Hrvatska
HAK / Detaljna prometna prognoza za uskrsni vikend: Evo kada kreću najveće gužve
Školski praznici počeli su 30. ožujka i traju do 6. travnja, zbog čega se u tom razdoblju očekuje pojačan promet domaćih putnika i turista.
Dodatni pritisak na cestovnu mrežu stvarat će i strani vozači, a njihov pojačan dolazak i povratak mogao bi se osjetiti i dulje, sve do nedjelje, 12. travnja, ovisno o trajanju školskih praznika u okolnim zemljama.
Glavna odredišta i ove će godine biti Istra i sjeverni Jadran, pa se jači priljev vozila očekuje iz smjera Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke i Mađarske. Veći promet očekuje se i na graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom, objavio je HAK.
Na početku prazničnog vala očekuju se gužve na izlazima iz većih gradova, ali i na najvažnijim cestovnim pravcima prema jugu i moru.
Među najopterećenijima bi trebale biti autoceste:
A1 Zagreb – Split – Ploče
A2 Macelj – Zagreb
A6 Zagreb – Rijeka
A3 Bregana – Lipovac
Pojačan promet očekuje se i na Istarskom ipsilonu, kao i na važnijim državnim cestama, prije svega na DC1, odnosno Ličkoj magistrali, te na DC8, Jadranskoj magistrali. Veći pritisak očekuje se i na prilazima turističkim središtima, osobito u Istri i Dalmaciji.
Hrvatska
PROGNOZA / Crveni Meteoalarm: Stižu novi udari, vjetar će biti olujni i orkanski, rizik je značajan
Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, u Dalmaciji ima kiše, snijeg pada u Gorskoj Hrvatskoj.
U priobalju puše bura, podno Velebita s olujnim i orkanskim udarima, udari premašuju 100 km na sat, stoga imamo na snazi ograničenja u prometu:
Za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama iz smjera unutrašnjosti (i obrnuto):
prema Dalmaciji mogu voziti autocestom A1 do čvora Sveti Rok i dalje državnim cestama preko Gračaca, Obrovca i Karina (DC50-DC27) ili državnom cestom DC1 Karlovac-Knin-Split
prema Rijeci ili Istri: mogu voziti autocestom A6 Rijeka-Zagreb ili starom cestom kroz Gorski kotar-DC3
Otok Pag: s kopna prema otoku (i obrnuto) mogu prometovati samo osobna vozila i to preko mosta (trajektna linija u prekidu, most otvoren samo za osobna vozila).
U nastavku utorka bit će još vjetrovitije, osobito prema večeri, mogući su udari preko 150 km na sat, stoga je na snazi najviši, crveni stupanj upozorenja putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda. Snažan će biti vjetar i u središnjim kopnenim krajevima poslijepodne, mogući su udari i preko 60 km na sat, no brzine će ipak biti manje nego što je to bilo u petak. Ipak, kako je mnogo konstrukcija oštećeno u prošloj oluji, treba biti na oprezu.
Srijeda će također biti vjetrovita, Meteoalarm je crven na područje pod Velebitom, riječku, ali i splitsku regiju. Uglavnom će u unutrašnjosti još biti lokalno kiše i snijega u Gorskoj Hrvatskoj. Na Jadranu tek u Dalmaciji mogućnost pljuskova.
U četvrtak će oborina biti rjeđa, moguće je tek još malo kiše i pljuskova na kopnu i u Dalmaciji. I dalje vjetrovito.
Petak donosi slabljenje vjetra, oborina će se također prorijediti.
Za vikend stabilnije i toplije.
Hrvatska
PROGNOZA / Zima ne odustaje: Meteoalarm upozorava na olujni vjetar, u dijelu zemlje novi snijeg
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno oblačno je diljem unutrašnjosti, ima i kiše, osobito prema istoku zemlje. U priobalju puše bura, podno Velebita s olujnim i orkanskim udarima, stoga ima ograničenja u prometu. Na moru je pretežno vedro. U nastavku ponedjeljka treba računati na porast naoblake i na Jadranu, pri čemu može pasti malo kiše ili kakav pljusak, najizglednije u unutrašnjosti Istre i Dalmacije. U kopnenim krajevima i u nastavku dana lokalno oborina, u gorju još može biti snijega.
Utorak će uglavnom biti u znaku umjerenog do pretežno oblačnog i razmjerno vjetrovitog vremena. U Dalmaciji prije svega treba računati na kišu i pljuskove, mjestimice izraženije, dok će u Gorskoj Hrvatskoj biti susnježice i snijega. U ostatku unutrašnjosti poslijepodne je lokalno moguća slaba oborina, a pojačat će i vjetar sjevernog smjera, sjeverac i sjeveroistočnjak će biti na udare lokalno i olujni.
U srijedu također treba računati na vjetrovite prilike, kišu i snijeg, prije svega u Gorskoj Hrvatskoj. Na moru je oborina izglednija u Dalmaciji.
Nestabilno vrijeme nastavit će se i u drugom dijelu tjedna.
U četvrtak će lokalno oborine biti na jugu uglavnom, u unutrašnjosti u gorju i na istoku, slično kao i tijekom petka, bit će to rijetka oborina. Vjetar će postupno slabjeti.
Za vikend uglavnom suho i toplije.
Hrvatska
OLUJA ZA OLUJOM / Stručnjaci nakon “oluje stoljeća”: Stiže era ekstremnog vremena i Hrvatska nije iznimka
Snažno nevrijeme koje je pogodilo Zagreb i širu regiju više se ne može smatrati rijetkom pojavom koja se događa jednom u stotinu godina.
Stručnjaci upozoravaju da bi se takvi ekstremi mogli ponavljati svakih deset godina, a možda i češće, što je posljedica klimatskih promjena, zagrijavanja mora i specifične kombinacije atmosferskih uvjeta koji su stvorili oluju kakvu regija ne pamti. Glavna poruka je da se vrijeme mijenja brže nego što se društvo uspijeva prilagoditi, prenosi HRT.
Nakon posljednjeg snažnog nevremena koje je poharalo Zagreb, znanstvenici sve glasnije dovode u pitanje stare klimatske procjene.
Atmosferski fizičar Branko Grisogono upozorava da se koncept “povratnog razdoblja” mora hitno mijenjati. “Ta povratna vremena treba revidirati. Ono što je bilo jednom u stotinu godina, očito ide ispod toga – i to vrijedi za sve više procesa”, rekao je.
S njim se slaže i slovenska klimatologinja Lučka Kajfež Bogataj. “Ono što je nekad bilo jednom u stotinu godina, u budućnosti će se događati možda svakih 10 godina”, dodala je, ističući da ekstremi postaju nova normalnost.
Oluja nije bila izolirani incident. Prije dolaska u Hrvatsku pogodila je Sloveniju, posebno područje Kranja i Gorenjske, regije koje inače nisu poznate po snažnim vjetrovima.
“Ne pamtimo ovakve invazije. Udari su išli do 140 km/h, što je za taj prostor nezamislivo”, istaknula je Kajfež Bogataj. Regionalni karakter oluje potvrđuje da se radi o širem atmosferskom poremećaju, a ne o lokalnoj anomaliji.
“Strujanje zraka i planine poput Medvednice stvaraju efekt pojačanja”
Prema riječima Branka Grisogona, ključ leži u složenoj kombinaciji više faktora: aktivnog sjevernog Atlantika, prodora hladnog zraka prema Sredozemlju, stvaranja ciklone nad Genovskim zaljevom koja je dodatno ojačala nad toplim Jadranom te se sudarila s planinskim masivima poput Medvednice.
“Radi se o lancu događaja. Ako izvadimo jednu kariku, nećemo dobiti ovako ekstremne brzine”, pojasnio je. Posebno je važan bio fenomen planinskih valova i djelomične rezonancije atmosfere. “Strujanje zraka i planine poput Medvednice stvaraju efekt pojačanja – to je bio ključ”, dodao je.
Građani su primijetili neuobičajen obrazac – kratke, ali iznimno snažne udare koji su dolazili u valovima. “To nije bura ni jugo, ali dinamički je slično planinskim vjetrovima. Te ‘refule’ su rezultat rezonancije i slojeva zraka na visini od dva do četiri kilometra”, objašnjava Grisogono. Drugim riječima, radilo se o rijetkoj kombinaciji meteoroloških i geografskih uvjeta.
Iako postoji više faktora, znanstvena zajednica sve jasnije upire prstom u klimatske promjene. Lučka Kajfež Bogataj ne ostavlja prostor za sumnju. “Znanost pokazuje da je ljudski utjecaj najmanje 95 posto. Ovakav porast temperature nikada nije zabilježen u povijesti”, naglasila je. Poseban problem je ekstremno zagrijavanje – Sredozemno more nikad nije bilo toplije, kontinentalni dijelovi bilježe rekordne temperature, a kontrasti između toplog juga i hladnog sjevera postaju sve izraženiji. “Taj temperaturni kontrast dodatno pojačava ekstremne vremenske pojave”, poručila je.
Ako se promjene više ne mogu zaustaviti, postavlja se pitanje mogu li se ublažiti posljedice. Odgovor je potvrdan, ali zahtijeva sustavan pristup.
“Treba nam plan. Ne možemo djelovati stihijski. Moramo uvesti klimatski sigurnu gradnju”, naglašava Kajfež Bogataj. To uključuje jače i otpornije krovove, prilagodbu urbanizma, nove građevinske standarde i uključivanje osiguravajućih društava. “To nisu futurističke tehnologije, to je pitanje planiranja i političke volje”, rekla je.
“Nalazimo se u prijelomnom trenutku”
Grisogono upozorava na još jedan ključan problem. “U Hrvatskoj nedostaje klimatski centar koji bi objedinio podatke i vodio strategiju”, rekao je. Bez takve institucije teško je planirati dugoročne mjere, osobito u političkom sustavu koji razmišlja u četverogodišnjim mandatima.
S obzirom na sve češće ekstreme, postavlja se pitanje ulazimo li u eru stalne tjeskobe zbog vremena. Stručnjaci su jasni – panika nije rješenje. “Jedini lijek protiv panike je edukacija”, kaže Kajfež Bogataj.
Naglasak stavlja na kontinuirano informiranje građana, obrazovanje svih generacija i bolju komunikaciju o rizicima. “Kad ljudi razumiju što se događa, lakše će se nositi s tim – i tražiti odgovore od politike”, poručila je.
Ekstremne oluje više nisu iznimka, nego sve češća pojava. Stručnjaci upozoravaju da se nalazimo u prijelomnom trenutku, jer klimatske promjene ubrzavaju, infrastruktura zaostaje, a društvo se tek počinje prilagođavati. Ključno pitanje više nije hoće li se ovakve oluje ponoviti, nego koliko smo spremni za sljedeću.
-
ZADAR / ŽUPANIJA13 sati prijeOBAVIJEST / U srijedu cijeli dan bez vode čak 9 ulica u Zadru!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijePOČEO LJETNI RED LETENJA / Iz Zračne luke Zadar ove sezone do više od 70 europskih odredišta!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje u spizu ove nedjelje…
-
magazin3 dana prijeSUBOTNJA ŠPICA!






