Hrvatska
Otac Sretka Kalinića: "Čim odem u penziju, vraćam se u Bilišane!"

Sretko Kalinić
Sretko Kalinić je 25. kolovoza 2010. prebačen avionom srpske Vlade iz Zagreba u Beograd, gdje je smješten u pritvor Specijalnog suda. Kalinić je u odsutnosti osuđen na 30 godina zatvora zbog sudjelovanja u ubojstvu Zorana Đinđića, te na još 40 godina zbog drugih zločina, a sada ima pravo tražiti novi proces. Zloglasni pripadnik “zemunskog klana” prvi je hrvatski državljanin koji je izručen Srbiji.
Njegov otac, Bogdan Kalinić, zaposlen je kao portir na Ekonomskom fakultetu u Subotici gdje sa svojom suprugom Stanom živi već petnaest godina. Iz Bilišana kraj Obrovca, 1995. godine obitelj Kalinić otišla je na sjever Bačke, u subotičko naselje, Mali Bajmok.
Reporteri Z NET-a jutros su razgovarali sa ocem “slavnog” uhićenika.
* Dobro jutro, je li gospodin Kalinić?
– Nije gospodin, nego Bogdan Kalinić iz pokojne Krajine. Izvolite.
* Ovdje novinar Marko Dunatov sa zadarskog Z NET portala. Može jedan kratki intervju?
– Da.
* Kada ste otišli iz Bilišana?
– Otišli smo 1995. godine.
* Niste se poslije više nikako vraćali?
– Nisam.
* Što ste od imovine tamo imali?
– Gostionicu i kuću.
* Što je sada s time? Znate li?
– Pa ništa. To tamo stoji kako stoji. Ali čujem, jer nisam išao dolje, da je nešto spaljeno. Dnevni boravak i kupatilo, ostalo nije. Da nema mnogo štete, ali ima.
* To je još uvijek vaše?
– Da, nego čije je!?
* Imate li se namjeru vraćati u Bilišane?
– E, junače moj, kad se penzionišem ja se vraćam dolje. Sto posto.
* Te 1995. godine ste otišli direktno u Suboticu?
– Da, da. Direktno u Suboticu.
* Jeste li imali problema sa zapošljevanjem?
– Ma jok. Odmah sam se zaposlio, drugi dan kad sam došao.
* Kako je bilo u Bilišanima do 1995., kroz rat?
– A kako će biti?! Ratno stanje k’o ratno stanje.
* Rodili ste se u Bilišanima?
– Da. Rodio sam se tamo.
* I vaša supruga?
– I Stana također. Ona se djevojački prezivala Gugleta.
* Inače, kako ste? Obzirom na sve? Kako se živi?
– Pa eto, životari se, radi se. Živi se uglavnom k’o i svugdje. Tko radi dobro je, tko ne radi loše. Radim svoj posao, slažem se sa kolegama. Što ću drugo?!
* Je li vam supruga radi?
– Ona je radila dana u Gedoru novosadskom i sad ima već godinu dana da ne radi. Dobila je otkaz kao višak radne snage, i to je to.
* Koliko imate do mirovine?
– Još četiri godine.
* Kada se vratite u Bilišane, mislite obnoviti kuću?
– Ma da. Obnoviti i vratiti se dolje živjeti. I umrijeti dolje.
* Jeste li bili kod Sretka u pritvoru, otkada je prebačen u Beograd?
– Bio sam, da.
* Kako je on?
– Pa za sada dobar. Drži se.
* Što kaže?
– A što će reći? Zatvorenik k’o zatvorenik.
* On je išao u osnovnu školu u Obrovac?
– Jeste. Osnovnu je završio u Obrovcu, a srednju prometnu u Benkovcu.
* Skupa ste otišli 1995. godine iz Bilišana?
– Svi skupa smo otišli, da. A što mu bi, ne znam. Eto, dobri moj Marko. Drago mi je što ste se javili.
* I meni je drago što smo se čuli. Nadam se da ćemo se imati prilike i vidjeti?
– Bit’ će! Bit’ će! Kad se vratim dolje. Samo vi navratite pa ćemo mrsiti brke. Bog vas pomogao junače moj dobri. Živio mi sto dvadeset godina i rujno vino pio!
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




