Severe Weather Europe (SWE) objavio je detaljnu prognozu za lipanj, a u nastavku pročitajte što nas očekuje.

Toplije od uobičajenog vremena zadržat će se veći dio mjeseca nad jugom istočne, srednje i sjeverne Europe, dok se na sjeverozapadu očekuje nestabilnije vrijeme, prognozira SWE.

Rani lipanj

Prema SWE-u, očekuje se da će iznad srednje Europe biti tranzit niskog tlaka, ali istok i zapad bit će pod anomalijama visokog tlaka.

Iznad Skandinavije i sjeveroistoka postoji jaka topla anomalija, budući da zapadni i jugozapadni vjetrovi donose topliju zračnu masu od normalne u regiju.

Hladna anomalija je iznad Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i dijelova zapadne i središnje Europe. To je zbog blage atlantske zračne mase koja ulazi u regiju.

Što se tiče temperatura koje možemo očekivati sljedećeg tjedna, SWE navodi da će do Skandinavije biti temperature od 20-ak stupenjava, a blaga atlantska zračna masa održava temperature ispod 20°C iznad zapadne i srednje Europe. Detaljnije možete pogledati na fotografiji:

U prvom tjednu lipnja temperature će prijeći 30 stupnjeva na jugoistoku, a počet će rasti i preko 30°C u Španjolskoj i Portugalu.

Gledajući prognozu oborina, vidljiv je povećan potencijal oborina nad sjevernom i dijelovima srednje Europe. Manje padalina predviđa se nad Velikom Britanijom, Irskom, zapadnom i južnom Europom.

Sličan vremenski uzorak se očekuje i u drugom tjednu lipnja. Glavna razlika je snažniji greben visokog tlaka iznad srednje i istočne Europe. Područje niskog tlaka ostaje nad sjeverozapadnom Europom.

Blaža atlantska zračna masa održava temperaturu pod kontrolom iznad Islanda, Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i dijelova Skandinavije i zapadne Europe. Toplija zračna masa proširit će se prema srednjoj, južnoj i istočnoj Europi.

U istočnoj i srednjoj Europi te na jugoistoku kontinenta očekuju se temperature od 30°C, u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj očekuju se temperature između 12-16°C, dok će temperature u sjevernoj Njemačkoj i Francuskoj biti malo iznad 20°C.

Prognoza pokazuje više oborina u regijama s nižim temperaturnim anomalijama, uključujući UK, Irsku i dijelove Skandinavije i zapadne i središnje Europe. Povećana količina oborina u regijama s temperaturama iznad normale, poput Poljske, na primjer, može ukazivati ​​na pojačane grmljavinske oluje i teške vremenske aktivnosti. Manje oborina i sušniji uvjeti predviđaju se za južnu polovicu Europe.

Sredina lipnja

Prognoza za treći tjedan lipnja pokazuje da se anomalija niskog tlaka pomiče prema jugu, izravno iznad Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, dok se greben visokog tlaka diže dalje prema sjeveru i s drugim područjem visokog tlaka iznad južne Europe.

Prognoza oborine pokazuje pomicanje područja niskog tlaka i ukazuje na više oborina u toplijem istočnom dijelu pojasa niskog tlaka iznad sjeverozapadne Europe i središnjih dijelova sjeverno od Alpa. Za južnu, istočnu i sjevernu Europu predviđa se manje oborina pod anomalijom visokog tlaka.

Oborine također ovise o vlazi i oblacima, koje je puno teže predvidjeti nego temperaturne obrasce. Dakle, iz tog razloga, prognoza padalina pokazuje opadajući signal kako se ide dalje.

Kraj lipnja

Za posljednji tjedan lipnja, najnovija vremenska prognoza pokazuje da će se područje niskog tlaka povući prema sjeveru, s dolinom koja se proteže prema zapadu. Nad južnim i istočnim dijelovima zemlje ostaje anomalija visokog tlaka.

Normalne do niže temperature očekuju se iznad sjeverozapadne i sjeverne Europe oko zone niskog tlaka i ispod zapadnog strujanja. Ali većina južne, istočne i dijelova središnje Europe su pod temperaturama višima od normalnih.

Izuzetak je zapadna i srednja Europa pod utjecajem doline, koja može povećati potencijal oluje nad srednjom Europom. To možemo vidjeti na području s povećanim oborinama u srednjoj Europi oko Alpa. Inače, vidimo i pojačane oborine nad sjevernom Europom i sušnije uvjete nad južnim i istočnim dijelovima pod anomalijom visokog tlaka.

“Čudovišni krpelji” pojavili su se na više mjesta u Europi. Britanski mediji pišu kako je riječ o stvorenjima koja sišu krv, a koja su, navodno, četiri puta veća od običnih krpelja i mogu prenositi opasne bolesti.

Veliki krpelji, poznati kao Hyalomma lusitanicum, potječu iz tropskih klimatskih područja, uključujući Afriku i jugoistočnu Aziju. Postoji bojazan da su se ova stvorenja proširila i u Europu, javlja Express.

Istraživanja su pokazala da je Hyalomma posebno raširena diljem Španjolske, Balearskih otoka i južne Italije. Jedno istraživanje iz 2022. otkrilo je da su krpelji pronađeni u gotovo svakom dijelu Barcelone.

Međutim, ovog proljeća otkriveno je da su se proširili na osam područja sjeveroistočne regije Katalonije.

Ranije ovog mjeseca, španjolske su vlasti potvrdile da je muškarac primljen u bolnicu sa slučajem krimsko-kongoanske groznice (CCHFV), koju mogu prenijeti krpelji.

Navodno je bio u “ozbiljnom, ali stabilnom” stanju. “Čudovišni krpelji” također su pronađeni u Velikoj Britaniji, Portugalu, Sardiniji i Malti, izvještava The Sun. Nedavno su otkriveni u Njemačkoj i Švedskoj, kao iu sjevernim dijelovima Italije.

Znanstvenici su zabrinuti da to znači da krpelji mogu preživjeti u hladnijim klimatskim uvjetima.

U Poljskoj zdravstveni stručnjaci sada upozoravaju građane da bi paukolika stvorenja uskoro mogla doći do njenih granica. Također su sve češći u Turskoj. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti izvješćuje da prije 2005. udio Hyalomma krpelja nije prelazio pet posto. Nakon toga, pronađeno je 74 posto goveda zaraženo krpeljima, a 85 posto prikupljenih krpelja bili su vrste Hyalomma. U Švicarskoj je ove godine prijavljeno 27 slučajeva encefalitisa koji prenose krpelji (TBE). Stope zaraze tamo su porasle u posljednjih pet godina.

HVO100 je hidratizirano biljno ulje (hydrated vegetable oil) te zadovoljava europski standard kvalitete EN 15940 za parafinski dizel.

Ima viši cetanski broj (c80) od standardnog dizela te niži sadržaj sumpora i aromatskih spojeva. Proizvodi se od biljnog ulja (palmino, repičino) ili sirovine na bazi otpada (naprimjer, ulje na kojem se kuhalo).

Pumpe za to gorivo postaju sve uobičajenije na benzinskim postajama u Europi, s njih već oko 1000 u upotrebi u Belgiji, Danskoj, Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Nizozemskoj, Norveškoj i Švedskoj.

Zbog manjeg utjecaja na klimu na dizel HVO ne plaća se porez na CO2. Unatoč tome, ekološka alternativa ostat će skuplja u doglednoj budućnosti jer je i njena proizvodnja skuplja od one kojom nastaje konvencionalni dizel. Do sada razlika u cijeni na pumpama iznosi od 15 do 20 centi.

Kupci mogu natočiti novo gorivo ‘ako je za vozilo to odobrio proizvođač’, objasnila je njemačka Udruga za trgovinu gorivom i energijom. To možete prepoznati po naljepnici na poklopcu spremnika ili u podacima u uputama za uporabu vozila.

Glavna tehnička promjena u odnosu na trenutna vozila je prilagodba sustava ubrizgavanja za povećanje količine goriva. Ovo je potrebno jer je HVO100 manje gustoće od standardnog dizela.

Promjena ne utječe na sposobnost vozila da radi na standardni dizel, tako da se oba goriva mogu svakodnevno koristiti. Kao rezultat korištenja goriva HVO100 i prilagodbe sustava ubrizgavanja dolazi do skromnog povećanja maksimalne snage motora, prenosi tportal.