Znanstvenici NASA-e napravili su proračun da će asteroid Bennu udariti u Zemlju za 159 godina, točnije 24. rujna 2182.

S obzirom da datum ulazi u 22. stoljeće, ne moramo još dugo brinuti zbog ovog asteroida.

Asteroid, nazvan Bennu, prođe Zemlju svakih šest godina i upola je manji od asteroida za koji se smatra da je ubio dinosaure.

Ako se Bennu sruši na Zemlju, to će izazvati pustoš 965 kilometara od mjesta nesreće, ali nije dovoljno veliki da izazove izumiranje širom svijeta.

NASA radi na planovima da usmjeri smjer sudara asteroida i preusmjeri asteroid Bennu. Njihova misija je sada u završnoj fazi.

Zadarska županija pripremila je novu mjeru poticanja poduzetništva na svojem području, a riječ je o potporama za razvoj IT sektora. Naime, Zadarska županija kao provoditelj Programa poticanja IT poduzetništva objavila je Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje razvoja IT sektora koji je otvoren do 31. listopada 2023. godine.

Ukupno je u proračunu Zadarske županije za ovu namjenu osigurano 30 tisuća eura, a najviši pojedinačni iznos potpore može iznositi 7 tisuća eura.

Prihvatljivi prijavitelj mora biti poslovni subjekt koji je u procesu razvoja IT proizvoda/usluge sa sjedištem u Zadarskoj županiji, a registriran je do najviše 60 mjeseci, sve zaključno do dana podnošenja prijave na Natječaj.

„Namjena dodjele potpora je razvoja IT sektora kroz potpore poduzetnicima u razvoju IT proizvoda, kao i jačanje konkurentnog nastupa postojećih poduzetnika na tržištu te podizanje razine poduzetničkih znanja i vještina. Program je namijenjen poduzetnicima koji stvaranjem dodatnih vrijednosti iz područja informacijskih tehnologija i povećanjem ponude IT proizvoda i usluga ostvaruju pozitivan učinak na gospodarski razvoj Zadarske županije“, istaknuo je Ante Sjauš, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam.

Korisnici potpora su subjekti malog gospodarstva utvrđeni zakonom kojim se utvrđuje poticanje razvoja malog gospodarstva koji su u cijelosti u privatnom vlasništvu, a posluju i imaju registrirano sjedište na području Zadarske županije. Prijavitelji moraju biti registrirani kao obrti, jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) ili društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.).

Ulaganje za koje se traži potpora na temelju ovoga Programa mora biti ostvareno u tekućoj godini i/ili u roku od 12 mjeseci od dana potpisa ugovora o dodjeli bespovratne potpore.

Prijava za dodjelu potpora za poticanje IT poduzetništva podnosi se putem on-line obrasca na mrežnoj stranici Zadarske županije, a detaljnije informacije mogu se pronaći OVDJE.

Teleskop James Webb (JWST) snimio je udaljeni planet kojem veći dio površine čini ocean, a dokazano na njemu postoje molekule na bazi ugljika.

Riječ je o egzoplanetu K2-18b koji kruži oko hladne patuljaste zvijezde K2-18 i nalazi se unutar naseljive zone zvijezde, ili Zlatokose, te je 8,6 puta masivniji od Zemlje. Analiza Webbovih opažanja otkrila je da planet ima obilje metana i ugljičnog dioksida u atmosferi.

Prisutnost ovih molekula, koje nose ugljik, zajedno s nedostatkom amonijaka, mogla bi ukazivati na atmosferu bogatu vodikom koja okružuje oceanski svijet, navodi se u priopćenju NASA-e.

Svemirski teleskop Hubble isprva je uočio tragove vodene pare u atmosferi egzoplaneta. Otkriće, opisano u studiji iz rujna 2019., pomoglo je znanstvenicima da se vrate na K2-18b radi daljnjeg proučavanja.

Teleskop Webb, koji može detektirati infracrveno svjetlo nevidljivo ljudskom oku i osjetno je moćniji nego Hubble, tražio je koji točno elementi postoje u atmosferi planeta.

Najnovija promatranja također ukazuju na to da bi na K2-18b mogla biti prisutna vrlo posebna molekula, nazvana dimetil sulfid.

“Većina dimetil sulfida u Zemljinoj atmosferi emitira se iz fitoplanktona u morskom okruženju”, navode iz NASA-e.

Ovi novi dokazi proširuju znanstveničko razumijevanje egzoplaneta sličnih K2-18b. Otkrića o sastavu njegove atmosfere sugeriraju da bi to mogao biti “Hycean egzoplanet”, teoretski tip egzoplaneta koji je vruć, ali je prekriven oceanima i ima atmosferu bogatu vodikom.

Tamo gdje postoje tekući oceani, postoji potencijal za život, ali istraživači još uvijek nisu sigurni da bi ti Hyceanski planeti uopće mogli održati život. Studija iz kolovoza objavljena u časopisu The Astrophysical Journal, primjerice, sugerira da bi bili podvrgnuti razornom učinku staklenika.

“Još uvijek nema potvrđenih Hycean egzoplaneta. I ne postoji planet poput K2-18b u našem Sunčevom sustavu, a to čini planete poput njega slabo razumljivima”, prema NASA-i.

“Priroda njihove atmosfere predmet je aktivne rasprave među astronomima”, stoji u priopćenju za javnost svemirske agencije.

Ali istraživači uključeni u analizu ovih nedavnih opažanja K2-18b naglasili su da je nastavak otkrivanja njegovih misterija ključan.

“Naš krajnji cilj je identifikacija života na egzoplanetu pogodnom za život, što bi promijenilo naše razumijevanje našeg mjesta u svemiru. Naša su otkrića obećavajući korak prema dubljem razumijevanju Hyceanskih svjetova u ovoj potrazi”, kaže astronom Nikku Madhusudhan, profesor astrofizike i egzoplanetarne znanosti na Cambridgeu.

Naravno, znanstvenici planiraju nastaviti koristiti Webb teleskop za proučavanje udaljenog planeta i pokušati dodatno potvrditi nova otkrića.

“Ovi su rezultati proizvod samo dva promatranja K2-18b i pred nama je još mnogo toga. To znači da je naš rad ovdje tek rana demonstracija onoga što Webb može promatrati u egzoplanetima u nastanjivoj zoni”, izjavio je koautor studije, astronom Savvas Constantinou, doktorand astrofizike na Cambridgeu.