Napredovanje Hrvatske i Srbije prema članstvu u EU posebno pozitivno djeluje kada se radi o BiH, rekao je Ivo Josipović.
Ubrzana integracija Srbije, kao i ostalih zemalja regije, u interesu je Hrvatske jer to Bruxellesu šalje poruku o solidarnosti regije, kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović za beogradski list ‘Blic’.
U razgovoru za ‘Blic’ Josipović ističe kako je, imajući na umu koliko važnu ulogu u stabilnosti i integriranosti BiH imaju bosanski Srbi i koliko su oni važni i u smislu nacionalnog interesa Srbije, teško zamisliti zemlju koja bi više od Srbije mogla biti zainteresirana za što skoriju europeizaciju i članstvo BiH u EU.
‘Stoga, kada se radi o europskoj budućnosti i Hrvatske i Srbije, uvijek imam na umu naše zajedničko trostrano europsko partnerstvo s BiH’, ističe hrvatski predsjednik, izražavajući očekivanje da će Hrvatska već iduće godine zatvoriti sva poglavlja u pristupnim pregovorima s EU, što bi joj otvorilo put da do 2013. postane punopravna članica Unije.
Josipović je podsjetio da je hrvatska premijerka Jadranka Kosor Srbiji dala prijevode zajedničke europske pravne stečevine, vrijedne oko šest milijuna eura, te istaknuo da je to samo tehnička pomoć.
‘Ono što je ključno jest politička potpora, poruka zemljama EU da su u ovoj regiji zemlje solidarne u ambicijama ulaska u EU i da je uspjeh jedne od njih uspjeh za sve’, dodaje Josipović, te nastavlja da u Hrvatskoj prevladava mišljenje da je ubrzavanje integriranja Srbije, kao i ostalih susjeda, stvar i hrvatskog nacionalnog interesa, jer se, kako je rekao, svakim novim korakom bilo koje zemlje u okruženju prema EU, svakoj drugoj povećava i prostor stabilnosti, sigurnosti i slobodni ekonomski prostor u kojem se poslovni odnosi odvijaju pod istim uvjetima.
Upitan hoće li podnošenje hrvatskog odgovora Međunarodnom sudu pravde na protutužbu Srbije utjecati na šanse da dvije zemlje obostrano povuku tužbe, Josipović ocjenjuje kako je o tome rano govoriti te dodaje kako će o tome odlučiti dvije vlade.
‘No, mogu ponoviti ono što sam već rekao: ako bismo danas-sutra u različitim političkim okolnostima od onih koji su vladali kada su tužbe podignute kroz otvoren dijalog uklonili razloge koji su doveli to podizanja tih tužbi, onda bismo to mogli riješiti i dogovorom. Pri tom, baš kao i predsjednik Tadić, uvijek ističem da zločinci moraju biti izvedeni pred lice pravde i kažnjeni’, kaže hrvatski predsjednik.
‘Vjerujem da smo između Srbije i Hrvatske završili s fazom odnosa koja je zahtjevala velike simboličke geste. Danas ostaju realni izazovi: utvrđivanje sudbine nestalih, konačni povratak i zbrinjavanje izbjeglica, te utvrđivanje granice. Kada se radi o izazovima budućnosti, to je izazov intenziviranja ekonomske suradnje’, kaže Josipović.
Na tvrdnju novinara kako organizacija Amnesty International kaže da u Hrvatskoj nedostaje političke volje za procesuiranje ratnih zločina nad Srbima, Josipović kaže kako je politička volja visoka, zakoni adekvatni, a kvalitet suđenja i broja procesa u stalnom poboljšanju.
Najvažnija je, dodao je, činjenica da je danas u Hrvatskoj široko prihvaćeno stajalište da je zločin zločin, bez obzira na to tko ga je počinio. Upitan je li optužnica protiv bivšeg premijera Ive Sanadera početak čišćenja regije od korupcije, Josipović kaže kako je u Hrvatskoj u tijeku čišćenje zemlje od korupcije i da neke istrage ukazuju na to da se ‘kraci te hobotnice’ pružaju i prema inozemstvu, i to ne prema regiji.
‘Ako bi se naše čišćenje prelilo u regiju, siguran sam da bi to bilo dobro i za nas, baš kao što bi jedna od korupcije očišćena Hrvatska reducirala prisutnost koruptivnih praksi u međusobnim odnosima ekonomskih subjekata koji surađuju unutar regije. Korupcija slabi državu i izjeda bogatstvo naroda i građana i kao takvu nijedna vlast ne bi je smjela tolerirati, a kamoli prakticirati’, zaključuje predsjednik Hrvatske.