Connect with us

Hrvatska

Šime Copić: "Rekli su da tražimo jednog nestalog vatrogasca, a ja sam naišao na pet mrtvih"

Objavljeno

13 godina prije

-

Dražen Slavica (foto: Z NET/ Žeminea Čotrić)
Na Županijskom sudu u Zadru danas je nastavljeno suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca.
Na prošlom suđenju, kada je svjedočio tadašnji dežurni operativni Blačić, došlo je do saznanja da je Slavica znao za tragediju i svjesno je šutio i zapovjedio da se o njoj ne govori, kako centru 112 tako i šefu Pomorske policije.
Danas su ispitana tri nova svjedoka, tadašnji vatrogasci, Nenad Alviž i Šime Copić djelatnici JVP Šibenik i Ivica Perković, pripadnik DVD Zablaće. Sva trojica su za vrijeme tragedije bila na Kornatu no na drugim lokacijama od stradale grupe vatrogasaca.
Alviž je bio u prvoj grupi koju je helikopter ostavio, dok je druge vozio na drugo požarište. On je rekao kako su oni krenuli gasiti vatru koja je prijetila kućama te da im je i kanader došao pomoći. Bacio je 10ak bacanja i otišao. Nakon što su iskontrolirali vatru krenuli su na južni dio otoka pomoći ljudima s vatrom koja je prijetila njihovim kućama. Tada je Alviž čuo od pripadnika DVD Vodice kako govore da ih je otac preminulog Ante Mikulina zvao i prenio sinove riječi da su okruženi i da će izgorjeti. Alviž je kontaktirao s dežurnim operativnim nakon toga u više navrata no ovaj mu je prešutio o tragičnim događanjima i govorio je kako se ništa nije dogodilo. Kasnije su Alviža ponovno kontaktirali, ali samo da ga pitaju koliko je vatrogasaca bilo u helikopteru i tko je sve s njim. On je rekao kako ih je bilo 23. Tada mu je rečeno samo kako je jedan vatrogasac nestao. Potom su Alviž i kolege samovoljno krenuli tražiti tog nestalog, ali naišli su na mrtve. Nazvali su Slavicinog zamjenika Miloševića i rekli mu da se ne radi o jednom vatrogascu već o više njih i da ima mrtvih. U međuvremenu je došla i specijalna policija i pripadnici vojske koji su kasnije ostali čuvati mrtve. Alviž je naglasio kako je bilo ružno vidjeti poginule vatrogasce, a da nitko ih nije čuvao. Nakon što su pronašli i zadnjeg stradalog, policija je preuzelo mjesto nesreće, a Alviž i ostatak kolega prebačeni su ujutro s brodom na Murter.
Ivica Perković je u izviđanju izgubio mobitel i stanicu te je s kolegom pošao tražiti to, a u međuvremenu je helikopter otišao pa su ostali s Josipom Klaricom, ocem pokojnog Dina. Upravo Perković je pronašao unesrećene i pokušao im pomoći tako da im je davao piti jer su zapomagali da im treba vode. Vratio se u uvalu po vodu, a kada je prvi put zatekao unesrećene samo je jedan od njih bio mrtav. Isto tako Perković je rekao kako nije osjetio nikakav čudan miris, pa ni benzina, već samo miris zapaljenih tijela.
Šime Copić bio je u grupi koja je čekala kruške kao što im je rečeno da će ih dobiti, ali nisu. Njega i kolege vatra je ugrozila te su se oni povlačili prema moru u uvalu. Pokušavali su ugasiti vatru no nije im išlo dobro jer su vremenski uvjeti bili teški. Kada su kontaktirali s Dinom Klarićem rekli su mu da im kanader pomaže gasiti na što se Dino iznenadio jer nije znao da je kanader na požarištu iako je on bio zapovjednik požarišta. Mikulin je i njih stalno zvao nakon sinovih stravičnih riječi, no oni nisu znali što se događa. Rekli su mu da zove Slavicu, ali od njega nije dobivao odgovor. Kada je Copić dobio Slavicu i pitao ga što se događa jer dobivaju dojave s kopna da se nešto događa, ovaj je rekao ništa i da ne može razgovarat. Potom je pitao i Blačiča što se događa, a on mu je isto odgovorio. Kasnije su ih iz Šibenika kontaktirali samo da vide gdje su i koliko ih je, nakon čega su im rekli da jedan vatrogasac nedostaje. Dobili su naredbu da čekaju policiju prije potrage, no Copić i još trojica to nisu poslušali već su sami krenuli u potragu.
– Ja sam vidio svijetla i reflektirajuću traku od opreme. Vidio sam da ima više usmrćenih i nije mi bilo jasno jer smo mi išli tražiti jednog vatrogasca. Nazvao sam Miloševića da mu kažem da se radi o više ljudi, a on se šokirao. Mi smo mrtve vatrogasce našli bez da ih je itko nadgledao ili čuvao, što je strašno. Bili su napušteni. Tek oko 3 u noći sam počeo shvaćati što se dogodilo jer nam nitko ništa nije govorio. Kada smo našli zadnjeg vatrogasaca, vratili su nas u uvalu i ujutro prevezli brodom na Murter.
Copić je potvrdio da je čuo prepirku Slavice i Crvelina oko toga zašto s helikopterom idu i otac i sin, na što je Slavica rekao kako on o tome sam odlučuje. Isto tako čuo je kako se reklo Slavici da pripadnici DVD-a ne bi trebali ići. Crvelin je naglasio kako pripadnici DVD-a nisu kvalificirani za ovaj požar te da on ne želi biti odgovoran za njih, a Slavica mu je samo rekao kako on nije mjerodavan da o tome odlučuje.
Copić je Slavicu opisao kao čovjeka koji gleda svoj probitak i kojem nije stalo do ljudi već samo do vatrogastva.
Suđenje se nastavlja sutra u 09:30 sati kada će biti ispitana tri nova svjedoka.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ZIMA USRED PROLJEĆA / Autocesta do Rijeke je tijekom noći bila zatrpana snijegom. Sad je čista

