Donosimo prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Toplinski val sa zapada Europe premješta se sporo prema istoku. Glavnina toplog suhog stabilnog zraka doći će nad naše krajeve krajem tjedna uzrokujući postupan porast temperature zraka do predviđenih maksimalnih vrijednosti koje u nedjelju mogu doseći i lipanjske rekordne vrijednosti osobito u Dalmaciji i dalmatinskoj zagori.

Meteoalarm DHMZ-a proglasio je od sutra pa do kraja tjedna vrlo veliku opasnost od toplinskog vala za dubrovačko, splitsko i riječko područje uz prognozirane minimalne temperature zraka iznad 26C, a najviše dnevne iznad 36 C. Uz visoke temperature zraka u podvelebitskom primorju upozorenje je i na pojačanu buru s udarima do vjetra do 75 km/h. U ostalim krajevima unutrašnjosti opasnost od toplinskog vala je umjerena i velika.

Danas će vrijeme biti sunčano, vruće i vrlo vruće. Slab razvoj dnevne naoblake moguć je još u Baranji te na jugu Dalmacije. Na Jadranu će puhati slaba do umjerena bura koja će tijekom dana skrenuti na maestral, a navečer i u noći na petak ponovno okrenuti na buru.

Od sutra pa do kraja vikenda, a i lipnja sunčano i vruće. Jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 21C, a na Jadranu od 24 do 28C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti i na Jadranu od 35 do 38C, a mjestimice u dalmatinskoj zagori i do 40C. Puhat će slab sjeverac i sjeverozapadnjak, a na Jadranu umjeren do poslijepodne jak maestral. Temperatura mora je od 24 do 27oC, a ultravioletni indeks visok i vrlo visok. Promjena vremena uz jak pad temperatura zraka, pojačan vjetar i grmljavinske pljuskove prognoziramo za prve dane srpnja.

I današnje jutro je u cijeloj Hrvatskoj svanulo toplo, na kopnu i sparno, ponegdje uz relativnu vlažnost do 100°%.

Temperatura je u unutrašnjosti tijekom noći i rano jutros bila oko ili malo ispod 20°C, a na Jadranu između 25 i 30 Celzijevih stupnjeva koliko je jutros već u 5 sati izmjereno u Dubrovniku.

U nastavku dana pretežno sunčano, vruće i sparno vrijeme. Poslijepodne i navečer uglavnom su u kopnenim krajevima mogući lokalni grmljavinski pljuskovi, dok je na obali mogućnost za njih minimalna. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu umjerena, ujutro mjestimice i pojačana bura koja će poslijepodne duž većeg dijela obale okrenuti na umjeren jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura će i danas dohvatiti vrlo visoke brojke između 30 i 35 Celzijevih stupnjeva, a temperatura mora je između 24 i 27°C. Podsjećamo i na vrlo visok UV indeks, osobito između 10 i 17 sati.

I srijeda nam nosi vrlo slično vrijeme. Puno sunca, vruće i sparno, ali još uvijek pomalo nestabilno pa je poslijepodne ili navečer moguć lokalni grmljavinski pljusak. Za to je mogućnost uglavnom na istoku zemlje, u unutrašnjosti Istre i u Konavlima. Temperatura zraka neće se bitnije mijenjati. 

U drugoj polovici tjedna suho, sunčano i postupno još toplije vrijeme. Dan po dan ćemo dodavati po stupanj pa bi za vikend i početkom sljedećeg tjedna temperatura zraka u popodnevnim satima u većem dijelu Hrvatske bila oko 35°C ili više.

Prva naznaka mogućeg olakšanja vidi se s ulaskom u srpanj kad bi vrućina mogla malo popustiti.

Bolesti cirkulacijskog sustava bile su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj u 2024. godini, slijede ih novotvorine, endokrine bolesti te ozljede i trovanja, pokazuje publikacija “Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024. godinu“ Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Publikacija se temelji na podacima prikupljenim iz zdravstvenog sustava čitave države, a sadrži najvažnije podatke i pokazatelje o radu zdravstvenih službi kao i pokazatelje o zdravstvenom stanju hrvatske populacije te nekih njenih vulnerabilnih (ranjivih) dijelova.

U 2024. u Hrvatskoj je umrlo 51.080 osoba, pokazuje publikacija. Najčešći uzrok smrti bile su bolesti cirkulacijskog sustava, dakle bolesti srca i krvnih žila, od kojih je umrlo 20.341 osoba. Slijede novotvorine od kojih je umrlo 13.434 osobe, dok su na trećem mjestu bolesti endokrinog sustava s 3.664 smrtna slučaja. Četvrti vodeći uzrok smrti bile su ozljede i otrovanja, s 2.651 slučajem.

Ove četiri skupine bolesti čine oko tri četvrtine svih smrtnih ishoda.

Broj umrlih premašio je broj rođenih za 19.011 osoba

Prema popisu stanovništva, u Hrvatskoj je 2021. godine registrirano 3.871.833  stanovnika, dok je procjena za sredinu 2024. godine bila godine 3.866.233 stanovnika. Na demografska kretanja, navodi se, već godinama utječu pad broja rođenih, rast smrtnosti i negativni migracijski trendovi.

U 2024. godini rođeno je 32.069 djece, dok je umrlo 51.080 osoba, što znači da je broj umrlih bio veći za 19.011. Time je stopa prirodnog prirasta ostala negativna, na razini od -4,9 na 1.000 stanovnika.

Prema podacima Eurostata, u 2024. godini očekivano trajanje života u Hrvatskoj za oba spola bilo je 79,1 godinu, za žene 82 godine, a za muškarce 76,1 godinu.

Porastao broj zdravstvenih radnika

U zdravstvenom sustavu krajem 2024. godine bilo je zaposleno 78.479 zdravstvenih radnika i suradnika, što je za 1. 607 više u odnosu na godinu ranije. Doktora medicine bilo je 16.550, što je rast od 2, 8 posto u odnosu na 2023. godinu.

Broj doktora dentalne medicine krajem 2024. godine porastao je na 4.124, u odnosu na 4.013 godinu ranije. Žene čine 68,5 posto stomatologa. Broj magistara farmacije povećan je s 3. 264 na 3.330. Rast bilježe i ostali visokoobrazovani zdravstveni radnici.

Ukupan broj pobačaja  8.033

Prema podacima HZZO-a, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radilo je 2.767 ugovorenih timova, a osiguranika je bilo 3.879.911, od čega korisnika 3.557.314 ili 91,7 posto. U godini prije bilo ih je 93,8 posto. Zabilježeno je oko 52 milijuna kontakata sa zdravstvenom zaštitom ili gotovo tri posto više nego u 2023. Pod tim se misli na posjet, pregled, telefonske konzultacije i ostalo.

Ukupan broj pregleda iznosio je gotovo 12, 6 milijuna što je povećanje od 0,73 posto u odnosu na godinu ranije U hrvatskim rodilištima je, temeljem individualnih prijava, ukupno registrirano 32.183 poroda s ukupno 32.710 rođene djece.

Putem individualnih prijava u Bazu podataka o pobačajima prijavljeno je 5.549 pobačaja. Tim prijavama je u HZJZ-u pribrojeno još 2.484 pobačaja koji nisu prijavljeni unatoč zakonskoj obavezi, ali su evidentirani u Bazi podataka o hospitalizacijama. Ukupan broj pobačaja tako iznosi 8.033. Najveći udio čine abnormalni produkti začeća (37,5 posto), zatim legalno inducirani (35,2 posto), pa spontani pobačaji (18,4 posto).