Connect with us

Nekategorizirano

VUKOVAR, ČETVRTI PUT

Objavljeno

16 godina prije

-


U nepuna dva njeseca, triput sam pisao o Vukovaru i sada sam zatečen činjenicom da sam svaki put bolno bio u pravu, da su ostvarena sva moja predviđanja i opravdane sumnje u želju za promjenom tretmana toga grada. Poslije svega, teško se oteti dojmu da nam treba žrtva na kojoj ćemo, prema političkoj ili nekoj drugoj potrebi, ispoljavati altruizam, dokazivati sebe i pomoć dozirati da nas, a ne njega, što duže održi na površini. Korijeni toga već su opisani, a grad, kao da pristaje na uvježbanu ulogu, postaje beznadni ovisnik.
Povod ove kolumne je relacija Zadar – Vukovar. Poslije mirne reintegracije istočne Slavonije, kada su osjećaji Nacije prema Vukovaru bili na vrhuncu, Županija zadarska je, poput drugih, preuzela sanirati ratna oštećenja legendarnog vukovarskog vodotornja. Svjedoci smo da do toga nikada nije došlo, a da je upravo ta županija nedostajala na polaganju vijenaca braniteljima grada prilikom posljednjeg obilježavanja godišnjice pada.
No, Zadar svoj odnos prema Vukovaru pokušava definirati sada već tradicionalnom akcijom skupljanja pomoći „ranjenom“ gradu, koju je inicirala, i svo vrijeme predvodi, gospođa Davorka Krnčević, diplomirana pravnica i ravnateljica Doma za odrasle u Zemuniku. U organizaciji sudjeluju i drugi, mahom vjerski službenici, te osobe kojima je humanitarni rad temelj djelovanja.
Hvalevrijedna akcija, dokaz mrve humanosti u sve neosjetljivijem i nemoćnijem društvu, a kada se odvija u Zadru, također direktnoj žrtvi rata, posebno smo ponosni. Sve pohvale, bez ostatka, zaslužuju svi ljudi dobre volje koji su od vlastite sirotinje odvojili za potrebitije.
Međutim, nemoguće je izbjeći sjenu nad sjajnim djelom i čvrsto sam uvjeren kako sunce zaklanja upravo gospođa Davorka Krnčević, županijska čelnica Koordinacije za ljudska prava, inicijatorica „ulaska“ branitelja u zadarske škole i nositeljica drugih brojnih funkcija i akcija na ovim prostorima, a i šire. Ona, svojim djelovanjem, godinama privlači pozornost građana i ograničit ću se tek nekima.
Tijekom rata, gospođa Krnčević, bila je policijska inspektorica u PU zadarskoj, baš na onom radnom mjestu s kojeg se najbolje vidjela sva bijeda pretvorbe i privatizacije i svekolike pljačke grada, koji je, zajedno s Vukovarom, bio najperspektivniji u bivšoj državi. O njenoj humanosti, ili barem profesionalnosti, nema spoznaja. Po zanimanju prvenstveno Hrvatica, nije se zamjerila mentorima, čak po cijenu nastajanja brojne sirotinje i potrebitih poput Vukovaraca.
Sklon sam vjerovati da je Dom umirovljenika u Zemuniku izmišljen radi nje, a da je, poslije rata, završila na Zavodu za zapošljavanje vjerojatno bi mu bilo dograđeno još najmanje jedno krilo ili kat.
Kao ravnateljica „Doma za odrasle“ (iako ostaje nejasno tko su neodrasli) u Zemuniku, svojedobno je potezom pera, promijenila naziv ustanove u „Dom za psihički oboljele odrasle osobe“. Dekretom je tadašnjih pedesetak štićenika Doma, uglavnom umirovljenika, proglasila psihički oboljelima, a njihove potomke oštetila za normalnu budućnost. Cijenu boravka je zaboravila prilagoditi. To je, vjerojatno, bilo razlogom njenog izbora za čelnicu Koordinacije za ljudska prava, jer je poznato iz povjesti da su zdrave ljude proglašavali psihički oboljelima samo poznati humanitarci i borci za ljudska prava.
Ima ona podršku župana zadarskog, pročelnika za školstvo u Zadru, bivših policajaca, i poduzeća „Sirovina“, sve redom poznatih humanitaraca. Policajci postaju humanitarci samo iz dva razloga: ili nisu ispekli zanat, ili „peru“ savjest. Vjerujem u prvo, jer je njihova kvalifikacija odanost partiji – bila i ostala.
Ima ona podršku HDZ- a, čiji je nepokolebljivi redov, onaj koji Vukovar drži Vukovarom, „ranjenim“ i kada su sve rane imale vremena zacijeljeti, onaj koji će svaki put bacati ribicu gladnom ranjeniku, ali mu nikada neće dati udicu da sam peca iako pliva na vodi. To održava njih, a ne Vukovar.
Vukovar, grad u najplodnijem dijelu Lijepe naše, ima, kaže Gospođa Krnčević, 2500 korisnika socijalne pomoći ili gotovo 10 posto svih stanovnika. Ima neriješeno sve što se moglo „šaptom“ riješiti, ali su trebale godine i sramota od cijele Europe, da se uplati PDV, (daća državi) za mali poklonjeni trajekt, koji im život znači. Kraljevina Nizozemska je očito humanija i darežljivija od matice zemlje.
Da je, kojim čudom, gospođa Krnčević, energiju koju godinama rasipa na desecima projekata(koji se uglavnom slikaju), upotrijebila u djelovanje u stranci, Vukovar odavno nebi bio slučaj. Autobusi bi išli u suprotnom smjeru, dovozili bi bogatu zimnicu ili dobra za turističku sezonu. Tada bi, možda, „zablistao“ netko drugi, to je očito shvatila.
Postoji jedan primjer, koji bolje od bilo čega, opisuje vladavinu ravnateljice Doma, gospođe Krnčević iz perioda kada je Dom bio umobolnica. Naime, njihov jedini automobil, u dvorištu gdje je zabranjen promet vozilima, pregazio je njihovog jedinog psa. Sapienti sat.
Samo da ne postane još i zaštitarka prava životinja. Zadru je to, vidjeli smo nedavno, veoma potrebno.
Sentenca, Nulla kalamitas sola,opet potvrđuje svoju svevremenost. Ovaj put „dovodi“ zadarski SDP, za koji jedan visokopozicionirani HDZ-ovac davno reče: Oni su naš najbolji igrač. I bi u pravu, jer upravo taj SDP, koji u Vukovaru ima svog gradonačelnika i stanje koje može kapitalizirati (ako ga već nije popravio kada je mogao), pridružuje se akciji, što je također hvalevrijedno, no ne baš sad. Čemu na dan akcije HDZ-a? Odgovor se gotovo sam nameće, jer vrijedi baš sve rečeno za jedne i za druge.
Valjda sve što je dobro i lijepo mora imati neku mrlju.
Gospođi Krnčević i Antičević–Marinović ne vjerujem ni kad darove nose. Ostali imaju iskrene namjere i zaslužuju svaku pohvalu. Pridružujem se (iako su mi mjesečna primanja u visini povišice gradonačelnika Vukovara) i – želim sretan put u Vukovar.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu 

Objavljeno

1 tjedan prije

-

8. lipnja 2026.

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.

Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.

– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.

Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.

– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.

Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.

Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.

Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.

promocija-oeaa-62
promocija-oeaa-63
promocija-oeaa-56
promocija-oeaa-61
promocija-oeaa-54
promocija-oeaa-51
promocija-oeaa-45
promocija-oeaa-43
promocija-oeaa-50
promocija-oeaa-41
promocija-oeaa-32
promocija-oeaa-35
promocija-oeaa-19
promocija-oeaa-16
promocija-oeaa-13
promocija-oeaa-14
promocija-oeaa-10
promocija-oeaa-8
promocija-oeaa-5
promocija-oeaa-6
promocija-oeaa-2
promocija-oeaa-1

Nastavi čitati

Nekategorizirano

test

Objavljeno

1 mjesec prije

-

7. svibnja 2026.

By

Nastavi čitati

magazin

Kako prepoznati imate li covid ili gripu

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

18. veljače 2026.

By

Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.

Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.

Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.

„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“

Brzina razvoja simptoma

Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.

Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“

To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.

Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“

Otežano disanje

Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.

„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.

I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).

Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.

Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.

Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“

Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.

Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.

Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“

Što učiniti ako se pojave simptomi covida?

Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:

  • imaju povišenu temperaturu
  • osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti

Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu