U Hrvatskoj su u srijedu održani parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. HDZ ima veliku prednost u odnosu na ostale stranke.

BROJ MANDATA PREMA PRIVREMENIM REZULTATIMA:

HDZ 61

Rijeke pravde 42

Domovinski pokret 14

Most 11

Možemo 10

IDS 2

Nezavisna platforma sjever 2

Fokus 1

Danas se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvoreno je više od 6500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.

Gotovo 750 tisuća birača, odnosno njih gotovo četvrtina, glasalo je prijepodne na izborima. To je 130 tisuća birača više nego na izborima prije četiri godine u isto vrijeme. U srpnju 2020., u jeku pandemije koronavirusa, u istom je vremenu izašlo 18.09 posto birača, odnosno njih 620 tisuća, a danas prijepodne njih 747.986.

Najbolji odaziv je u 1., 3. i 6. izbornoj jedinici, a najslabiji u 5., 9. i 10. izbornoj jedinici.

U biračke popise upisana su 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj aktivno registriranih je 222.300 birača. 

U Hrvatski sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri saborska zastupnika birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izbornoj jedinici koju čini cijeli svijet.

U 19 sati bit će objavljeni rezultati prvih izlaznih anketa, a u 21 sat DIP će objaviti prve izborne rezultate, koje će osvježavati svakih 15 minuta, tako da bi između 23 i 24 sata trebale biti obrađene tri četvrtine biračkih mjesta.

Na izbore je do 16:30 sati izašlo preko 50 posto birača. Točan broj je 50.60 posto.

U isto vrijeme 2020. godine izašlo je 34.04 posto glasača.

Najveća izlaznost je u prvoj i šestoj izlaznoj jedinici. Tamo je izašlo 58.43 odnosno 57.63 posto.

Kada se u srijedu u 19 sati zatvore birališta, članovi biračkih odbora započet će prebrojavanje glasova na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor. Pritom moraju pažljivo odvojiti važeće od nevažećih listića.

Važeći listić je, kako napominju u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), onaj koji je popunjen tako da se na njemu sa sigurnošću može utvrditi volja birača i za koju je listu glasovao.

Jednostavnije rečeno, važeći listić je onaj na kojemu je birač zaokružio jednu listu, bez obzira na preferirane glasove.

Kada je glasački listić nevažeći?

Prema propisima Državnog izbornog povjerenstva, četiri su slučaja u kojima glasački listić biva proglašen nevažećim:

ako je neispunjen;

ako je birač glasovao za dvije ili više lista;

ako je birač glasovao za kandidate s različitih lista (dao im preferencijske glasove), a nije zaokružio jednu od lista;

ako je listić popunjen na način da se ne može utvrditi volja birača i okolnost za koga je birač glasovao.

Dopisuju imena i prostote, pišu oglase…

Nakon svakih izbora javnost su uveseljavale fotografije nekih nevažećih listića koje su birači namjerno poništavali dopisujući ili crtajući na njih koješta – od psovki i prostota do nadopisivanja imena nepostojećih kandidata ili raznih komentara.

Upamćen je glasački listić iz drugog kruga predsjedničkih izbora 2019. godine na kojemu je netko nadopisao da “prodaje maslinovo ulje” i broj mobitela za zainteresirane kupce.

Kompaktna vojska “poništavača” listića

Nevažeće glasačke listiće birački odbori dužni su odvojiti u posebne omotnice. A sudeći prema broju nevažećih glasova, odnosno listića na proteklih nekoliko parlamentarnih izbora, čini se da postoji vrlo kompaktna vojska “poništavača” glasačkih listića jer im je broj otprilike stalan.

Na prošlim parlamentarnim izborima 2020. godine bilo je 38.713 nevažećih listića ili 2,32 posto od ukupnog broja. Na izvanrednim izborima 2016. bila je slična brojka nevažećih – 37.166 ili 1,91 posto. Na parlamentarnim izborima 2015. godine bilo je 39.367 (1,74 posto) nevažećih listića, a na izborima 2011. godine – 41.173 ili 1,72 posto.