Hrvatska
Odnos prema (ne)radu nekad i danas

Max Weber je u protestantskoj etici rada uvidio duhovno izvorište kapitalizma. Protestantske vrijednosti rada: upornost, štedljivost, marljivost i (materijalna) neovisnost uz visoko preferiranje utilitarizma su osnovne determinante i (odgojne) vrijednosti rada. Odgojna uloga rada implicira tu vrijednost kao imanentni dio svrhe rada, te prema tome, u otporu sredine proizlazi svrhovitost i korisnost rada. Učenje je prilika da se shvati vrijednost samoostvarenja i svrsishodnosti rada. Odgojna vrijednost rada je ona vrijednost koja pridonosi samoostvarenju pojedinca i priznanju te samoostvarenosti od njegove sredine.
Temeljem znastvenih rezultata odnosa ljudi prema radu mogu se predvidjeti gospodarski prosperitet određene države, aktualizirati odnosi između etničkig i etičkih aspekata rada, terapijska (i preventivna) uloga rada u komunama za ovisnike s maksimom ORA ET LABORA, analizirati profesionalnu orijentaciju, potrebe za prekvalifikacijama, doškolovanjem… (jer bez toga nema budućnosti ni za pojedinca ni za društvo), otuđenost ljudi u procesu rada, stimulacije za rad, (svakom tipu odnosa prema radu treba pripadati odgovarajuće stimulacija; u protivnom nema učinkovitosti u povećanju proizvodnosti rada), prepoznavanje i poticanje kreativnih poslova i pojedinaca, ulogu slobodnog vremena u procesu raz/otuđenja rada, predviđanje društvenih promjena i uspješnosti raznih reformi… Bez toga nije moguće očekivati pomake u reformama gospodarstva, obrazovnih politika, sve do odgoja djece i mladeži.
U svojoj knjizi «Odgojne vrijednosti rada» (Književni krug, Split, 1999.) sam napisao slijedeće: «Samo naivne može iznenaditi činjenica da se društveni sustav može promijeniti, a da odnos prema radu i potrošnji ostane isti». Upravo to se i dogodilo. Naime, od sredine šezdesetih u ex Jugoslaviji do danas u postsocijalističkoj Hrvatskoj je ostala dominantna utilitaristička orijentacija prema radu, najviše kod zaposlene i nezaposlene populacije ispitanika. Homo oeconomicus je naša stvarnost. Samoaktualizirajuća orijentacija ostaje i dalje «privilegija» visokoobrazovanih, ili školsko-studentske kategorije ispitanika. Pravi problem je što je ostala paradigma oslobađanja od rada, s prepoznatljivim konzumerizmom kao stilom života i/ili statusnim simbolom, gdje sve ima cijenu a ništa vrijednost. Intrigantna je činjenica da se u interpretacijama rada do danas nismo (konačno) oslobodili ničim opravdanu dihotomnu podjelu rada na vrijednost po sebi i suprotno tomu, koncepciju koja u radu vidi otuđenu djelatnost. U prvoj koncepciji od Martina Luthera koji zagovara tezu o radu kao izvorištu svih ljudskih vrlina, socio-utopista koji u njemu vide afirmaciju svih pozitivnih vrijednosti… sve do «praksis filozofa» koji su «operacionalizirali» istu tezu stavljajući znakove jednakosti između pojmova rad i stvaralaštvo. Svi glasoviti pedagozi u svojim djelima veličaju odgojnu ulogu rada. Iznimka je ruski pedagog Karl Dimitrijević Ušinski.
Suprotno tim tumačenjima, etimološke analize riječi «rad», označavaju muku kao posljedicu svakog posla. Npr. latinski Arare, ili njem. Arbeiten označavaju naporan rad i nelagodu kao posljedicu svakog posla. Adam Smith, škotski ekonomist iz 18. stoljeća govori o nemogućnosti spajanja altruizma u tržištu rada: «Nikada nisam vidio da su mnogo dobra učinili oni koji su se pretvarali da trguju zbog javnog dobra.» On je rad i definirao kao «prokletstvo».
I Fridrich Tylor, osnivač znanstvene organizacije rada je smatrao da su svi ljudi u radu motivirani isključivo novcem. Karl Marx je u svojim ranim radovima zagovarao tezu o radu kao negativnom «obliku samodjelatnosti». Knjiga «Working», čikaškog novinara Studsa Terkela, postala je bestseller sredinom sedamdesetih u SAD, gdje je zaključio kako je za većinu Amerikanaca „trijumf preživjeti radni dan”. Na mjesto upornosti, štedljivosti, materijalne neovisnosti dolaze vrijednosti potrošačkog društva.Karl Dimitrijević Ušinski je jedini meni poznat pedagog koji je demistificirao demagoške frazeologije o radu koje su mladima «parale uši»: «Rad je stvorio čovjeka», «U radu je spas»… , ali i one pedagoški «poučne» – «Ako ne budeš učio, ići ćeš raditi»! On je tvrdio da je podjednako za državu kao i za pojedinca dovoljno učiniti samo jedno: OSLOBODITI (pojedinca i/ili državne poglavare) ETIKE ODGOVORNOSTI RADA! Upravo to nam se dogodilo. Prevladavajuća je neodgovornost na svim razinama, bez sankcioniranja za neradnike i stimuliranja za najbolje. Socrealizam je izmislio svijetu nepoznatu paradigmu oslobađanja od rada: „Nikada me nečeš toliko malo platiti koliko ja mogu malo raditi”! Umjesto cilja OSLOBAĐANJA rada i danas imamo pitanje kako se OSLOBODITI OD RADA! S tim u svezi iznosim potrebu za redefiniranje(m) rada: AKO JE RAD PO DEFINICIJI ČOVJEKOVA DIFFERENTIA SPECIFICA koja se izražava u formi SVJESNE I SVRSISHODNE DJELATNOSTI, kako onda objasniti njegove karakteristike otuđene, prinudne i/ili radno nesvrsishodne djelatnosti!?
Prema slovenskoj autorici Mirjani Ule procese suvremenog života mladeži obilježava «sve veći odmak od svijeta plaćenog rada i zaposlenja… a prema svijetu slobodnog vremena, potrošnje i zabave».
Sudbina potrošačkog društva zadesila je (i) Hrvatsku, gdje se u jednom ispitivanju Agencije GFK-a, (pri Centru za istraživanje tržišta) ustvrdilo da 46 posto građana Hrvatske izjavljuje da nije sklono nikakvom obliku štednje, da su u odnosu na druge tranzicijske zemlje od nas zaduženiji samo Česi, a više od nas troše samo Bugari i Rumunji. Odatle pitanje: Kako pomiriti naše sklonosti ka konzumerizmu, neštedljivosti i zaduženosti, a očekivati bolje dane, kako za pojedinca tako i za društvo!?
Kod nas su i dalje ostale dominantne radne vrijednosti materijalna kompenzacija, (novac) ili materijalne beneficije (putovanja, napredovanje), najviše kod zaposlenih u privrednim organizacijama, a osobito kod nezaposlenih. Novac daje slobodu izbora, određuje kvalitetu života, ali kada postaje vrijednost „po sebi” tada se pretvara u sredstvo oslobobađanja od rada. Problem je što se marljiv rad ne cijeni, a što su prve vrednote, bogatstvo i uspjeh, koje se, u normalnim okolnostima ne mogu realizirati bez marljivog rada i štedljivosti.
Rad kao i novac, po sebi, nisu niti dobri niti loši. Problem nije samo nedostatak novca kad se radi a slabo zarađuje, već i (sve više) način na koji ga se troši. Razlog zbog kojeg ga netko nema, proizlazi (i) iz odnosa koji ima(mo) prema radu odnosno novcu. U odgoju i razvoju djece važna su uvjerenja koja su djeca dobila u ranom djetinjstvu. Nije li jedan od problema mladih o kojemu se puno govori, a malo istražuje – višak dosade i manjak ambicija. Umjesto da raspravljamo o odgojnoj vrijednosti rada zabrinjava prevladavajuća odbojna uloga. Zato poznati češki književnik M. Viewegh u svojoj knjizi „Odgoj djevojaka u Češkoj“ iznosi originalnu misao da današnja djeca nemaju pozitivan odnos prema radu, jer samo rijetka imaju predstavu o (mukotrpnom) radu svojih roditelja, nego ih isti nastoje osloboditi muke vlastitog napora (Viewegh, M, 1997, 182).
Dovoljna po(r)uka povodom blagdana 1. svibnja!?
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




