turistima i stanovnicima u Italiji, dok se temperature penju prema rekordnim razinama.

Francuski premijer Sebastien Lecornu trebao bi održati krizni sastanak u subotu nakon što je nacionalna meteorološka agencija Meteo France upozorila da će vrućine potrajati do sljedećeg tjedna, uspoređujući ih s velikim vrućinama 2003. i 2019. godine.

Do nedjelje su prognozirane temperature od 39 do 40 stupnjeva Celzija na potezu od jugozapada do pariške regije, a neka područja mogu dosegnuti i 41 °C.

Očekuje se da će temperature dosegnuti vrhunac u ponedjeljak i da bi se mogle podudarati s povijesnim maksimumima.

U Njemačkoj su također izdana upozorenja na vrućinu u gotovo cijeloj zemlji koja se prži na temperaturama blizu 38 °C. Meteorološki zavod DWD upozorio je da bi kombinacija vrućine i vlage mogla izazvati jake grmljavinske oluje.

Spas u rimskom hramu 

S druge strane Alpa, temperature koje bi mogle dosegnuti 36 ili 37 °C dovele su do poremećaja u svakodnevici Talijana i uništile boravak mnogim posjetiteljima te zemlje.

Turisti su pod žarkim suncem čekali ispred Koloseuma, što se pod rimskom žegom pokazalo testom izdržljivosti. Neki su potražili olakšanje u hladnijim podzemnim prostorima ispod ostataka Klaudijeva hrama.

U Bologni, gradu na sjeveru i jednom od najtoplijih na Apeninskom poluotoku, ljudi su se prskali vodom po licu kod središnje Neptunove fontane iz 16. stoljeća i sklonili se u hlad trijemova.

Poljaci su pak u Varšavi potražili olakšanje od vrućine na popularnim mjestima uz rijeku Vislu.

Sve veći gospodarski danak

Znanstvenici kažu da klimatske promjene čine toplinske valove češćima i intenzivnijima diljem Europe, čime raste rizik od zdravstvenih šokova, ali i ekonomskih poremećaja tijekom ljetnih mjeseci.

Vlasti u Parizu poduzele su mjere kako bi ublažile utjecaj na stanovnike, a novi gradonačelnik Emmanuel Gregoire naredio je da se parkovi ne zatvaraju.

Ekonomski utjecaj ekstremnih vrućina također je sve značajniji. Guverner francuske narodne banke Emmanuel Moulin upozorio je na njihove kratkoročne učinke, navodeći smanjenu produktivnost i povećanu potrošnju energije, dodajući da će toplinski valovi u srednjoročnom razdoblju opteretiti gospodarsku aktivnost.

Toplinski valovi mogu biti opasni, no jednostavne mjere mogu znatno smanjiti rizik od bolesti povezanih s vrućinom.

Gradove diljem Europe u nadolazećim danima očekuju rekordno visoke ljetne temperature, a u pojedinim regijama vrijednosti će se približiti i 40 Celzijevih stupnjeva.

„Toplinski valovi nisu samo neugodni – oni su među najsmrtonosnijim vremenskim pojavama u Europi, no većina zdravstvenih problema povezanih s vrućinom može se spriječiti jednostavnim mjerama“, rekao je za Euronews Tiago Villanueva, liječnik obiteljske medicine i predsjednik Europske unije liječnika opće i obiteljske medicine.

Tijekom dugotrajnih razdoblja vrućine sposobnost organizma da regulira unutarnju temperaturu i oslobađa višak topline slabi, što povećava rizik od toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara.

Napori koje tijelo ulaže kako bi se rashladilo dodatno opterećuju srce i bubrege, pa ekstremne vrućine mogu pogoršati postojeće zdravstvene tegobe.

Dok se Europa priprema za novi toplinski val, stručnjaci savjetuju kako ostati rashlađen i siguran.

Rashladite se tijekom najtoplijeg dijela dana

Ovoga ljeta temperature će u velikom dijelu Europe prelaziti 30 stupnjeva, a mnoga područja suočit će se i s tropskim noćima.

Tropska noć nastupa kada temperatura ne padne ispod 20 stupnjeva Celzija, što tijelu onemogućuje oporavak od dnevnih vrućina.

Nedostatak noćnog hlađenja može ozbiljno opteretiti kardiovaskularni sustav, narušiti kvalitetan san i povećati smrtnost.

Stručnjaci preporučuju boravak u zatvorenom prostoru tijekom najtoplijih sati dana, držanje prozora i roleta zatvorenima kako bi se spriječio ulazak topline te prozračivanje prostora u svježijim jutarnjim i večernjim satima.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje korištenje ventilatora samo kada su temperature niže od 40 stupnjeva. Iznad te granice ventilatori samo cirkuliraju vrući zrak i dodatno zagrijavaju tijelo.

Izbjegavajte izlazak na otvoreno tijekom najtoplijeg dijela dana kad god je to moguće. Ako ipak morate izaći, nosite laganu, prozračnu i svijetlu odjeću od prirodnih materijala poput pamuka ili lana. Takvi materijali prikladni su i za posteljinu jer pomažu održati nižu tjelesnu temperaturu tijekom toplih noći.

Osim što pomaže u rashlađivanju, odjeća štiti kožu od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja.

Zaštitite se od sunca

Izbjegavajte izravno izlaganje suncu, osobito u središnjem dijelu dana, te nanosite kremu za sunčanje svaka dva sata.

Na taj način čuva se zaštitna barijera kože i smanjuje rizik od opeklina te razvoja raka kože.

Obratite pozornost na znakove da je kremu potrebno ponovno nanijeti, poput suhe, crvene ili nadražene kože.

Ako planirate boraviti na suncu tijekom najtoplijeg dijela dana, zaštitite glavu šeširom ili kapom.

Oči i kapci također su osjetljivi na UV zrake. Nosite sunčane naočale kako biste smanjili rizik od oštećenja vida.

Preporučuju se naočale sa zaštitom od UV zračenja. Prema Bryceu St. Clairu iz bolnice Johns Hopkins Medicine, važna je i boja leća: smeđe, zelene i sive pružaju najbolju zaštitu, dok žute leće štite slabije.

Pijte dovoljno tekućine

Redovito pijenje vode i drugih tekućina ključno je za održavanje hidratacije tijekom vrućih dana. WHO preporučuje unos najmanje dvije do tri litre vode dnevno.

Vrlo je važno ne čekati osjećaj žeđi, upozorava Villanueva. Također savjetuje izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola i kofeina jer djeluju kao diuretici i mogu pogoršati dehidraciju.

Pazite na upozoravajuće znakove

Čak i uz sve mjere opreza moguće je osjetiti tegobe tijekom ekstremnih vrućina.

Stručnjaci preporučuju praćenje ranih znakova koji mogu upućivati na toplinsku iscrpljenost ili početak toplinskog udara.

Među simptomima su vrtoglavica, mučnina, umor, slabost i zbunjenost.

Ako osoba osjeti takve simptome, potrebno je odmah se rashladiti, otuširati ili okupati, poprskati se vodom, piti tekućinu te potražiti liječničku pomoć ako se stanje pogorša.

Tko je najugroženiji?

Nisu svi jednako osjetljivi na ekstremne temperature.

„Najveći rizik imaju starije osobe, osobito one starije od 65 godina, ljudi s kroničnim bolestima, dojenčad i mala djeca, socijalno izolirane osobe, radnici na otvorenom te beskućnici“, istaknuo je Villanueva.

Djeca se manje znoje u odnosu na tjelesnu masu, a imaju i brži metabolizam, zbog čega se tijekom velikih vrućina brže zagrijavaju.

Povećanom riziku izložene su i osobe koje uzimaju lijekove. Neki lijekovi na recept i oni koji se izdaju bez recepta mogu ometati sposobnost organizma da regulira temperaturu, znoji se ili održava odgovarajuću razinu hidratacije.

U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.

Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.

Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.

Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.

Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.

Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.

Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.

Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije

Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.

Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.

Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.

“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.

Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja

René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.

Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.

David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.

“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.

S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.