Connect with us

Hrvatska

Nijemci zgroženi našim 'mutnim poslovima' na Savi

Objavljeno

-


Njemačka javna televizija ARD nedavno je objavila priču o korupciji u hrvatskom ‘vodnom biznisu’. U svom prilogu žestoko je kritizirala planove za proširenje korita i dubine Save i Dunava, a projekte povezuje s korupcijom.
Hrvatska vlada forsira projekt uređenja plovnog puta rijeke Save od Siska do hrvatsko-srpske granice vrijedan 81,75 milijuna eura. Hrvatska bi trebala osigurati nešto više od 50 milijuna eura, a Bosna i Hercegovina 30 milijuna. Projekt predviđa produbljenje korita rijeke Save kako bi sve do Siska mogli ploviti brodovi veće nosivosti.
Povećani rizici
“Projekt nema uporište u stvarnim gospodarskim potrebama. Ako netko nepotrebno planira investirati 81 milijun eura u ‘regulaciju’ Save a kasnije još i 4 milijuna eura svake godine za troškove redovnog održavanja onda možemo govoriti samo o korupciji. Radi se o razrađenom sustavu prelijevanja javnog novca u privatne džepove”, tvrdi Tibor Mikuška iz Društva za zaštitu ptica i okoliša, koje je zbog tog projekta na Upravnom sudu tužilo Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša.
Tužba je uslijedila nakon što ministarstvo nije uvažilo njihovu žalbu na Studiju o utjecaju na okoliš. Mikuška tvrdi da će se realizacijom projekta uništiti savski meandri, da će se nepotrebno sagraditi kilometri nasipa i produbiti korito rijeke, da će pasti razina podzemnih voda i da će zbog svega toga nemjerljivu štetu pretrpjeti biljni i životinjski svijet oko Save. Zanimljivo, studija o utjecaju na okoliš predviđa sve nabrojene štetne posljedice projekta.
“Većina negativnih utjecaja po biološku raznolikost i ekološku stabilnost ekološke mreže (posebice rijeke Save) već postoji (produbljenje korita, pad razine podzemnih voda, smanjenje meandara i prostora za njihovo nastajanje, količina donesenog materijala). Stoga predviđena rekonstrukcija i dogradnja vodnih građevina neće imati izrazitih, kako pojedinačnih tako niti kumulativnih, utjecaja na do sada provedene regulacijske aktivnosti rijeke Save”, stoji u studiji.
‘Zamračenje’ novca i na izvođenju radova
Dobro upućeni u zbivanja u “vodnom biznisu” kažu da Hrvatske vode i s njima povezane tvrtke javni novac ne “mrače” samo na namještenim natječajima nego i izvođenjem radova koji uopće nisu potrebni.
“Hrvatske vode i tvrtke s kojima često posluju razradile su sofisticirani sustav za izvlačenje javnog novca. Lažno prikazivanje radova tipična je praksa. Najčešće je riječ o potpuno nepotrebnom nasipavanju obala pod egidom zaštite od poplave ili kako oni to zovu ‘obrane od štetnog djelovanja voda’. Potroši se veliki novac, a rizik od poplave još se i uveća. Jer ubrzanjem rijeke povećavate rizike poplavljivanja nizvodno od mjesta gdje ste izvršili poslove ‘regulacije'”, kaže sugovornik Agencije VLM.
Priču o korupciji u hrvatskom ‘vodnom biznisu’ objavila je i njemačka javna televizija ARD. U svom prilogu žestoko je kritizirala planove za proširenje korita i dubine Save i Dunava, a projekte povezuje s korupcijom.
Formalni nositelj investicije teške 81,75 milijuna eura, Agencija za vodne putove (dio Ministarstva mora, prometa i veza), tvrdi da iza projekta stoje ozbiljne ekonomske analize.
“Fisibility studiju radile su ozbiljne strane tvrtke, a naručitelj te studije bila je Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, čija je članica i Hrvatska”, rekao je Miroslav Ištuk, ravnatelj Agencije za vodne putove. Međutim, autori studije pri izračunu ekonomske isplativosti projekta vodili su se – namjerno ili slučajno – potpuno nerealnim gospodarskim parametrima. Kao ulazne parametre koristili su projekcije rasta BDP-a do šest posto u 2010. godini, a u razdoblju od 2011. do 2015. rast od 3 do čak 5,5 posto. Predvidjeli su da će promet kroz naše luke – Sisak i Slavonski Brod – dramatično rasti i da će već 2012. godine ukupan promet te dvije luke doseći 1,3 milijuna tona godišnje, te da će Savom proći čak 1330 trgovačkih brodova tijekom iduće godine.
Besmislene prognoze
“To su potpuno besmislene prognoze. Trenutačno Savom u godini dana prođe tek 200-tinjak brodova koji zajedno prevezu oko 200 tisuća tona tereta. U posljednjih deset godina promet rijekom Savom se prepolovio”, kaže Tibor Mikuška.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu