Connect with us

Hrvatska

Dvaput gorio kontejner u Ul. Franka Lisice

Objavljeno

-

Vatrogasci (foto: Žeminea Čotrić)
Djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Zadar tijekom pola sata dvaput su intervenirali zbog zapaljenog kontejnera u Ulici Franka Lisice, na potezu između Bulevara i Ričina. Prvi put u 17:30, a drugi u 18 sati. U oba su slučaja vatrogasci ugasili vatru.
U međuvremenu su zaprimili dojavu da se u blizini, točnije u Ulici Ante Starčevića na Bulevaru, dimi iz električnog stupa. Vatrogasci su dežurali kod stupa do dolaska djelatnika Elektre.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Euro uskoro službena valuta: Evo kako će izgledati proces uvođenja po mjesecima

Objavljeno

-

By

Početkom iduće godine euro postaje službena valuta u Hrvatskoj. Pripreme su već počele. U tijeku je predopskrba banaka kovanicama i novčanicama.

Hrvatska udruga banaka objavila je detaljan proces uvođenja eura po mjesecima.

Prosinac

Od 1.12. građani će moći za 100 kuna dobiti paketić od 13,27 eura (kovanica) u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte, a moći će se podići sve do kraja godine.

Najkasnije 18.12. banke će korisnicima kredita poslati obavijest s informacijom o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući, ako je primjenjivo, novi otplatni plan u euru.

Također, štediše (deponenti) će dobiti obavijest s informacijom o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope na depozit.

Najranije pet dana prije uvođenja eura (od 27.12.), mikro poduzetnici moći će dobiti do 10.000 eura u postupku pojednostavljene predopskrbe (za što će morati potpisati ugovor s bankom i dati određeno jamstvo).

Siječanj

Euro postaje službena valuta u Hrvatskoj 1.1.2023. u 00:00 sati.

Dva tjedna nakon uvođenja eura, dakle od 1.1. do 14.1.2023. godine (u ponoć) počinje razdoblje dvojnog optjecaja. To znači da ćete, ako plaćate u gotovini, svugdje moći platiti u kunama, a eventualni ostatak ćete dobiti u eurima. U ovome slučaju moći ćete dati najviše 50 kovanica kuna.

Najkasnije do 31.1.2023. korisnici financijskih usluga dobit će individualnu obavijest o provedbi preračunavanja.

Tijekom cijele 2023. godine (od 1.1. do 31.12.2023.) banke, FINA i Hrvatska pošta će (bez naknade) svim građanima po tečaju od 1 euro = 7,53450 kuna na šalterima zamijeniti 100 novčanica i 100 kovanica kuna po transakciji.

Veljača

Do kraja mjeseca – Ako prije dana uvođenja eura u kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novac imatelj računa ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od dana uvođenja eura ima pravo bez naknade zatvoriti jedan ili više računa i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovu izboru u istoj instituciji.

Travanj

Hrvatska narodna banka od 1.4. prestaje određivati apoensku strukturu za isplatu euronovčanica na bankomatima.

Lipanj

Do kraja mjeseca – Nalog za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci nakon dana uvođenja eura, banka je dužna izvršiti u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

Prosinac

Do 31.12. traje razdoblje dvojnog iskazivanja cijena. Građani će moći, bez naknade, u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte promijeniti kune u eure.

2024. godina

Od 1.1.2024. HNB preuzima zamjenu kuna za eure i to novčanice kune, bez vremenskog ograničenja, i kovanice kune, do proteka tri godine od dana uvođenja eura, dakle do 1.1.2026 godine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PRVA JE NEDJELJA ADVENTA Počinje došašće, vrijeme iščekivanja Božića

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Prva je nedjelja došašća ili adventa, kojom u crkvenoj godini počinje vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine.

U došašću prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja pa vjernici bdiju kako bi prepoznali Boga koji dolazi.

Starozavjetni proroci i Isusovo rođenje

U prvome dijelu došašća vjernici se pripravljaju za slavni Kristov dolazak, kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu, od 17. do 24. prosinca, pripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom.

Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca, na Badnjak. U liturgiji došašća prevladava ljubičasta boja.

Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa počeo pripravu za Božić. U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas, i ukinuo suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća.

U Starom zavjetu proroci su navješćivali Isusovo rođenje, poput proroka Natana koji kralju Davidu naviješta da će se Spasitelj roditi iz njegove loze: “Podići ću tvoga potomka nakon tebe, koji će se roditi od tvoga tijela i utvrdit ću njegovo kraljevstvo”.

Prorok Izaija navijestio je Isusovo rođenje: “Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel!”, a prorok Mihej da će se Isus roditi u Betlehemu.

Zornice i adventski vijenac

U vrijeme došašća služe se rane jutarnje sv. mise zornice, inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić.

Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje, a pjevaju se i na zornicama. Neke od poznatijih su: “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”.

Adventski vijenac simbol je borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće. Plete se od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njezinu putu u Egipat.

Adventski vijenac čini dva temeljna simbola – krug i svijeće odnosno svjetlo. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.

Na sv. Barbaru, 4. prosinca, u hrvatskim krajevima je običaj sijanja pšenice. U nekim krajevima pšenica se sije na sv. Luciju. Običaj seže do starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. Susjedi se posjećuju i procjenjuju čija je pšenica gušća, viša, bujnija i zelenija. Kada pšenica naraste, oko nje se veže vrpca od hrvatske trobojnice.

U Slavoniji su na sv. Barbaru počinjali božićni ophodi. Susjedi dolaze jedni drugima i govore: “Hvaljen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!” Ukućani odgovaraju: “Živ i zdrav i ti bio!”. Tada domaćin donese domaću slavonsku kobasicu, da se počaste.

Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. godine. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.

Sveti Nikola

U vrijeme došašća, slavi se i sv. Nikola (6. prosinca), odnosno “Nikolinje”. Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, koja je obično zlatne boje. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, noć prije sv. Nikole. Ujutro, kad se probude, dočekaju ih čizmice pune darova.

U nekim hrvatskim krajevima ukućani se sakriju ispod prozora i zveckaju lancima. Tako Krampusom plaše djecu i potiču ih da budu dobra i poslušna.

Na sv. Luciju, 13. prosinca, brojni su običaji širom Hrvatske, kao i onaj kad djevojke upisuju imena 11 momaka na papiriće, a jedan ostave praznim. Svaki dan vade jedan papirić i spale ga. Vjeruju, kako je ime koje posljednje ostane – ime momka za kojeg će se udati. Ako posljednji papirić bude prazan, sljedeće godine, vjeruju, neće se udati.

Na Svetu Luciju sijala se i božićna pšenica kao simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Ukrašavala se hrvatskom trobojnicom.

Na isti se dan darivaju djeca po Slavoniji i Dalmaciji. Kod Hrvata u Mađarskoj dječaci obilaze kuće s dobrim željama, a čestitari bačkih Hrvata zažele da kvočka čvrsto sjedi na jajima. Hrvati u okolici Sarajeva obilazili su kuće tražeći tko će im što dati. Obično su im darivali jaja, ponešto novca i sl.

Budući, da je sv. Lucija zaštitnica očiju postoje i običaji vezani uz to. Taj dan štede se oči pa se ne rade ručni radovi u okolici Zagreba, kod Hrvata u Bosni i kod bačkih Hrvata.

Djetinjce, materice i očiči običaji su vezani za tri tjedna prije Božića. U južnoj Hrvatskoj i istočnoj Hercegovini, na djetinjce stariji ljudi traže da im djeca darivaju voće kao otkupninu. Na materice traži se otkupnina od žena, a na očiće otkupnina od muškaraca. Običaji postoje u Zagori, Sinjskoj krajini, kod Hrvata u Bačkoj i Hrvata u BiH. Otkupnina su uglavnom slatkiši, orasi, lješnjaci i drugo, uglavnom, suho voće.

Dan sv. Tome Apostola, 21. prosinca, ponegdje se zove i Tucin dan ili Tučin dan. Tada se rade velike pripreme za Božić.

Pripremaju se božićne pečenke i peku božićna peciva. U Bosni peciva imaju posebne nazive: kruvokriž, sv. Toma mlivosija i sl. Radi se okrugli kruh na koji se urezuju križevi, razne šare i modelirani likovi. Na Jadranu, osim okruglih kruhova, mijese se i kruhovi različitih oblika. Često se u panonskim krajevima naprave dva kruha: jedan za Badnjak, a drugi za Božić.

Ime Badnjak povezano je s riječju “bdjeti”, jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog običaja bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom. Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih.

Na Badnjak su ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak posti. Muškarci su pak hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih blagdana, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale.

Obično su se blagovala jela od ribe, grah i med npr. med s češnjakom, riba na razne načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača. Prije Badnje večere upalila bi se svijeća i izmolila molitva. Jela su bila posna i bez mesa i masti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama u kojima je najbolje živjeti u mirovini

Objavljeno

-

By

Prema engleskom portalu Enjoy Travel koji piše o putovanjima, Hrvatska je zauzela visoko osmo mjesto na popisu zemalja u kojima se najbolje umiroviti, točnije živjeti u mirovini. U konkurenciji je bilo 50 zemalja.

Destinacija se birala na temelju nekoliko kriterija, a Hrvatska je svoje mjesto zaslužila zbog malih troškova življenja, dobre kvalitete života i jednostavnog dobivanja boravišne dozvole za boravak u našoj zemlji, prenosi Mirovina.hr.

Pri odabiru deset zemalja u kojima je najbolje živjeti u mirovini gledali su se idući kriteriji: kvaliteta života, troškovi života, troškovi stanarine, troškovi u restoranima, prosječne godišnje temperature, zdravstvena skrb, gostoprimstvo, jezične barijere i lakoća dobivanje vize ili boravišne dozvole.

Listu najboljih zemalja za život u mirovini predvodi susjedna Slovenija, dok se na zadnjem 50. mjestu nalazi Luksemburg za kojeg se navodi kako je jedna od najskupljih država za život u Europi.

Ostatak zemalja koje su se pronašle na ljestvici top deset su Slovenija, iza nje je Portugal, dok je na trećem mjestu Estonija. Na četvrtom je mjestu Španjolska, na petom Paragvaj, na šestom Češka, a na mjestu ispred nas je Mađarska. Na devetom mjestu je Meksiko, a na desetom Urugvaj.

“Hrvatska nije samo popularna među 20-godišnjacima. Tisuće umirovljenika svake godine dolaze ovamo dobro živjeti. Troškovi stanovanja su niski, kvaliteta života je visoka, a postupak zahtjeva za prijavu boravišta je jednostavan za većinu nacionalnosti. Plaže su svjetske klase, ima bogatu povijest i kulturu, obilje mediteranskog sunca i izvrsne restorane”, navedeno je u opisu naše zemlje na portalu Enjoy Travel.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu