Connect with us

Tech

Osam pravila mobilnog bontona

Objavljeno

-

Jedna od aktualnijih tema posljednjih tjedana je e-bonton. Kako se ponašati na internetu, a da to bude u skladu s nekim kulturno-civilzacijskim i poslovnim normama. Što ne objaviti na Facebooku, kako ne tvitati i zašto neki ljudi još uvijek NEPOTREBNO VIČU na internetima. Proučili smo prijedloge objavljene u e-bontonu i s većinom se slažemo, dok su nam neki prijedlozi u potpunosti nebulozni i promašeni.

Bez straha da će neki od ovih savjeta nekome od vas biti isto tako u potpunosti nebulozni i promašeni, ali s nadom da ćete reagirati u komentarima, evo naramak savjeta ili pravila ‘mobilnog’ bontona. Pritom, dakako, ne mislimo na glasno telefoniranje u tramvaju jer se to kosi sa svim bontonima, bili oni ‘e’ ili ne. Ovdje ćemo se koncetrirati na – smartphoneove i, manje više, na slanje mailova.

Ne prestaje ni sve na dobrom harveru, već će vam Sony Ericsson u suradnji s Boxom dati 50 GB prostora na njihovom cloud storage servisu uz specijaliziranu Android aplikaciju. S obzirom da ćete promisliti o slanju sljedećeg mobilnog poslovnog emaila, posao ćete moći obaviti u Office Suite Pro 5 koji dobivate besplatno uz svaki Xperia pro i Xperia mini pro smartphone)!

 

1. E-mail nije SMS

Znam, push notifikacije, razne aplikacije i flat rate mobilni internet su nas razmazili. Poslat ću ti mail, jeftinije je nego SMS poruka. Ali, evo zašto ipak ne. Prije svega, a budimo realni, kriza je, često nam isključe mobitel jer nismo platili račun. Isključe nam i Internet. Pa ne možemo provjeriti mail. Ali nam ne isključe primanje poziva i SMS-a. Potonji ću nesumnjivo uvijek vidjeti. Mail možda završi i u spamu. A možda jednostavno pogasim sve notifikacije, ne provjeravam mail dva, tri sata jer nemam potrebe. Nešto je bilo važno i hitno, iako ne dovoljno važno i hitno za poziv? SMS!

 

2. Poslovni e-mail ipak putem računala

Naizgled pokušavam srušiti čitav smisao pametnih telefona – ured izvan ureda, ali neki poslovni mailovi jednostavno nisu toliko hitni ni bitni da bih morao odmah odgovoriti na njih, a pametni mobitel je jedina tehnologija koja mi je tad pri ruci. Razloga je više. Vjerojatno neću biti toliko opširan i pažljiv u odgovoru. Ta na mobitelu sam, vjerojatno negdje zujim, možda mi je i piva u drugoj ruci. A možda sam popio i previše piva pa se zaletim i direktoru završim mail s ‘pusa’. Sasvim slučajno. Procijenite u kojim je situacijama kvaliteta maila bitnija od brzine odgovora.

 

3. Infantilni potpis

Kao moj, primjerice. ‘Sent from my iPhone 5 test device’. Štosan mi je. Štosan je i drugima, toliko da su si ga prisvojili. Ali viđao sam i ‘štosnijih’ od svojeg. I to od ljudi koji su mi slali poslovni e-mail. Znam, zaboravimo svi na taj potpis, da smo u jednom trenutku bili zaigrani i napisali nešto samo nama simpatično. Ipak, to je naš digitalni potpis. Govori puno više o nama nego što mislimo. Ljudi će podsvjesno napraviti procjenu kad pročitaju ‘Brzo čitaj prva slova, s mobitela evo tebi odgovora‘. Posebice ako šaljete vrlo važne mailove vrlo važnim ljudima koji imaju vrlo važno postavljenu metlu u svojoj vrlo važnoj stražnjici.

 

4. Pravopis nije sredstvo koje opravdava cilj!

Znam, naravno. Griješim kao i drugi. Dobro, možda nešto manje, ali ponekad tipfeleriram. Znate kakvi su ti zasloni na dodiri. Omakne se slovo, ode riječ nepotrebno u drugi redak, događa se, ljudi smo. Ali da se baš stalno događa i da baš niti malo ne marite kako pišete kad šaljete e-mail putem svog pametnog telefona? Da baš nikad ne stavite točku na kraj rečenice? Oh, znam, za palatale treba 0,75 sekundi više vašeg dragocjenog vremena. Ali nemojte da vam tehnologija bude izgovor. Nema veze što šaljete e-mail s mobitela. I dalje je to e-mail, poruka, komunikacija s drugom osobom koja bi rado da ne mora dešifrirati vašu rukom odmahnutu rečenicu.

 

5. Isključi ostatak poruke

Iliti po naški – ‘download rest of message forst?’ pa klikni na jedno veliko, sočno – ‘No!’. Zašto? Možda se to samo meni događa i možda je samo do moje 3GS ‘kante’, ali kad netko ne isključi tu opciju, pa mi odgovara uključujući svih 34 prethodnih konverzacija, meni se mail, da prostite, malo stisne. Sitničavo od mene, znam, ali tekst postane nečitljiv i onda ga moram zumirati. Načuo sam da je to problem i kod drugih ljudi. Slušam rješenja u komentarima. U međuvremenu, znate kako ide ona stara narodna? Čist e-mail je jasan e-mail.

 

6. Izbjegavajte slikovne potpise

Znam, ogromna fotka u potpisu, po mogućnosti s nekim motivacijskim govorom Dalaj Lame je bila apsolutni hit početkom stoljeća. Znam, teško se odreći starih navika, ali dajte ipak ‘miru’ šansu. Nemaju baš svi flat internet i najnoviji pametni telefon poput Xperije arc S, pa kad im se jedan vaš mail učitava dulje od hakirane stranice američkog Ministarstva obrane… čini mi se da to nekako nije pošteno. Na neki način, i to je ‘fair usage’. Uštedite koju lipu prijateljima. I Dalaj Lama bi se sigurno složio da čovjek do odgovora treba stići sam, ne putem slike cvjeta pored planine i potoka.

 

7. Niste obvezni odgovarati samo zato što možete

Ja znam da imaš smartphone, ti znaš da ga ja isto tako imam. I da ću dobiti tvoj mail u petak, nešto prije ponoći. Ali ako nije nužda, ne znači da ti moram odgovoriti na mail samo zato što mogu. Nemoj to ni očekivati od mene. Nekad jednostavno nije ‘zdravo’ (vidi točku 2), a nekad je jednostavno zadiranje u moju ‘privatnost’. Ok, pristao sam biti dostupan, živjeti u korak s tehnologijom, brati digitalne plodove tehničke revolucije, ali hajdemo napraviti neki generalni konsenzus i ne to iskorištavati baš toliko. Doživio sam i da me kude jer nisam odgovorio u spomenuto doba. Oprosti, možda sam spavao. Neću nikad više!

 

8. Pametni telefon nije izgovor za nekulturu

Ok, ja sam zadnja osoba koja bi mogla nešto reći na ovu temu. Posipam se digitalnim pepelom, ja sam taj koji sjedi na pivi i odgovara na emailove putem mobitela (doduše, izbjegavam poslovne, vidi točku 2). Samo zato što mogu, ne znači da bih to i trebao raditi. Samo zato što je email došao u trenutku dok sam vani s društvom, ne znači da moram odmah odgovoriti na njega. Posebice ako je to kakav kasniji sat u danu, odnosno noći. ‘Oprosti, moram na ovo odgovoriti’ je način na koji često lažem sebe i druge. Doduše, nekad se zateknete u toliko inspirativnom društvu da vam je ovo jedina slamka spasa, ali ne potežite je ako baš nije nužno.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Hrvati vole automobile: Prema ovoj ljestvici četvrti smo u Europi

Objavljeno

-

By

Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) izdalo je izviješće pod nazivom “Vozila na europskim cestama” koje otkriva brojne podatke o automobilima koji kruže europskim cestama.

Izvješće uključuje ključne podatke, poput prosječne starosti vozila, vrste snage vozila, vlasništva i još mnogo toga te smo odlučili izdvojiti one najzanimljivije.

Tako možemo vidjeti kako je na cestama EU-a 2022. prometovalo je 252 milijuna automobila, što je povećanje od 1% u odnosu na prethodnu godinu. Prema istom izviješću, u Hrvatskoj je te godine prometovalo 2.06 milijuna automobila.

Prodaja električnih vozila u EU-u je dosegla najvišu razinu svih vremena 2022., ali ona i dalje čine tek 1,2% svih automobila na cestama EU-a. U našoj zemlji je taj podatak još i manji, odnosno udio električnih automobila iznosi tek 0,3 posto. Na području cijele EU najviše je benzinaca (50,6 %), a slijede dizelaši (40,8 %). Kod nas je taj borj obrnuti te je na našim cestama više vozila na dizel (56 %),  a nakon toga slijede vozila na benzin (39 %).

Što se tiče starosti automobila, najstariji vozni park imaju Grci (prosjek 17,3 godine) i Estonci (16,6 godina), dok najnovije automobile voze u Luksemburgu (7,9 godina), te Danskoj i Austriji (8,9 godina). Što se Hrvatske tiče, prema podacima ACEA-e, prosječan automobil na našim cestama star je 13,3 godina.

Hrvati i broj automobila

Kada je u pitanju broj automobila, Poljska ima najveći broj automobila na 1000 stanovnika u Europi, čak 703, dok je Latvija na začelju ljestvice s 410 automobila na 1000 stanovnika. Nakon Poljaka slijede Luksemburžani (695), Talijani (681), a na visokom četvrtom su Hrvati s čak 664 automobila na 1000 stanovnika. Dodajmo i da je prosjek EU-a 574 automobila na 1000 stanovnika.

ACEA

Na cestama EU prometuje više od 30 milijuna kombija, što je povećanje od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu. Francuska prednjači s najvećim brojem kombija u prometu. Više od 6,5 milijuna kamiona sada je na cestama EU-a, što je povećanje od gotovo 2% u odnosu na prethodnu godinu. U prosjeku, kamioni ostaju najstariji od svih vrsta vozila sa 14 godina. Na cestama EU sada prometuje preko 720 000 autobusa. Električni modeli čine više od 10% autobusa u tri zemlje EU (Irska, Luksemburg i Nizozemska).

Izvješće pokazuje da, iako zakonodavni ciljevi mogu pomoći u usmjeravanju promjena, ovo je samo dio slagalice za dekarbonizaciju cestovnog prometa. Europi je potreban širok skup okvirnih uvjeta, kao što su infrastruktura za punjenje te kupnja i porezni poticaji, kako bi se potaknula potražnja za novim modelima i napunila vozila na europskim cestama najčišćim i najzelenijim modelima.

 
Nastavi čitati

Tech

WhatsApp testira novu značajku, obavijestit će korisnike koji su kontakti nedavno bili online

Objavljeno

-

By

WhatsApp navodno razvija novu značajku koja prikazuje nedavno aktivne kontakte u obliku popisa. Značajka je trenutno u fazi testiranja i vjerojatno će biti uvedena u budućem ažuriranju.

Prema najnovijim vijestima, WhatsApp ima još jednu značajku koja vam može pomoći da odlučite kome ćete prvom poslati poruku, piše India Today.

Ova bi se značajka mogla pokazati korisnom ako želite provjeriti tko je nedavno bio aktivan na platformi za razmjenu poruka i najvjerojatnije će prvi odgovoriti na vaše poruke ili pozive.

Ova bi značajka također mogla poboljšati korisničko iskustvo i ukloniti potrebu za pojedinačnom provjerom statusa aktivnosti svakog kontakta.

Ovo nije jedina značajka koju WhatsApp testira kako bi vas potaknuo na interakciju s vašim kontaktima.

Ranije izvješće govorilo je da bi WhatsApp mogao korisnicima početi predlagati kontakte s kojima bi trebali razgovarati. Ti bi kontakti bili oni s kojima korisnik nije razgovarao dugo vremena.

Obje značajke trenutno se testiraju i mogli bismo ih vidjeti u budućem ažuriranju aplikacije.

 
Nastavi čitati

Svijet

WhatsApp snižava minimalnu dob u Europi, zagovornici dječjih prava bijesni

Objavljeno

-

By

Novo dobno ograničenje stupilo je na snagu u četvrtak u Europskoj uniji. Nova minimalna dob od 13 godina također je najavljena za korisnike u Ujedinjenom Kraljevstvu u veljači. Usluga za razmjenu poruka – koju je Meta kupila prije deset godina – navodi na svojoj web stranici da promjene osiguravaju “minimalnu dob za WhatsApp na globalnoj razini”.

Međutim, donja dobna granica izazvala je kritike – zagovornici dječjih prava u Ujedinjenom Kraljevstvu tvrde da ona dodatno izlaže mlade ljude opasnostima interneta.

U priopćenju od četvrtka, grupa za kampanju Smartphone Free Childhood sa sjedištem u Velikoj Britaniji pozvala je WhatsApp da promijeni novu politiku. “WhatsApp stavlja dobit dioničara na prvo mjesto, a sigurnost djece na drugo”, rekla je Daisy Greenwell, suosnivačica grupe.

“Smanjenje dobne granice ignorira sve glasnije zvonce za uzbunu koje oglašavaju znanstvenici, liječnici, učitelji, stručnjaci za sigurnost djece, roditelji i stručnjaci za mentalno zdravlje zbog štetnosti korištenja društvenih medija za djecu”, rekla je Greenwell.

Vicky Ford, britanska zastupnica iz vladajuće Konzervativne stranke i članica ključnog vladinog odbora za obrazovanje, nazvala je odluku o snižavanju minimalne dobi bez prethodnog razgovora s roditeljima ‘neodgovornom’, izvijestila je PA Media.

Glasnogovornik WhatsAppa rekao je u petak za CNN:: ‘Svim korisnicima dajemo opcije da kontroliraju tko ih može dodati u grupe i, kada prvi put primite poruku s nepoznatog broja, dajemo vam opciju da blokirate i prijavite račun’. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Meta pod paljbom

Meta se u prošlosti našla pod kritika zbog nastojanja da smanji dobna ograničenja na svim platformama u Sjedinjenim Državama. Prošle je godine tvrtka rekla da planira smanjiti minimalnu dob za svoju aplikaciju za virtualnu stvarnost s 13 na 10 godina, unatoč pritisku američkih zakonodavaca da takve usluge ne plasiraju mlađim korisnicima.

CNN je također izvijestio prošle godine da je izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg osobno i više puta osujetio inicijative koje su imale za cilj poboljšati dobrobit tinejdžera na Facebooku i Instagramu, platforma koje su također u vlasništvu Mete.

Ponekad je Zuckerberg izravno nadglasavao neke od svojih najviših rukovoditelja, koji su se zalagali za veću zaštitu adolescenata, prema internoj komunikaciji objavljenoj u sklopu tužbe protiv tvrtke, prenosi tportal.

No, u priopćenju za medije od četvrtka – nevezno uz promjene WhatsAppove dobne politike u Europi – Meta je rekla da testira značajke za zaštitu mladih od opasnosti ‘seksualnog iznuđivanja’ i ‘zloupotrebe intimnih slika’. Nadaju se da će nove značajke ‘potencijalnim prevarantima i kriminalcima otežati pronalaženje i interakciju s tinejdžerima’.

Predatori seksualnog iznuđivanja (engl. sextortion) obično varaju mlade žrtve tako oni povjeruju da razgovaraju s ljudima svoje dobi. Nagovaraju ih da pošalju eksplicitne fotografije i videa, a kasnije prijete da će objaviti te slike ako im se ne uplati određena svota.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu