Hrvatska
"Za Hypo sumnjičimo 60 moćnika iz cijele Europe"

U povodu početka suđenja Wolfgangu Kultereru, bivšem šefu Uprave Hypo banke, intervju za austrijski dnevnik Der Standard dao je predsjednik Istražnog povjerenstva koruškog parlamenta o aferi Hypo, Rolf Holub. Jedna od tema kojih se dotaknuo jest i svjedočenje bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera
U međuvremenu smo u trećem mjesecu 2011, a Holub objašnjava zašto rad povjerenstva tako dugo traje: ‘Nitko tada nije zapravo razumio koje su dimenzije afere Hypo, koja se ispostavila kao europski kriminalni slučaj.Tada nitko nije pomišljao da će biti šezdeset osumnjičenih i da su razne europske države upetljane u sve.’
Holub se ponovno požalio da nema nikakve suradnje između njegovog povjerenstva i istraga koje provode pravosudne institucije o propasti Hypo Ale Adria grupe, što objašnjava na sljedeći način:
– Riječ je o tome da ne postoji jedan konkretni zajednički interes, nego se svatko bavi onime što ga zanima. Od Državnog odvjetništva i ministarstava ne dobivamo nikakve papire, ništa. Najbolje od svega je funkcioniralo saslušanje Ive Sanadera, bivšeg hrvatskog premijera. Možda i zbog toga što je pobudilo veliki interes medija. Vrlo sam zahvalan što smo to tako brzo mogli obaviti.
Holub dalje napominje da mnoge informacije koruško povjerenstvo dobiva od kolega iz Bavarske, kojima tamošnje pravosudne instance dostavljaju relevantne informacije o aferi Hypo. Kada je riječ o suđenjuWolfgangu Kultereru, bivšem predsjedniku uprave Hypo banke, Holub smatra da je državno odvjetništvo podignulo optužnicu za stvari za koje je najsigurnije da ih može dokazati, iako nije riječ o velikim novčanim iznosima u odnosu na sveukupni krah Hypo banke, koji je koštao milijarde eura. S obzirom na umiješanost politike u aferu Hypo, i to ne samo u Austriji, nego i u Bavarskoj i Hrvatskoj, Holub zaključuje da su ‘političari nažalost marionete poslovnjaka’.
Poslovanje Hypo banke opisuje kao ‘piramidu u kojoj se u krug plasirao novac koji uopće nije postojao’ te zaključuje da je svjetska financijska kriza samo ogolila takav način rada, a ne direktno izazvala propast Hypo Alpe Adria grupe.
Za kraj intervjua Rolf Holub najavljuje da će istražno povjerenstvo svoj izvještaj o Hypo banci prezentirati do jeseni ove godine.
– S obzirom na to da Državno odvjetništvo ne može kažnjavati i glupost, mi ćemo u svom izvještaju staviti naglasak na sistemske pogreške i političku odgovornost, zaključuje predsjednik koruškog istražnog povjerenstva.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.





kooolllliko nas ima, kooliikkoo nas ima
3. ožujka 2011. at 1:57
ajmo hypo-kradice lovu, zemljišta, investicije, pozajmice, šuplje-prazne posle, fore i fazone na SUNCE—–Tko se nije skrio magarac…