Connect with us

Hrvatska

“Ne promjeni li se ljudsko razmišljanje čovječanstvo neće preživjeti”

Objavljeno

-

Neovisna međunarodna organizacija Rimski klub iznijela je nove prognoze i viđenja razvoja čovječanstva, u vidu knjige “2052” predstavljene u Rotterdamu. Globalna će populacija, navodi se u izvješću, svoj maksimum dosegnuti 2042. godine, s oko 8,1 milijardom ljudi, a zatim bi broj trebao početi padati zbog pada rodnosti u urbanim područjima. Prema predviđanju, 2052. godine će u svijetu biti tri milijarde siromašnih.

Prognoza za narednih 40 godina predviđa da će trenutno dominantna svjetska gospodarstva, posebice SAD, stagnirati. Kina bi trebala biti uspješna priča “zbog svoje sposobnosti da djeluje”. Do 2052. godine gospodarski će najviše napredovati Brazil, Rusija, Indija, Južnoafrička Republika te još 10 zemalja. U izvješću se navodi i kako će globalni bruto društveni proizvod (BDP) rasti znatno sporije negoli što se očekivalo, zbog smanjenje produktivnosti razvijenih ekonomija.

Promjena strategije je nužna kako do 2052. godine ne bi ostali bez zaliha hrane, vode i nafte

Autor izvješća Jorgen Randers navodi kako je glavni uzrok globalnih gospodarskih problema u kratkoročnom političkom i ekonomskom razmišljanju: “Potreban je sustav upravljanja koji probleme sagledava dugoročno”. Dodaje i kako je čovječanstvo već brojne Zemljine resurse pretjerano iscrpilo pa bi do 2052. godine zapravo mogli gledati globalni kolaps. Ne promjeni li se ljudsko razmišljanje, uvjeren je, čovječanstvo neće preživjeti. Promjena strategije je nužna kako do 2052. godine ne bi ostali bez zaliha hrane, vode i nafte. U izvješću Rimskog kluba navodi se kako će koncentracija ugljičnog dioksida (CO2) kontinuirano rasti što će dovesti do porasta globalne temperature od dva stupnja Celzijeva do 2052. godine, odnosno 2,8 stupnjeva Celzijevih do 2080. godine.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Očekuje li nas bijeli Božić? DHMZ otkrio kakvo nas vrijeme očekuje u zimskim mjesecima

Objavljeno

-

By

Božić je sve bliže, a ono što mnoge ljude zanima je vremenska prognoza, odnosno možemo li ove godine očekivati bijeli Božić. Iz DHMZ-a su priopćili da nas očekuje još jedna iznadprosječno topla zima.

Unatoč često oprečnim najavama zime koja je pred nama, prema raspoloživim prognostičkim materijalima za dugoročne prognoze vremena u Sektoru za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a te u suradnji s međunarodnim stručnjacima koji se bave tom problematikom, izgledno je da će zima 2024./2025. biti još jedna u nizu iznadprosječno toplih (u odnosu na klimatsku normalu 1991. – 2020.), priopćili su iz DHMZ-a.

U sva tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj, veljača) postoji signal za pozitivno odstupanje temperature od prosjeka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom bi pozitivno odstupanje moglo biti manje izraženo u siječnju 2025. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili ispod prosječnih.

Što se sezonske količine oborine tiče predviđa se količina oko prosječne uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom nema signala za znatnije odstupanje mjesečne količine oborine od prosjeka u nekom od zimskih mjeseci, a malo povećana vjerojatnost za moguć višak postoji na Jadranu u veljači.

Snijeg?

Kako je prognoza količine oborina na sezonskoj skali mnogo složenija od prognoze temperature, i pouzdanost joj je manja. U takvim se okolnostima tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima obilnijih oborina. Za pouzdaniju informaciju o količini ili vrsti oborine valja pratiti vremenske prognoze na manjoj vremenskoj skali (dnevne, polutjedne, tjedne).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike čija je Hrvatska članica, naveli su iz DHMZ-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Samo osam kandidata donijelo dovoljno potpisa? Odustali Kolakušić, Weiss…

Objavljeno

-

By

wikipedia

Do utorka u ponoć, kada je istekao rok za predaju, 11 potencijalnih predsjedničkih kandidata predalo je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) svoje kandidature, no prema informacijama koje nisu službene, samo osam kandidata ima potrebnih najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa.

Tko su oni, odnosno čija će se imena u konačnici naći na listi kandidata, trebalo bi se znati u srijedu poslijepodne kada će DIP objaviti spomenutu listu, a tim činom počet će službena izborna promidžba za osme predsjedničke izbore od stjecanja neovisnosti.

DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, aktualnog predsjednika koji uz podršku SDP-a i partnera želi izboriti drugi mandat, Dragana Primorca, iza kojeg stoji HDZ s partnerima, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića, Tomislava Jonjića.

Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u utorak posljednja stigla u DIP.

Da bi od potencijalnih, postali ‘pravi’ kandidati za predsjednika, DIP mora utvrditi da je svaki od njih prikupio najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa birača.

Neki su birači potpisali za više kandidata

Za to ima rok od 48 sati, no taj će posao obaviti prije, pa će već u srijedu poslijepodne objaviti listu kandidata, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do ponoći, 27. prosinca (petak).  Izbori za predsjednika Republike su u nedjelju, 29. prosinca.

Provjera potpisa traje oko tri sata, a kako se doznaje, u tom se poslu otkrije popriličan broj dvostrukih potpisa, što upućuje da su neki birači potpisali za više potencijalnih kandidata. U takvim slučajevima, potpis se priznaje onom kandidatu koji ih je prvi predao DIP-u.

Nekoliko kandidata odustalo

Do prije 12 dana, kada je počelo prikupljanje potrebnih potpisa, 14 potencijalnih kandidata najavljivalo je ulazak u izbornu utakmicu, no u konačnici su neki odustali, pokazalo se da prikupiti 10.000 potpisa i nije baš lako, posebno onima bez stranačke infrastrukture.

Prvi je odustao Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista, pa nezavisna Aurora Weiss, a u konačnici s potpisima u DIP nije stigao ni Mislav Kolakušić, bivši europarlamentarac i predsjednik stranke Pravo i pravda. Klubu onih koji su odustali priključio se i nezavisni Pavle Perović koji u javnosti i nije oglašavao svoje ambicije.

Pokaže li se točnom informacija da u izbornu utrku ide samo osam kandidata, bit će ih manje nego prije pet godina kada ih je bilo 11.

Na izborima, u prosincu 2019. na glasačkom listiću bila su imena: Zorana Milanovića, Kolinde Grabar Kitarović,  Miroslava Škore, Mislava Kolakušića, Darija Juričana, Dalije Orešković, Ivana Pernara, Katarine Peović, Dejana Kovača, Ante Đapića i Nedjeljka Babića.

Najviše kandidata za predsjednika Republike, 13, natjecalo se 2005. godine, a najmanje, samo trojica, na izborima 1997. godine. Osam predsjedničkih kandidata natjecalo se i na izborima 1992. godine.

Za pobjedu u prvom krugu predsjednički kandidat treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali. Ne uspije li, slijedi drugi krug dva tjedna kasnije, 12. siječnja 2025. godine. Predsjednik se bira na mandat od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže još kiše i snijega, evo kad slijedi stabilizacija

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno je oblačno diljem zemlje, duž Jadrana i u područjima uz Jadran ima jutros kiše, pljuskova s grmljavinom, snijeg pada u Gorskom kotaru i Lici. Zimskom dojmu doprinosi i snažna bura, olujna na udare pod Velebitom.

Vjetrovito će na Jadranu biti i u nastavku utorka, lokalno može biti i obilnijih pljuskova s grmljavinom. Snijega će i dalje povremeno biti u Gorskom kotaru i Lici.

Slično i tijekom srijede, kiše i pljuskova bit će duž Jadrana i u područjima uz Jadran, snijeg će povremeno padati u gorju, iako prolazno koja pahulja može zalepršati i na sjeveru zemlje.

U četvrtak postupno razvedravanje, posvuda će biti uglavnom suho, veći dio dana. Bura će slabjeti na moru.

Stabilno i većinom suho bit će i tijekom petka, no prema večeri novo jače naoblačenje s jugozapada.

Za vikend će biti nestabilno, uz kišu i pljuskove duž Jadrana, lokalno obilnije, u gorju malo susnježice i snijega.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu