Connect with us

Nekategorizirano

Sve smo mi iste… kad se ugasi svijeća!

Objavljeno

-


A gdje su vam sad ruže? Suše se? Plačete? Ili, ono najbolje, glumite da vam nije do tog stalo i što će vam ta pišljiva ruža?
Prošlo je Valentinovo, Božić, Nova godina… i do slijedećih poklona – sretno! Ne razumijem što će nam to cvijeće? Samo ga moramo paziti, mijenjati vodu, a i ono čekanje da ga dostavi je kao nagađanje o smaku svijeta. Ruku na srce, ima njih koje zovemo Rijetki, pa svojim nježnijim polovicama znaju kupiti pokoji buket cvijeća. Ali to su oni stariji, duže u braku, dobro izdresirani ili pak oni na početku veze, koji se trude da vas osvoje. Svi koji se nalaze u sredini – ne vide ni “c” od cvijeća.
Rekla sam “nježniji” jer mislim da u nekim vezama muškarci budu ti koji su ljepši. Nemojmo se zavaravati. Uvijek se nađe sposobna koja zna uhvatiti boljeg frajera. Lonac, poklopac i te stvari idu samo kad je karakter u pitanju. Karakter je vrlo bitan, kao i ono sa minus i plus. Sve je stvar prirode. Nedavno čitam kako postoje parovi idealni isključivo za sex. Mislim se da li mi je sad bolje naći frajera s kojim je sex savršen ili onog čiji karakter mi apsolutno paše? Misterijom godine se bavim ovih dana.
Sex opušta i čini žene sretnijim. I u tim stvarima mi smo jedine te koje se kao sramimo. Svi smo mi isti kad se ugasi svijeća. Volimo sexi donje rublje, čokoladu i jagode… Tako da je sve to zbog nas! Volimo se najesti slatkog i osjećati se lijepom i poželjnom.
Moja prijateljica uvijek kupuje donje rublje s mislima da li bi se to njezinom dragom svidjelo. Nikad mi nije jasna, bez obzira što je znam od djetinjstva i što ispijamo kave u svako slobodno vrijeme. Ova druga isto to radi samo da bi zadržala dečka u krevetu. Ni nju ne razumijem. Treća mrzi sexi donje rublje zbog čipke, svila pada, a one kopčice i mašnice nikako dovesti do tog da se zovu i izgledaju kao kopča i mašna. E, nju razumijem! Samo što je ona toliko frustrirana time da izgubi svu volju za sam čin. Zašto to fino ne skine sa sebe, bude mirna i uživa? Komplicirane smo, priznajem.
Još smo kompliciranije kada kolektivno imamo PMS. One mene ne razumiju jer nemam sex uopće! I tako se mi fino družimo i ispijamo kavu. Svaka od nas ima neku svoju tajnu. Bez obzira što masu stvari prepričavamo jedna drugoj, uvijek u sebi držimo onu malu aladinovu svijetiljku i duha u njoj koji čuva naše intimne “poslastice”.
U razgovoru neke stvari zaobiđemo, neke uljepšamo, ali sve se svodi na to da samo pričamo. Mlataranje jezikom ženama najbolje ide. U razgovoru… svemu. Samo što one prljave i intimne dijelove života svi ostavljaju za onog jadnog duha u svjetiljci koji mora trpiti sva ta – nazovimo sranja.
A muškarci? Ma oni su sretni samo dok ih ne prekidate dok gledaju utakmicu, ne kažete da vam se piški za vrijeme seksualnog čina, ne gunđate kad ide s prijateljima van… Treba stisnuti mjehur. Strpiti se. Biti tolerantan. Možda onda dobijete buket cvijeća? Možda dobijete i opuštenog muškarca željnog vas i sexa? Samo mudro, cure. Držite svoje tajnice i radite što god vas je volja kad ugasite svjetlo.
Samo jednom se živi!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Rijetki

    18. veljače 2011. at 13:06

    samo jednom se živi a dvaput tjedno je liga prvaka, ne dirajte nas tad!
    Emma ženi me 😉

     
  2. toni

    19. veljače 2011. at 0:23

    a znaš to … ma ništa !

     
  3. lusi

    19. veljače 2011. at 9:29

    “One mene ne razumiju jer nemam sex uopće!” – ma zamisli, ko bi reka… :/

     
  4. frajerica

    23. veljače 2011. at 0:58

    hvala što imate ovakve kolumne – fora su!

     
  5. Profesorica

    23. veljače 2011. at 1:05

    Tako dobra tema, a tako beskrvan tekst…

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

-

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

-

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

-

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu