Connect with us

Nekategorizirano

Radivojevićka dnevno ubire 500 eura!

Objavljeno

16 godina prije

-


Glumci i njihovi honorari koje dobivaju za snimanje serija, filmova, a u novije vrijeme i reklama, oduvijek su interesantni široj javnosti, a osobito kada se poimence spominju oni čija je zarada izvan prosjeka. Tako se u medijima pojavila informacija da je srpska glumica Katarina Radivojević trenutno među najbolje plaćenim glumcima u Hrvatskoj, te da za jedan dan snimanja sapunice “Najbolje godine” zarađuje 500 eura.
Iako se recesija osjetila i u glumačkoj profesiji, prosječno se po epizodi u nekoj dramskoj seriji može zaraditi od 500 do 1.500 eura, dok se angažman na filmu ili u sapunicama plaća po danu snimanja, a cijena zavisi od popularnosti glumca.
Mladi i neafirmirani glumci u Srbiji zarađuju oko 50 eura po danu, dok njihove starije i poznatije kolege mogu zaraditi i do 1.500 eura dnevno kada gostuju kao zvijezde u seriji.
Kod nas je situacija nešto bolja. U Hrvatskoj taj prosjek iznosi od 1.000 do 1.200 eura po epizodi za glumce koji imaju glavne uloge u dramskim serijama, a najviša zarada je 1.500 eura.
Kako su vremena teška, tako se i glumci bore za honorar, te nerijetko pristaju “glumiti” voditelje određenih manifestacija ili programa, gdje je najniža zarada 100 eura za večer. Iako većina domaćih glumaca nerado govori o tome, pojavljivanje u reklamama za razne proizvode, razna osiguravajuća društva, te banke, kozmetiku,… donosi zaradu.
“Marketinške agencije ne žale novac za poznato lice koje će prodati određeni proizvod i mada znaju da su glumci tu da stvore iluziju, građani se po pravilu najviše vezuju upravo za ovakve reklame“, priča djevojka koja se godinama bavi reklamnim kampanjama.
Film je svakako polje gdje za glumca postoji najviše mogućnosti za pregovore o svojoj cijeni, budući da u toj domeni nema strogo utvrđenih cijena. Zavisno od veličine uloge, a i od samog glumca, za one iz samog vrha zarada po filmu se kreće od 5.000 do 10.000 eura.
U nas, za najskupljeg, te samim tim i najpoželjnijeg glumca, slovi Ivo Gregurević. Međutim, iako ove cifre pobuđuju veliku pažnju, većina glumaca ima problem od producenta naplatiti svoj honorar, a mnogi ispaštaju i uslijed oskudice dobrih i isplativih TV i filmskih projekata.
U Srbiji su među traženijim imenima već godinama glumci poput Mikija Manojlovića, Lazara Ristovskog, Dragana Nikolića, Mirjane Karanović i Nikole Koja.

Honorari u Hrvatskoj
– 1.500 eura dobivaju najbolji glumci po jednoj epizodi dramske serije
– 250-300 eura za glavnu ulogu u sapunici po danu snimanja
– oko 300 eura voditeljski angažmani
– od nekoliko stotina do 1.000 eura dnevno za snimanje filma
– od 100 do 150 eura po predstavi
– 15.000 eura za reklamnu kampanju
– od 1.000 do 2.000 eura po reklami

Honorari u Srbiji
– od 5.000 do 10.000 eura za najbolje glumce po filmu
– od 1.000 do 1.500. eura po epizodi dramske serije za najbolje glumce
– od 100 eura naviše za uloge u kazalištu
– od 300 do 500 eura za najbolje glumce po danu snimanja serija
– od 500 do 2.000 eura po reklami

Najskuplja Katarina Radivojević
Trenutno je najskuplja zvijezda domaćih serijala srpska glumica Katarina Radivojević koja po danu snimanja “Najboljih godina” dobiva čak 500 eura, a nekakav prosjek za glumce koji tumače glavne likove je od 250 do 300 eura po danu. Koliko su pak platili producenti te serije za angažman Mire Furlan, kojoj je to prva uloga u jednoj hrvatskoj seriji nakon punih 20 godina, još nije poznato, no bez sumnje njezin je honorar zasigurno papren jer, navodno, drugi producenti nisu mogli ili nisu željeli platiti tako visok iznos.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu 

Objavljeno

1 tjedan prije

-

8. lipnja 2026.

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.

Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.

– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.

Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.

– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.

Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.

Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.

Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.

promocija-oeaa-62
promocija-oeaa-63
promocija-oeaa-56
promocija-oeaa-61
promocija-oeaa-54
promocija-oeaa-51
promocija-oeaa-45
promocija-oeaa-43
promocija-oeaa-50
promocija-oeaa-41
promocija-oeaa-32
promocija-oeaa-35
promocija-oeaa-19
promocija-oeaa-16
promocija-oeaa-13
promocija-oeaa-14
promocija-oeaa-10
promocija-oeaa-8
promocija-oeaa-5
promocija-oeaa-6
promocija-oeaa-2
promocija-oeaa-1

Nastavi čitati

Nekategorizirano

test

Objavljeno

1 mjesec prije

-

7. svibnja 2026.

By

Nastavi čitati

magazin

Kako prepoznati imate li covid ili gripu

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

18. veljače 2026.

By

Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.

Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.

Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.

„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“

Brzina razvoja simptoma

Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.

Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“

To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.

Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“

Otežano disanje

Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.

„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.

I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).

Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.

Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.

Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“

Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.

Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.

Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“

Što učiniti ako se pojave simptomi covida?

Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:

  • imaju povišenu temperaturu
  • osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti

Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu