Hrvatska
"Haška presuda potvrđuje agresiju Srbije na Hrvatsku"
Presuda generalima ne mijenja obrambeni pravedni karakter Domovinskog rata, premda smo svjesni da je bilo i zločina, koje treba osuditi, kazao je predsjednik Ivo Josipović, gostujući na Hrvatskom radiju u emisiji ‘S predsjednikom na kavu’
Upitan za dojam koji se stvorio u javnosti nakon šoka da je presudom kriminaliziran cijeli Domovinski rat, Josipović je kazao da mu je jasno da su građani šokirani usmenim obrazloženjem presude, iz kojeg se može steći takav dojam, ali da on to tako ne razumije, niti prihvaća, bez obzira na dikciju pojedinih dijelova obrazloženja presude.
Što se tiče toga da je ispalo kako je za Haški sud Krajina država, Josipović je naglasio da takva tumačenja daju ljudi koji nisu jako verzirani u pravo jer karakterizacija upotrijebljena u presudi u kojoj se govori o međunarodnom sukobu znači da su snage u Krajini bile kontrolirane iz Srbije pa ova presuda utvrđuje agresiju Srbije na Hrvatsku. Josipović je istaknuo i da Hrvatska nije nastala na udruženom zločinačkom poduhvatu te dodao kako ne vjeruje da će ta slika biti promijenjena jer zar bi UN, NATO, pa i Europska unija primili takvu zemlju u svoje društvo.
Istaknuo je i da je, unatoč spominjanju Tuđmana i Šuška u presudi što je vrlo neugodna politička konstatacija, presuda uvijek individualna te da ovo nije presuda Tuđmanu i Šušku, a ne misli ni da su Gotovina i Markač žrtvovani. Opća ocjena o Domovinskom ratu sadržava i nuždu da se prihvate i zločini koji su se dogodili, a što se tiče pitanja odgovornosti, Josipović je kazao da se tu može gledati na jedan aspekt nevoljkosti sankcioniranja počinjenih zločina, koje je trebalo spriječiti, a kad su se već dogodili, kazniti i to još 90-ih godina.
Kad je pak riječ o brijunskim transkriptima, odnosno, legalnosti načina kojim su se oni našli u Haagu, istaknuo je da on o tome ne može govoriti, ali smatra da se iz zapisnika ne mogu izvoditi dokazi o udruženom zločinačkom pothvatu jer prilično treba nategnuti određene interpretacije da se bi ih se moglo shvatiti kao poziv na zločin i ne čini mu se da tu ima materijala za kazneni progon. Podsjetio je i da Hrvatska ima Ustavni zakon o suradnji s Haškim sudom te da predbacivanje vladama zbog suradnje s Haagom nema smisla te da bi bez toga bila prezrena od međunarodne zajednice.
Što se tiče odgovornosti države, Hrvatska je imala ulogu da je morala surađivati s tužiteljstvom, ali i obranama, a one su često izražavale zadovoljstvo tom suradnjom, kazao je Josipović, dodavši da smo tu gdje jesmo te da se ipak mora znati tko su tu stranke u postupku. Naime, vezano uz najavu ponovnog traženja Hrvatske statusa ‘prijatelja suda’, Hrvatska nije stranka u postupku, a obrane bi trebale tražiti od suda da se Hrvatska i neke druge zemlje jave kao prijatelji suda. Smatra da je pobijanje teze o ugroženom zločinačkom poduhvatu važno, time bi se pobio velik broj inkriminacija pa bi i obrane bile u puno boljoj poziciji.
Komentirajući izjavu srpskog predsjednika Borisa Tadića o pomirenju, kazao je Josipović da je uvijek važno je li presuda ovakva ili onakva, tako obrazložena tako da izaziva dojam pravednosti što građani ovdje ne doživljavaju, a ni on nije siguran da pridonosi pravednosti, ali Hrvatska je žrtva agresije, a presudu je donio UN-ov, a ne sud Srbije ili EU. Komentirajući od strane Vlade najavljenu diplomatsku ofenzivu, Josipović je kazao da će ponoviti našim prijateljima u inozemstvu ono što je rekao i u svojem obraćanju javnosti nakon presude, ali i dodao da treba biti realan i da ne treba gajiti iluzije jer se sudsko vijeće ne vodi lobističkim aktivnostima.
Što se pak tiče mogućeg jačanja desnice, Josipović smatra da će sigurno u jednom vremenu neke malo desnije opcije imati više odjeka, ali misli da će tu efekti koji se očekuju, biti na kratku stazu. Istaknuo je i da pitanje suradnje s Haagom ne smije biti predmet prepucavanja, nego stvar nacionalnog interesa, a ne međusobno prokazivanje. Od njegove strane neće biti podrške za preispitivanje odnosa s Haškim sudom, naglasio je Josipović, a na pitanje o padu potpore EU istaknuo je da je ovaj trenutak pridonio padu, ali misli da će svaka razumna analiza pokazati da nije EU kriva za to te je uvjeren da će građani prepoznati prednosti koje Hrvatskoj donosi članstvo u EU.
Smatra kako su dobri izgledi da Hrvatska u lipnju završi pregovore s Europskom unijom, a ako ne budu tada gotovi, bit će nešto kasnije, a što se tiče izbora – odluka o njima je na vladajućoj koaliciji. Reforme kojoj Hrvatskoj trebaju su šire od onih koje su potrebne za ulazak u EU i one ne bi smjele ovisiti o izborima, pogotovo ne kada je riječ o gospodarskim reformama. Kazao je i da je nesklon mijenjanju izbornih jedinica tako da izgledaju kao izborni inženjering, a smatra da to ne bi koristilo ni onima koji bi ga smišljali te je podsjetio na potrebu rješavanja popisa birača i problema prebivališta.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
U NEDJELJU SEMINAR NA VIŠNJIKU / Mlinarić, Škara i Borović: Kako male navike mogu donijeti velike promjene
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
