Connect with us

Nekategorizirano

Hrvatska crne kronike

Objavljeno

14 godina prije

-


Hrvatska je još 8. listopada 1990. proglasila raskid svih državno-pravnih veza s Jugoslavijom. Taj prekid bio je samo odluka da se prekine s prevladanim modelom zajedničkog življenja. To ni u kom slučaju nije značilo namjernu deindustrijalizaciju Hrvatske i sveopću praksu – pljačku na svim nivoima. Pod geslom – Ubij kravu radi šnicle.
Hrvatska je od svih država dotadašnje Istočne Europe, u političkom, a ne u geografskom smislu, bila po svim pokazateljima standarda, socijalne i radne zaštite te osnovnog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja kao i po industrijalizaciji – bila druga zemlja! Odmah iza Slovenije.
Nije se uputno uspoređivati s bivšim suputnicima, ali uputno je znati da je donedavno ukupni bruto proizvod s područja ex-države skoro pa ravnomjerno bivao podijeljen na trećine – Slovenija jedna trećina, Hrvatska jedna trećina i sve ostale jedna trećina. U međuvremenu, Hrvatska sustavno nazaduje, a ostale ex-istočnoeuropske države rastu. Poglavito u životnom standardu vezanom uz rast proizvodnje i bruto-društvenog proizvoda, ne daljnjih zaduživanja. Koliko kapitalistički model – pohlepa kao pokretač razvoja, i svrha svega postojećeg – može izdržati, to ćemo tek vidjeti. Kako stvari stoje, uz nagomilane probleme postojeći kapitalistički okvir nije dovoljno širok.
Dug Hrvatske prešao je 45 milijardi eura. To Jadranka Kosor ne razumije. MEDIJSKE su kuće neumorno radile zadnjih dvadesetak godina kako bi cijelu Hrvatsku pretvorile u Masovnu grobnicu. Kad se analizira bilo koji “tiskani ili elektronski medij“ lako se može vidjeti da dominira CRNA KRONIKA. I u pravilu razvlače iz interesa sve po redu osim vlasnika ili političkih sponzora.
Kad se uzimaju novinari na rad, onda je to u pravilu „novinar“ koji nema ni adekvatno obrazovanje niti ima predznanje za „temu“ za koju je zadužen. Rad je, naravno, na određeno vrijeme kako bi se što lakše otpustio ako neće pisati kako gazda svira.
Ima i novinara koji imaju jednu priču dok rade kao novinari, a potpuno drugu kad postanu urednici. U takvoj knjizi poglavlje bi mogao napisati urednik Novog lista. On naravno neće napadati vlasnika Novog Lista jer ni Berlusconija ne napadaju u njegovim medijima. Vrlo poučno. Čak štoviše, novinarski profesionalno. Ni u drugim novinskim kućama nije ništa drugačije.
To je za urednika ex-novinara OK! Ali što je o tome i po tom pitanju radio Mladen Bajić? E, to još nismo, a najvjerojatnije i nećemo saznati dokle god je Bajić na toj poziciji na kojoj jest. Mnogi nisu u stanju razumjeti, mnogi ne žele, a mnogi se prave da ne razumiju!
Mnogi „profesionalci“ ionako pišu naručene tekstove. Poneki vlasnici medijskih kuća bave se jedino REKETARENJEM. Zašto u tom području MUP i Ministarstvo pravosuđa nisu našli vremena za provjeru/ istragu – teško je dokučiti. Mnogi veliki medijski igrači već godinama ne plaćaju PDV ili to rade prigodničarski.
Ali ipak na prvo mjesto „dovitljivosti“ iskočio je jedan od vodećih moralnopolitički ispravnih tajkuna. Za sve izbore on financira sve i svakog! Zlu ne trebalo.  Naime, on bi mogao biti i naš najnoviji laureat za Nobelovu nagradu. On je uspio što nitko do sada u Hrvatskoj nije – prelomio je dug prema državi, tj nije platio PDV, ali je to prelomio za poticaje u poljoprivredi. O tome u Vladi, kao ni o čemu drugome, ne znaju ništa. Kao što donedavno nisu znali tko je potpisao ugovor kojim se INA poklanja MOL-u.
O prelamanju PDV za poticaje ne zna ni Jadranka Kosor, niti u opoziciji išta znade Zoran Milanović. Do sada se to nije nikada nigdje prakticiralo. Naš domaći tajkun je tajkun genijalac. Svi mi ostali smo itekako glupi, jer se toga nismo dosjetili. O tome sigurno neće pisati izdanja EPH. Jer kada bi o tome pisali – onda bi izgubili novac od oglašavanja tvrtki ingenioznog tajkuna.
HDZ je od Hrvatske napravio masovnu grobnicu. Nekolicina entuzijasta pokušava prevenirati katastrofu kako sirotinja nebi glavom platila dvadesetogodišnje pljačkanje i izbjegavanje ikakvog plana za bilo što. Zato ih stigmatiziraju. Sve strukture zajedno u obrani vlastitih krhkih pozicija.
Očekivati da u medijima jedini kriterij bude istina – to je danas iluzija. Da bi se laž zamijenila istinom neophodno bi bilo promjeniti vlasničku strukturu. Do tada istine neće biti ni u tragovima zbog interesa vlasnika i straha većine novinara.  SDP-a ili HDZ-a – nevažno!

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

2 dana prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

1 tjedan prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu