Connect with us

Svijet

Prva fotografija crne rupe u povijesti

Objavljeno

-

Međunarodna znanstvena skupina predstavila je prekretnicu u astrofizici – prvu u povijesti fotografiju crne rupe. Plod je to višegodišnjeg rada na projektu Event Horizon Telescope koji je omogućio uvid u čudovišne nebeske objekte.

To povijesno postignuće omogućila je globalna teleskopska mreža sastavljena od niza teleskopa stacioniranih na Zemlji u projektu koji se smatra ispitom za opću teoriju relativnosti fizičara Alberta Einsteina.

Otkriće je predstavljeno na konferencijama za novinare održanima istodobno u Washingtonu, Bruxellesu, Santiagu, Šangaju, Taipeiju i Tokiju. Fotografija otkriva crnu rupu u središtu Messier 87, masivne galaksije udaljene nekih 54 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.

– Ovo je izvanredan dan za astrofiziku. Vidimo što je dosad bilo nevidljivo, rekla je ravnateljica Američke nacionalne znanstvene zaklade (U.S. National Science Foundation) France Córdova.

Istraživanje je zapravo testiranje teorije opće relativnosti koju je 1915. godine postavio fizičar Albert Enistein kako bi objasnio gravitacijske zakone i njihovu povezanost s drugim prirodnim silama. Einsteinova teorija omogućuje predviđanje veličine i oblika crne rupe. Ako se njegova predviđanja pokažu pogrešnima, teoriju će valjati preispitati.

Jedna od supermasivnih crnih rupa je Sagittarius A* (Strijelac A*) koji se nalazi u središtu naše galaksije Mliječne staze. Njezina masa je 4 milijuna puta mase našeg Sunca i smještena je 26.000 svjetlosnih godina od Zemlje. Svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlo prevali u godini – 9.5 bilijuna kilometra.

Druga supermasivna crna rupa – M87 – u središtu je susjedne galaksije Virgo A. Njezina je masa 3,5 milijarde Sunčeve mase, a nalazi se 54 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.

Crne rupe različitih su veličina, a formiraju se pri kolapsu masivnih zvijezda na kraju njihova životnog ciklusa. Supermasivne crne rupe od njih se razlikuju, veće su i rastu gutajući materiju i radijaciju i moguće je da se stapaju s drugim crnim rupama.

Činjenica da crne rupe ne dopuštaju probijanje svjetlosti otežava njihovo promatranje. Znanstvenici će tražiti svjetlosni prsten isprekidanu materiju i radijaciju koja kruži strahovitom brzinom rubom horizonta događaja oko područja tame koja je crna rupa. To se naziva siluetom ili sjenom crne rupe.

Znanstvenici kažu da je oblik sjene gotovo savršen krug prema Einsteinovoj teoriji opće relativnosti. Ako se pokaže da nije tako, nešto je pogrešno u teoriji.

Znanstvenici na projektu EHT dobili su prve podatke u travnju 2017. koristeći se teleskopima u američkim saveznim državama Arizona i Havaji, kao i teleskopima u Meksiku, Čileu, Španjolskoj i na Antarktici. Od tada globalnoj teleskopskoj mreži pridodani su teleskopi postavljeni u Francuskoj i na Grenlandu.

Crne rupe, enigme našeg kozmosa

Prema teoriji opće relativnosti koju je 1915. postavio fizičar Albert Einstein, a koja je omogućila da se objasni ustroj crne rupe, gravitacijsko privlačenje “tih čudovišta” takve je prirode da mu ništa ne može umaknuti, ni materija, ni svjetlost, bez obzira na valnu duljinu. Dakle, nemoguće je izravno promatrati crnu rupu.

Osim toga, gravitacijska sila emitirana iz crne rupe tako je fenomenalna da je nemoguće reproducirati slično okružje u laboratoriju.

Znanost je definirala dva tipa crnih rupa. Prve su zvjezdane i formiraju se pri završetku životnog ciklusa zvijezde. Ekstremno su malene i pokušaj promatranja nama najbližih crnih rupa bio bi jednak pokušaju da uočimo ljudsku stanicu na Mjesecu.

S druge strane, supermasivne crne rupe smještene su u središtu galaksija i njihove su mase između milijun i milijarda masa Sunca. Počele su se formirati u vrlo ranom stadiju svemira, s galaksijama. One rastu dakle već nekih 10 milijarda godina. Pa ipak je njihovo formiranje i dalje nepoznanica.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Od danas stroža pravila u EU-u: Promjena se tiče hrane koju često kupujemo

Objavljeno

-

By

Od danas, srijeda, 12. kolovoza, na tržištu EU više se ne smiju koristiti kutije za hamburgere otporne na masnoću ili papir za pecivo koji sadrže određene štetne tvari.

Uredba EU o ambalaži postavlja nova ograničenja za takozvane PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari) u ambalaži za hranu, poput kutija za pomfrit ili vrećice döner, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).

PFAS ambalaža štetna za zdravlje

Sumnja se da su tvari štetne za zdravlje. Ambalaža koja je već uskladištena i dalje se može koristiti, prenosi Fenix.

Osim strogih ograničenja za PFAS, nova uredba donosi i druge dalekosežne promjene. Međutim, većina njih vjerojatno neće postati vidljiva i uočljiva potrošačima do 2030. godine.

U budućnosti, ambalaža mora biti reciklabilna i što manja. Nadalje, određena plastična ambalaža za jednokratnu upotrebu za neprerađeno svježe voće i povrće bit će zabranjena.

Zabrana laganih plastičnih vrećica

Vrlo lagane plastične vrećice također će biti zabranjene – osim ako nisu potrebne iz higijenskih razloga ili za rastresite prehrambene artikle, čime se pomaže u borbi protiv bacanja hrane.

Ambalažni otpad je veliki problem u EU.

Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, 2023. godine generirano je 177,8 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku. Nova pravila imaju za cilj osigurati da se ambalažni otpad u EU postupno smanji za najmanje 15 posto do 2040. u usporedbi s 2018. Smanjenje bi trebalo biti 5 posto do 2030. i 10 posto do 2035. godine.

Nastavi čitati

Svijet

Velika europska banka upozorava građane: Kod kuće uvijek imajte barem ovoliko gotovine

Objavljeno

-

By

Švedska središnja banka preporučila je građanima da kod kuće drže dovoljno gotovine za pokrivanje osnovnih troškova tijekom tjedan dana, kako bi u slučaju rata ili druge krize mogli nastaviti kupovati hranu, lijekove i ostale potrepštine.

Prema preporuci Sveriges Riksbank, odrasli građani trebali bi imati oko 1000 švedskih kruna, odnosno približno 110 dolara, u gotovini. Uz to, savjetuje im se da posjeduju bankovne kartice različitih izdavatelja te koriste domaću internetsku uslugu plaćanja Swish.

Riječ je o prvim smjernicama koje je švedska središnja banka izravno uputila građanima o načinima plaćanja u izvanrednim okolnostima, piše Bloomberg, a prenosi Večernji list.

„Građani su važan dio ukupne obrane Švedske i ključni za jačanje nacionalne pripravnosti“, poručili su iz Sveriges Riksbank.

„Pristup različitim načinima plaćanja povećava sposobnost javnosti da obavlja transakcije u slučaju privremenih poremećaja, kriza ili, u najgorem slučaju, rata.“

Priprema švedskog društva za moguće posljedice vojnih i kibernetičkih napada

Preporuke su dio šireg nastojanja švedskih vlasti da pripreme društvo za moguće posljedice vojnih i kibernetičkih napada, u vrijeme pojačanih sigurnosnih prijetnji koje dolaze iz susjedne Rusije, a u manjoj mjeri i s Bliskog istoka.

Švedska vlada već je ranije svakom kućanstvu poslala brošuru s uputama za pripremu za krizne situacije. U njoj su, među ostalim, navedene preporuke o količini pitke vode koju bi građani trebali imati u zalihama te načinu praćenja vijesti u slučaju nestanka električne energije.

Švedski sustav plaćanja smatra se posebno osjetljivim zbog visoke razine digitalizacije. Gotovinom se obavlja tek otprilike svaka deseta transakcija. Zbog toga je Sveriges Riksbank pozvao na donošenje novog zakona kojim bi se zaštitio status gotovine, no takav zakon još nije uveden.

Slične preporuke već su donijele i središnje banke Finske i Norveške, također država koje graniče s Rusijom. I one građanima savjetuju da kod kuće uvijek imaju određenu količinu gotovine te više bankovnih kartica.

Nastavi čitati

Svijet

COPERNICUS / Zapadna Europa prošla kroz dosad najtopliji lipanj i srpanj

Objavljeno

-

By

Zapadna Europa prošla je kroz dosad najtopliji lipanj i srpanj s prosječnom temperaturom od 21.62 stupnja Celsiusa, objavio je u ponedjeljak odjel za klimatske promjene europskog programa Copernicus.

To je 2.79 stupnja iznad prosjeka za lipanj od 1991. to 2020.

Mjerenje je pokazalo i da se temperatura sa zapada Europe smanjivala prema istočnoj Europi i Skandinaviji gdje je bilo znatno hladnije. 

Gledano Europu u cjelini, srpanj je bio tek 11. najtopliji u povijesti s prosječnom temperaturom od 20.49 stupnjeva. 

Globalno je prošli mjesec bio drugi najtopliji, kao i srpanj 2024. sa 16.9 stupnjeva, 1.47 stupnjeva iznad predindustrijskog prosjeka za srpanj. Rekordni je i dalje srpanj 2023. s prosječnom temperaturom od 16.95 stupnjeva.

Zapadna Europa je od kraja proljeća prošla kroz neuobičajeno dugo razdoblje topline, s četiri toplinska vala od kraja svibnja.

Podaci Copernicusa sežu do 1950., neki i ranije.

Nastavi čitati

U trendu