Presuda generalima ne mijenja obrambeni pravedni karakter Domovinskog rata, premda smo svjesni da je bilo i zločina, koje treba osuditi, kazao je predsjednik Ivo Josipović, gostujući na Hrvatskom radiju u emisiji ‘S predsjednikom na kavu’
Upitan za dojam koji se stvorio u javnosti nakon šoka da je presudom kriminaliziran cijeli Domovinski rat, Josipović je kazao da mu je jasno da su građani šokirani usmenim obrazloženjem presude, iz kojeg se može steći takav dojam, ali da on to tako ne razumije, niti prihvaća, bez obzira na dikciju pojedinih dijelova obrazloženja presude.
Što se tiče toga da je ispalo kako je za Haški sud Krajina država, Josipović je naglasio da takva tumačenja daju ljudi koji nisu jako verzirani u pravo jer karakterizacija upotrijebljena u presudi u kojoj se govori o međunarodnom sukobu znači da su snage u Krajini bile kontrolirane iz Srbije pa ova presuda utvrđuje agresiju Srbije na Hrvatsku. Josipović je istaknuo i da Hrvatska nije nastala na udruženom zločinačkom poduhvatu te dodao kako ne vjeruje da će ta slika biti promijenjena jer zar bi UN, NATO, pa i Europska unija primili takvu zemlju u svoje društvo.
Istaknuo je i da je, unatoč spominjanju Tuđmana i Šuška u presudi što je vrlo neugodna politička konstatacija, presuda uvijek individualna te da ovo nije presuda Tuđmanu i Šušku, a ne misli ni da su Gotovina i Markač žrtvovani. Opća ocjena o Domovinskom ratu sadržava i nuždu da se prihvate i zločini koji su se dogodili, a što se tiče pitanja odgovornosti, Josipović je kazao da se tu može gledati na jedan aspekt nevoljkosti sankcioniranja počinjenih zločina, koje je trebalo spriječiti, a kad su se već dogodili, kazniti i to još 90-ih godina.
Kad je pak riječ o brijunskim transkriptima, odnosno, legalnosti načina kojim su se oni našli u Haagu, istaknuo je da on o tome ne može govoriti, ali smatra da se iz zapisnika ne mogu izvoditi dokazi o udruženom zločinačkom pothvatu jer prilično treba nategnuti određene interpretacije da se bi ih se moglo shvatiti kao poziv na zločin i ne čini mu se da tu ima materijala za kazneni progon. Podsjetio je i da Hrvatska ima Ustavni zakon o suradnji s Haškim sudom te da predbacivanje vladama zbog suradnje s Haagom nema smisla te da bi bez toga bila prezrena od međunarodne zajednice.
Što se tiče odgovornosti države, Hrvatska je imala ulogu da je morala surađivati s tužiteljstvom, ali i obranama, a one su često izražavale zadovoljstvo tom suradnjom, kazao je Josipović, dodavši da smo tu gdje jesmo te da se ipak mora znati tko su tu stranke u postupku. Naime, vezano uz najavu ponovnog traženja Hrvatske statusa ‘prijatelja suda’, Hrvatska nije stranka u postupku, a obrane bi trebale tražiti od suda da se Hrvatska i neke druge zemlje jave kao prijatelji suda. Smatra da je pobijanje teze o ugroženom zločinačkom poduhvatu važno, time bi se pobio velik broj inkriminacija pa bi i obrane bile u puno boljoj poziciji.
Komentirajući izjavu srpskog predsjednika Borisa Tadića o pomirenju, kazao je Josipović da je uvijek važno je li presuda ovakva ili onakva, tako obrazložena tako da izaziva dojam pravednosti što građani ovdje ne doživljavaju, a ni on nije siguran da pridonosi pravednosti, ali Hrvatska je žrtva agresije, a presudu je donio UN-ov, a ne sud Srbije ili EU. Komentirajući od strane Vlade najavljenu diplomatsku ofenzivu, Josipović je kazao da će ponoviti našim prijateljima u inozemstvu ono što je rekao i u svojem obraćanju javnosti nakon presude, ali i dodao da treba biti realan i da ne treba gajiti iluzije jer se sudsko vijeće ne vodi lobističkim aktivnostima.
Što se pak tiče mogućeg jačanja desnice, Josipović smatra da će sigurno u jednom vremenu neke malo desnije opcije imati više odjeka, ali misli da će tu efekti koji se očekuju, biti na kratku stazu. Istaknuo je i da pitanje suradnje s Haagom ne smije biti predmet prepucavanja, nego stvar nacionalnog interesa, a ne međusobno prokazivanje. Od njegove strane neće biti podrške za preispitivanje odnosa s Haškim sudom, naglasio je Josipović, a na pitanje o padu potpore EU istaknuo je da je ovaj trenutak pridonio padu, ali misli da će svaka razumna analiza pokazati da nije EU kriva za to te je uvjeren da će građani prepoznati prednosti koje Hrvatskoj donosi članstvo u EU.
Smatra kako su dobri izgledi da Hrvatska u lipnju završi pregovore s Europskom unijom, a ako ne budu tada gotovi, bit će nešto kasnije, a što se tiče izbora – odluka o njima je na vladajućoj koaliciji. Reforme kojoj Hrvatskoj trebaju su šire od onih koje su potrebne za ulazak u EU i one ne bi smjele ovisiti o izborima, pogotovo ne kada je riječ o gospodarskim reformama. Kazao je i da je nesklon mijenjanju izbornih jedinica tako da izgledaju kao izborni inženjering, a smatra da to ne bi koristilo ni onima koji bi ga smišljali te je podsjetio na potrebu rješavanja popisa birača i problema prebivališta.