Objavljeno

3 sata prije

-

23. travnja 2024.

By

Kako se može vidjeti na kamerama HAK-a, sve autoceste u Hrvatskoj su jutros prohodne iako su neke tijekom noći bile zatrpane snijegom koji je napadao.

Kako javlja HAK, za sve skupine vozila otvoreni su:

  • autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb
  • državna cesta DC1 Karlovac-Knin-Split
  • stara cesta kroz Gorski kotar-DC3
  • Krčki most
  • Paški most
  • Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.

Kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje od kiše. Mogući su odroni. Zbog povremeno jakih pljuskova kiše moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku.

Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica-čvor Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Prometna prognoza za danas

Danas će se u većem dijelu zemlje voziti po mokrim i skliskim kolnicima, a u Gorskom kotaru i Lici mogući su susnježica i snijeg. Zbog jakog vjetra moguća su ograničenja za pojedine skupine vozila na cestama pod Velebitom. “Zastoje očekujemo na cestama gdje traju radovi te na gradskim prometnicama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama”, objavio je HAK.

Usporeno će se voziti u zonama radova na zagrebačkoj obilaznici (A3), brzom cestom Solin-Klis i Jadranskom magistralom (DC8) kod Šibenskog mosta.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna objavila kada kreće isplata povrata poreza

Objavljeno

22 sata prije

-

22. travnja 2024.

By

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine, priopćili su iz Porezne uprave.

Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine, u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528 osoba do 25 godina života u iznosu od 75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 100.127.481,51 eura.

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine.

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Tko ima pravo na povrat?

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Napomene:

  • Povrat poreza Porezna uprava će izvršiti bezgotovinski na račun za plaćanje kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka, a iznimno u gotovu novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun.
  • Ukoliko obveznici nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji žele da im se izvrši povrat poreza, povrat poreza će se uplatiti na račun utvrđen temeljem Jedinstvenog registra računa s kojim raspolaže Porezna uprava.
  • Povrat poreza ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu prema Ovršnom zakonu te Porezna uprava nije u mogućnosti povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun sukladno članku 212. Ovršnog zakona, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika. Ističemo da je za pitanja u svezi izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe na novčanim sredstvima propisanima odredbama Ovršnog zakona nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave.
  • Privremeno porezno rješenje Porezna uprava će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže najkasnije do 30. lipnja 2024.
  • Protiv privremenog poreznog rješenja može se podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2024.g., ako porezni obveznik smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
  • Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon 30. lipnja, mogu prigovor podnijeti najkasnije 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.
  • Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, spomeničke rente i drugog).
  • Povrat poreza neće se izvršiti poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima primitaka /dohodaka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj je navedeno da se nad isplatiteljem primitaka/dohodaka isplaćenih poreznom obvezniku po osnovi nesamostalnog rada/drugog dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja po osnovi istih, te će se rješenje izdati nakon završetka navedenih postupaka.

Ističemo kako Porezna uprava prati izvršenje poreznih obveza isplatitelja primitaka/dohotka te će po podmirenju cjelokupne obveze za 2023. godinu, izvršiti povrat poreza i prireza porezu na dohodak, naveli su iz Porezne uprave.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 4,2 milijuna Ukrajinaca raseljeno diljem EU. Evo koliko ih je u Hrvatskoj i koja prava imaju

Objavljeno

1 dan prije

-

22. travnja 2024.

By

Europski statistički ured nedavno je objavio podatak da je koncem veljače 4,2 milijuna ljudi, koji su napustili Ukrajinu nakon početka ruske agresije 24. veljače 2022. godine, imalo status osoba s privremenom zaštitom u Europskoj uniji.

Gotovo trećina raseljenih Ukrajinaca u EU, njih 1,28 milijuna, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je 957 tisuća, a u Češkoj 385 tisuća.

I Hrvatska je, kao članica Europske unije u skladu s odlukom Vijeća Europe o privremenoj zaštiti izbjeglih iz Ukrajine od 4. ožujka 2022. godine te odlukom o produljenju te odluke od 19. listopada prošle godine, omogućila privremenu zaštitu raseljenima zbog rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj 24.965 raseljenih Ukrajinaca

U Ministarstvu unutarnjih poslova rekli su nam da je od 24. veljače 2022. do 14. travnja ove godine Hrvatska odobrila privremenu zaštitu za 24.965 raseljenih osoba iz Ukrajine.

Osim njih, kažu u MUP-u, 2.240 državljana Ukrajine ima odobren boravak u Hrvatskoj koji se ne odnosi na privremenu zaštitu. Od toga njih 2.018 ima odobren privremeni, a 222 stalni boravak. Također, 2.050 državljana Ruske Federacije ima odobren boravak u RH, od kojih 1.665 privremeni, a 385 stalni boravak.

Za troškove smještaja – 60 milijuna eura

Hrvatska iz državnog proračuna financira trošak stambenog zbrinjavanja raseljenim osobama koje su to zatražile. U MUP-u nam kažu da je na dan 15. travnja ove godine u kolektivnim smještajima bilo 1.608 raseljenih osoba iz Ukrajine, dok ih je u pojedinačnom smještaju bilo 2.947.

“Za troškove kolektivnog smještaja od 2022. godine utrošeno je 54.913.020,97 eura, dok je za troškove pojedinačnog smještaja utrošeno 6.760.685,79 eura”, rekli su nam u MUP-u.

Prava osoba pod privremenom zaštitom

Osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj ima prava na:

  • odgovarajući smještaj (kolektivni ili privatni);
  • boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite;
  • iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se izdaje na rok od godine dana i može se produžavati, a smatra se dozvolom boravka u RH;
  • socijalnu skrb sukladno propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi;
  • zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, to pravo odnosni se i na člana obitelji. Troškovi zdravstvene zaštite isplaćuju se iz državnog proračuna;
  • osnovno i srednje obrazovanje te prekvalifikaciju i dokvalifikaciju pod istim uvjetima kao hrvatski državljanin;
  • informacije o pravima i obvezama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojemu može komunicirati;
  • rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Stranac pod privremenom zaštitom ostvaruje pravo na obrazovanje odraslih vezano uz zaposlenje, stručno usavršavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva;
  • spajanje obitelji – zahtjev za spajanje obitelji podnosi stranac pod privremenom zaštitom ili član njegove obitelji koji želi doći u RH. Članu obitelji koji se spaja sa strancem pod privremenom zaštitom odobrava se privremena zaštita. U slučajevima kada članovi obitelji uživaju privremenu zaštitu u različitim državama članicama Europske unije, prilikom spajanja obitelji uzet će se u obzir interesi članova obitelji;
  • slobodu vjeroispovijesti;
  • slobodu kretanja unutar RH i EU.
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu