Svijet
BOŽJI GNJEV? Večeras promatranje “krvavog” Mjeseca sa Rive

Rijetko se događa da uz promatranje totalne pomrčine Mjeseca vidimo i crveni Mars kao što će to biti ovoga puta, kaže Ante Radonić, dugogodišnji voditelj planetarija Tehničkog muzeja Nikola Tesla
Večeras nas očekuje astronomski događaj godine: Najduža potpuna pomrčina Mjeseca u ovom stoljeću!
Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu. Kada čitav Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, govorimo o potpunoj pomrčini, dok se pojava ulaska samo dijela Mjesečevog diska u Zemljinu sjenu zove djelomičnom pomrčinom.
– Mjesec će ovoga puta proći skoro točno sredinom Zemlje zbog čega će potpuna pomrčina trajati jedan sat i 43 minute, dok će ukupno trajanje pomrčine od ulaska Mjeseca u Zemljinu polusjenu do izlaska iz polusjene trajati skoro četiri sata, objašnjava Ante Radonić, dugogodišnji voditelj planetarija Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu.
Radonić ne miruje ni nakon odlaska u mirovinu. I dalje gotovo 24 sata dnevno radi na popularizaciji astronomije i astronautike, prvenstveno među djecom mladima, ali i u široj javnosti.
Za događaj koji i sam s nestrpljenjem čeka kaže kako će gotovo u cijelosti biti vidljiv i u našim krajevima.
– To će biti dan punog Mjeseca, jer pomrčina može nastati samo kad je Mjesec pun i kada je Zemlja između Sunca i Mjeseca – govori Radonić.
Dodaje kako ćemo prvo pratiti djelomičnu pomrčinu, a onda će Mjesec potpuno ući u Zemljinu sjenu. Sredina te faze dogodit će se u 22.22 sati po našem vremenu. Nakon toga ponovno slijedi djelomična pomrčina Mjeseca koja će završiti tek 17 minuta iza ponoći, dakle već 28. srpnja. Istoga će dana, zanimljivo je, i Mars biti u velikoj opoziciji (velika opozicija Marsa događa se svakih 15 do 17 godina, posljednja je bila 2003. godine) što je zaista rijedak događaj.
– Rijetko se događa da uz promatranje totalne pomrčine Mjeseca vidimo i crveni Mars kao što će to biti ovoga puta – kazuje Radonić.
Inače Mjesec u vrijeme potpune pomrčine nikad ne pada skroz u tamu, već poprima crveno-smeđu nijansu. Do ove pojave dolazi zbog loma svjetlosti u Zemljinoj atmosferi koja se u ovom slučaju ponaša poput prizme. Zemljina atmosfera najviše raspršuje plavu svjetlost (zbog čega je nebo danju plavo), a crvena svjetlost koja se ne rasprši potpuno u Zemljinoj atmosferi nastavlja svoj put prema Mjesecu i čini ga crvenim.
To koliko će Mjesec dobiti te crvene svjetlosti ovisi opet o trenutnom stanju na onom dijelu atmosfere kojom svjetlost prolazi. Nekad je Mjesec manje crven, nekad zagasito crven, a nekad više „krvav“.
U staro doba ljudi su se bojali kada bi vidjeli crveni Mjesec, crvena boja Mjeseca smatrala se znakom nesreće. Mjesecu su se pripisivala razna mistična i nadnaravna značenja.
Postoji i priča o Kristoforu Kolumbu koji se, kada je bio na Jamajci 1504. godine, zahvaljujući svom znanju vezano uz ovu pojavu snabdio hranom i vodom za put.
– Kada je Kolombo stigao na Jamajku prvo je bio dobro prihvaćen, no kada je otišao na put i vratio se rekli su mu da mu više neće davati hranu i vodu. Srećom, Kolumbo je imao kod sebe jedan njemački almanah u kojem je pročitao da dolazi pomrčina Mjeseca pa se dosjetio i rekao tamošnjem stanovništvu da će se bogovi na njih naljutiti ako on i njegovi mornari ne dobiju hranu. Zaprijetio im je da će nestati Mjesec. Kad je počela pomrčina Mjeseca svi su se prepali. Odmah su Kolumbu donijeli dovoljno hrane i vode da se mogao vratiti u Španjolsku – ispričao je Radonić.
No, kako bi izgledao život na Zemlji da nema Mjeseca?
Ante Radonić kaže kako se sa sigurnošću ništa ne može tvrditi, no nestankom Mjeseca prvo bi se „poremetile“ plima i oseka. To ne znači da bi plima nestala, no voda bi se sada kretala prateći Sunce, što bi dovelo do svakodnevnih visokih plima na cijeloj planeti. Uobičajena bi pojava bili i česti potresi, kao i vulkanske erupcije. Dugoročno gledano, najgore što bi moglo dogoditi je promjena putanje Zemljine osi. S obzirom na to da Mjesec djeluje kao neka vrsta amortizera, omogućavajući Zemlji da se neometano kreće, Zemlja bi se nestankom Mjeseca rotirala brže oko svoje ose, a puno bi brže bile i izmjene temperature zraka između kopna i mora. Na površini Zemlje puhale bi oluje u smjeru istok-zapad, a njihova bi brzina dosezala i do 160 kilometara na sat. To bi dovelo do ekstremnih klimatskih promjena, pa na našoj planeti gotovo da ne bi bilo uvjeta za život kakav sada poznajemo.
– U tom bi slučaju puno brže i češće dolazilo do ledenih doba – upozorava Radonić.
Bez Mjeseca, koji je udaljen tek nekoliko stotina tisuća kilometara od Zemlje, ne bi bilo ni objekta koji bi prolazio njezinom sjenom, pa ne bi bilo ni lunarnih pomrčina. Bez Mjeseca i mjesečine i noći bi bile puno tamnije, pa bi se vjerojatno i ljudski vid drugačije razvio, ali i ukupan život na zemlji.
Nadalje, i dan bi bio puno kraći no što je danas. Zbog plimnih sila Mjesec je stalno usporavao gravitaciju zemlje, a kao posljedicu toga imamo lagano udaljavanje Mjeseca od Zemlje. Nekada je dan bio gotovo dvostruko kraći, no kroz milijarde godina njegovo se trajanje povećavalo na današnjih 24 sata.
Zemljina rotacija i dalje se usporava i dan se produžuje, ali tu nema nekih bitnih promjena. Tek ponekad godini se doda još jedna sekunda, kako bi se uskladilo trajanje dana sa sve sporijom rotacijom.
Da nema Mjeseca i magnetno bi polje koje okružuje Zemlju bilo daleko jače, pa bi i Zemljina atmosfera imala drukčiju strukturu. To bi itekako utjecalo na život na zemlji pa bi, recimo, morske kornjače ili ptice selice, koje uz pomoć magnetnog polja određuju smjer kretanja, bile izložene krajnje negativnim posljedicama stanja u kojem magnetno polje Zemlje mijenja svoja svojstva.
O tome kako je i zašto nastao Mjesec kroz povijest postoji više različitih teorija.
Nenad Raos, poznati hrvatski kemičar i znanstveni savjetnik, koji je prije nekoliko mjeseci u izdanju Hrvatskog društva kemijskih inženjera objavio knjigu »The Cookbok of Life« (Kuharica života) u kojoj je predstavio nove teorije o podrijetlu života na Zemlji, kaže kako je danas znanstveno najprihvatljivija teorija velikog sudara sukladno kojoj je Mjesec nastao nakon što se objekt veličine Marsa sudario sa Zemljom.
– Taj je planet očito imao nestabilnu putanju. Kako je on udario u Zemlju teško je reći, no u svakom slučaju on je povukao velik dio zemljine mase, i u tom sudaru ta dva planeta nastao je Mjesec. To se dogodilo prije 4,5 milijarde godina i ima puno dokaza da je tome tako, kaže Raos ističući kako Zemlja i Mjesec imaju isti izotopski sastav.
– Nedavno je baš napravljena jedna velika studija u kojoj su uspoređivali kalcijeve izotope i onda su iz tog omjera točno mogli odrediti koji je planet prvo nastao, rekao je Raos ističući kako među znanstvenicima već godinama postoji velika diskusija oko sastava prvotne zemljine atmosfera.
– Poznati Miller-Ureyev eksperiment iz 1953. polazi od pretpostavke da se atmosfera sastojala od četiri plina: metana, amonijaka, vodika i vodene pare. Prema drugoj teoriji atmosfera je bila sastavljena od ugljičnog dioksida, monoksida i dušika, dakle dosta plina (kisika tada još nije bilo). Teorija o postanku Mjeseca kaže da je Zemlja zbilja imala takvu Jupiterovu atmosferu, no u tom sudaru sva je atmosfera nestala i iscurila u Svemir i tako je zapravo nastala nova atmosfera iz plinova koji su isparili iz zemljine unutrašnjosti, govori Raos.
Dodaje kako je ta teorija je čak i puno bliža kemiji, jer iz takvih su plinova puno lakše mogli nastali organski spojevi nužni za život.
Lokalni zvijezdoljupci organiziraju promatranje pomrčine i Marsa:
ZADAR, Obala kralja Petra Krešimira IV
Vrijeme: od 20:00
Organizator: Astronomsko astronautičko društvo Zadar
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin2 dana prijeSUBOTNJA ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK GORNJI / Misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika predvodio nadbiskup Zgrablić
-
Sport3 dana prijeTK ULTIMA / Mateo Škara i Đana Bajlo na putu za London: Novi izazovi u paraolimpijskom procesu





