Nakon četiri godine, nastavljena su arheološka istraživanja na grebenima kod Silbe, predvođena ravnateljem Arheološkog muzeja i voditeljem Odjela za podmorsku arheologiju, dr. Smiljanom Gluščevićem.
Još 2000. godine, na tom su lokalitetu otkriveni ostaci antičkog broda iz 1. stoljeća, koji dolazi s istočnog Mediterana.
U dosadašnjem istraživanju, otkriveno je oko 50 rebara s brodskog trupa, što je više nego na svim dosadašnjim istraživanjima. Glavninu tereta činile su amfore istočnomediteranske produkcije.
– Glavninu brodskog tereta, utvrđeno je, činile su amfore, najviše tipa Dressel 2-4, najraširenije vinske amfore na zapadnom Mediteranu. Najviše nas je oduševio cjeloviti primjerak Rodske amfore, te jedna Kingsholm amfora, sasvim specifična na našim nalazištima. Među sitnim materijalom, glavnina je keramičkog, luksuznog posuđa, te ostaci stakla koji su najviše stradali. Tu su i neki grubi keramički nalazi — tarionici, kao i nekoliko metalnih, odnosno olovnih nalaza, kazao nam je Gluščević, dodajući:
– Najzanimljivijim ipak smatramo brončanu profiliranu cijev za koju još ne znamo čemu služi, no pretpostavlja se da je dio brodske pumpe, a što je jako rijetko. Također smo iznenađeni količinom lomljenog sirovog kamena što je jedinstveno na Mediteranu, pa nestrpljivo očekujemo rezultate ispitivanja.
Pronađeni su predmeti u procesu desalinizacije, nakon čega slijedi konzervacija, kako bi bili ulašteni za oči javnosti do slijedeće turističke sezone.
ROV-om, ronilicom koja je kabelom povezana s brodom, na dubini od 47 metara, na Premudi je pronađena velika eksplozivna naprava.
– Na prvi pogled, mislili smo da se radi o velikoj amfori, no na iznenađenje svih, ustanovili smo da se radi o velikoj mini. To smo odmah prijavili pirotehničarima, kaže Gluščević.

Do sada prikupljeni podaci govore o trgovačkom brodu dužine 20-ak i širine pet do šest metara, koji je dolazio s prostora istočnog Mediterana. Za sada je istraženo oko 13 metara tog nalazišta. Preko čitavog nalazišta koji se nalazi na 34 metra dubine, stavljen je prekrivač od geotekstila zasut pijeskom i vrećama s pijeskom kako bi se sve sačuvalo do sljedeće akcije.
Ističući trud svih članova ekipe, posebice ronilaca i rad u neprimjerenim vremenskim uvjetima, Gluščević je naglasio da ih je vodila želja da zbog uvijek nedostatnih financijskih sredstava naprave što više u malo vremena.
– Osim arheologa, ekipu su sačinjavali ronioci zadarske Interventne policije – Đani Iglić, Zoran Stipanić, te Davor Milošević iz Pule. Svoj doprinos ovoj akciji dali su i djelatnici zagrebačkog Strojarskog fakulteta prof. dr. Slobodan Kralj, prof. dr. Zoran Kožul, dipl. Ing. Matija Bušić, Mate Šokičić, Jozef Tunić i Zdenko Batinić.
Istraživanja kod Silbe bit će nastavljena najvjerojatnije na proljeće, a do tada naši poznati arheolozi planiraju slijedeće istraživanje na Pagu.