Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS JE TIJELOVO / Znate li što slavimo?

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Katolički blagdan Tijelovo, odnosno u dužoj verziji Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Krist.

Ideja o blagdanu prvi put se javlja u 13. stoljeću na inicijativu augustinske redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liegea u Belgiji koja je imala viđenje punog Mjeseca s mrljom na površini. Puni Mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao upozorenje na nedostatak blagdana kojim bi se slavila euharistija odnosno sakrament koji je Krist utemeljio na posljednjoj večeri rekavši da kruh predstavlja njegovo tijelo, a vino njegovu krv.

Na molbu Julijane mjesni je biskup u svojoj biskupiji uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan euharistije. Belgijska redovnica i njeni suvremenici zdušno su promicali ideju blagdana i nastojali ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. objavio je 1264. godine bulu kojom je to pokušao učiniti, no spriječila ga je brza smrt. Tek u 14. stoljeću, papa Ivan XXII. širi Tijelovo na cijelu Rimokatoličku Crkvu, odnosno na zapadno kršćanstvo.

Za Katoličku Crkvu, svetkovina je spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak. Prema katoličkom nauku tijelo i krv Kristova u euharistiji su ‘istinski, bitno i stvarni prisutni’, a misterij pretvorbe kruha i vina događa se po euharistijskoj molitvi koju izgovara svećenik. Pojednostavnjeno bi se moglo reći sljedeće: Ako je mana, hrana što ju je Bog dao Izraelu na putovanju kroz pustinju, kruh s neba i znak zajedništva s Bogom koje nikada ne prestaje, a euharistija spomen na Kristovo potpuno predavanje i žrtvovanje te sakrament u kojem je on stalno i potpuno prisutan, Tijelovo je blagdan kojim se slavi euharistija i misterij pretvorbe kruha i vina u Kristovo tijelo i krv. Tijelovo se slavi u četvrtak poslije Presvetog Trojstva, dakle, deveti četvrtak nakon Uskrsa, što ove godine pada 19. lipnja.

Dr. Tomislav Ivančić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, kaže da jednako kao što u objektivno spoznatim slovima neke pozivnice na gozbu prepoznaje nevidljivu ljubav i prijateljstvo onih koji ga pozivaju, tako u vidljivo spoznatim znakovima kruha i vina vidi poziv Boga na njegovu gozbu.

‘Kao što mi prijatelj može poslati pismo i u njemu poruku da se ne bojim u određenim krizama života, tako mi prijatelj Isus u kruhu i vinu, u tim euharistijskim znakovima, daruje poruku da se ne bojim, jer on je sa mnom’, poručuje Ivančić i navodi Kristove riječi: ‘Tko jede moje tijelo i pije moju krv, ostaje u meni i ja u njemu’.

Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima širom Hrvatske i neradni je dan. Blagdan se, među ostalim, obilježava tijelovskim procesijama u kojima se u povijesti tradicionalno prezentirala pobožnost, ali i važnost pojedinih osoba, udruga, crkvenih i svjetovnih dužnosnika, kao i običnog puka. Pravoslavna Crkva ne poznaje tijelovske procesije, a euharistiju tumači na ponešto drugačiji način.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Župan Bilaver pozdravio hodočasnike iz Bitetta i najavio da će novi hospicij nositi ime blaženog Jakova Zadranina

Objavljeno

-

By

Hodočasnici su u Zadar stigli zajedno s franjevcima koji skrbe o svetištu hrvatskog blaženika, kako bi posjetili njegov rodni grad i obnovili stoljetne duhovne i povijesne veze između Zadra i Bitetta.

Tom je prigodom župan Bilaver najavio da će novi županijski hospicij, odnosno Centar za palijativnu skrb Zadarske županije u Babindubu, nositi ime blaženog Jakova Zadranina.

„Blaženi Jakov Zadranin svojim je životom svjedočio poniznost, služenje drugima i brigu za potrebite. Upravo su to vrijednosti na kojima počiva i palijativna skrb, zbog čega smatramo primjerenim da novi županijski hospicij nosi njegovo ime“, poručio je Bilaver.

Hodočasnike su u crkvi sv. Frane, uz franjevce i časne sestre, pozdravili župan Josip Bilaver i gradonačelnik Šime Erlić, nakon čega je slavljena sveta misa.

Gradonačelnik Erlić izrazio je zadovoljstvo dolaskom hodočasnika te istaknuo važnost daljnjeg razvijanja prijateljskih veza Zadra i Bitetta jer imaju snažnu priču koja ih povezuje.

„U Bittetu slave ovoga blaženika tijekom cijele godine, osobito u travnju, dok Zadrani još uvijek otkrivaju tko je bio blaženi Jakov Zadranin i mnogi od nas nisu u potpunosti svjesni njegova značenja. Mislim da tu priču možemo i moramo u budućnosti snažnije isticati, a podržat ćemo sve inicijative koje budu išle u tom smjeru“, istaknuo je Erlić.

Blaženi Jakov Zadranin, poznat i kao Jakov Varingez ili Jakov Ilirik, rođen je u Zadru oko 1400. godine, a preminuo je 1496. godine u Bitettu na glasu svetosti. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1700. godine pod imenom Jakov Ilirik.

Stanovnici Bitetta stoljećima štuju blaženog Jakova kao zaštitnika svojega grada. Organizirano hodočašće u Zadar održano je i 1989. godine, kada su hodočasnici zadarskim franjevcima darovali relikvije i sliku blaženika.

Ovogodišnji dolazak hodočasnika još je jednom potvrdio snažnu povezanost dvaju gradova, izgrađenu na zajedničkoj vjerskoj i kulturnoj baštini te štovanju blaženog Jakova Zadranina.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) MEDICINA POMAŽE ARHEOLOGIJI / U OB Zadar obavljena rendgenska snimanja vrijednih arheoloških nalaza s nizozemskog jedrenjaka potonulog u 16. st.

Objavljeno

-

By

Izuzetno zanimljivu suradnju razvila je Opća bolnica Zadar s Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru. Na Odjelu za kliničku radiologiju ovih su dana obavljena rendgenska snimanja vrijednih arheoloških nalaza, a riječ je o velikim željeznim konglomeratima izronjenima s nizozemskog jedrenjaka koji je krajem 16. stoljeća potonuo u blizini Premanture. Ovo je jedno od najznačajnijih podvodnih arheoloških lokaliteta na Jadranu, a istraživanja koja se provode od 2020. godine i dalje otkrivaju nove spoznaje.

Rendgenske snimke stručnjacima omogućuju uvid u unutrašnjost predmeta prekrivenih debelim slojevima korozije i okamine, bez njihova oštećivanja.

„Željezni konglomerati koje smo snimali su nam u svom sadašnjem stanju neprepoznatljivi, ali pomoću rendgena možemo vidjeti ima li u konglomeratima ostataka željeza koje nije propalo ili će šupljina ukazati da su iznutra, pak, sasvim propali. Naši restauratori potom mogu znati kako će pristupiti čišćenju predmeta, hoće li ga čistiti razbijanjem okamine ili će u šupljine ubrizgati tekuće sredstvo. U svakom slučaju, snimanje nam pomaže da predmete prepoznamo i da ih na pravi način očistimo i očuvamo“, kazao je doc. dr. sc. Luka Bekić iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju.

Kaciga tipa Morion ovogodišnji je hit, jedan od najvažnijih predmeta koji su izronjeni. „Prije nego kacigu očistimo od korozije i okamine, moramo provjeriti postoje li na njoj kakvi ukrasi“, dodaje Bekić.

Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru već 20 godina skrbi o istraživanju, zaštiti i očuvanju podvodne kulturne baštine, a zbog nedostatka vlastitog rendgenskog uređaja ovakva suradnja s našom bolnicom od iznimne im je važnosti. Ponosni smo što stručnost i oprema našeg Odjela za kliničku radiologiju mogu pridonijeti očuvanju podvodne baštine te pomoći da vrijedni nalazi iz prošlosti budu sačuvani za buduće generacije.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

RIJETKA VRSTA / Sredozemna medvjedica uočena kod Pašmana. Evo što kažu iz Instituta Plavi svijet…

Objavljeno

-

By

𝘗𝘩𝘰𝘵𝘰𝘴 © 𝘉𝘭𝘶𝘦 𝘞𝘰𝘳𝘭𝘥 𝘐𝘯𝘴𝘵𝘪𝘵𝘶𝘵𝘦

Institut Plavi svijet zaprimio je dojavu o mogućem opažanju sredozemne medvjedice s istočne strane otoka Pašmana, priopćili su.

Ova rijetka i strogo zaštićena vrsta u prošlosti se pojavljivala na tom području. Prema navodima osobe koja je prijavila opažanje, životinja je viđena u jutarnjim satima, bila je sive boje i procijenjene duljine do 2 metra.

“Kako bismo prikupili više informacija i potvrdili radi li se doista o sredozemnoj medvjedici, molimo sve koji se ovih dana nalaze na moru u tom području da nam dojave svako moguće opažanje na info@blue-world.org.

Posebno su nam korisne fotografije ili videosnimke koje mogu pomoći u identifikaciji vrste.

Hvala svima koji nam pomažu pratiti i štititi ovu rijetku vrstu”, dodaju iz Plavog svijeta.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu