Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 19. travnja 2026.

BAUHAUS:

od 9 do 14

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

Put Stanova 46 – od 7 do 21

Trg Damira Zdrilića 1 – od 7 do 20

Skradinska 8 – od 7 do 21

Put Nina 89 – od 7 do 21

KONZUM:

Frane Petrića 10 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

Polačišće 4 – od 7 do 14

PLODINE

Biogradska 68 – od 7 do 22

Zagrebačka 2 – od 7 do 22

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Od 7 do 21:

Ulica Antuna Barca 58

Velebitska ulica 14

Put Petrića 32

Ulica Ivana Skvarčine 18

Obala kneza Branimira 14

Šibenska ulica 9C

Ulica Nikole Tesle 17A

RIBOLA

od 7 do 21:

Put Petrića 51C

Ulica Ivana Lucića 18

Vukovarska ulica 6a

Ulica Krste Odaka 5a

PEVEX

od 8 do 14

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

zatvoreno

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

Predstavnici Europskog revizorskog suda te lokalne i regionalne samouprave govorili su o izazovima korištenja europskih sredstava

U organizaciji Europskog revizorskog suda, Zadarske županije, Grada Zadra i Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, u Koncertnoj dvorani braće Bersa (Kneževa palača) održana je konferencija pod nazivom „Budućnost financiranja EU-a: Rasprava o novom prijedlogu za kohezijsku i poljoprivrednu politiku i njegovoj važnosti za lokalne i regionalne jedinice i druge korisnike“. 

Predstavnici Europskog revizorskog suda te lokalne i regionalne samouprave govorili o izazovima korištenja europskih sredstava i očekivanjima od nove financijske perspektive vrijedne 16,8 milijardi eura.

Među sudionicima bili su gradonačelnik Šime Erlić i župan Josip Bilaver, kao i članovi Europskog revizorskog suda Ivana Maletić, Iliana Ivanova i Alejandro Blanco Fernández. Središnji dio bio je posvećen izazovima korištenja EU fondova te smjernicama za novo financijsko razdoblje, s posebnim naglaskom na iskustva jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Nazočne su pozdravili Šime Erlić, gradonačelnik grada Zadra, Josip Bilaver, župan Zadarske županije i Ivana Maletić, članica Europskog revizorskog suda. 

Europski revizorski sud, istaknuo je gradonačelnik Erlić, daje “pogled iznutra” na provedbu EU fondova u EU i često vidi stvari bolje nego što je to dostupno državama članicama EU.

“Drago mi je što razgovaramo o tome na koji se način može unaprijediti sustav u godinama pred nama te o novoj financijskoj perspektivi kojoj se svi radujemo i od koje očekujemo puno. EU fondovi kao razvojna politika zasigurno je obilježila posljednje desetljeće, i u Hrvatskoj i u našem gradu. EU fondovi su bili i još uvijek jesu ključno pogonsko gorivo za razvoj, i od njih očekujemo i dalje puno, da gradovima služe za ulaganje u naše prioritete. Ispred nas je turbulentno i zahtjevno razdoblje, i Europa se nalazi u jednom zahtjevnom razdoblju i to naravno utječe i na politike i proračuni EU pa time i EU fondove, jer zbog ulaganja u obranu pati kohezijska politika. Na jedinicama lokalne samouprave je da nastavimo jačati svoje kapacitete, da jačamo procedure jer oni gradovi i sredine koji budu spremni s adekvatnim strategijama i projektima su oni koje čeka daljnji uspjeh u razvoju. Mi, naravno, želimo biti grad koji će znati privuci EU fondove u grad Zadar i nastaviti podizatj razvoj i perspektivu Zadra na visu razinu.”, kazao je gradonačelnik Erlić. 

Župan Josip Bilaver zahvalio je predstavnicima Europksog revizorskog suda što su upravo Zadar odabrali kao grad u kojem prezentiraju sve novosti vezano za buduće korištenje EU fondova te istaknuo kako smo proteklih nekoliko godina jako napredovali po pitanju kapaciteta i povlačenja EU fondova.

“Mislim da nema više ni općine ni grada u koji nisu došli EU fondovi i gdje nije promijenjena vizura, gdje nije potaknut razvoj sredine. Pokazali smo to s korištenjem NPOO-a, naučili smo lekciju od korištenja prve do ove posljednje financijske omotnice. I ovu današnju konferenciju vidim kao prigodu za učenje i razvoj. Nama kao Zadarskoj županiji izuzetno je važna poljoprivredna i ribarska politika, najribarskija smo Županija u Hrvatskoj, želimo daljnji razvoj tog segmenta, kao i razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Jedan od istaknutijih projekata je prometna infrastruktura, posebice željeznice. U ovom trenutku se radi na modernizaciju željeznice od Zadra do Knina, izgradnji zaobilaznica mjesta, ali i povezivanja Zračne luke s centrom Grada i u toj priči očekujemo značajna EU sredstva. Vjerujem da će današnja rasprava doprinijeti oblikovanju učinkovitijeg, pravednijeg i ambicioznijeg financijskog okvira Europske unije – okvira koji će prepoznati potrebe regija, osnažiti njihovu konkurentnost i omogućiti održiv razvoj. Zadarska županija spremna je i dalje aktivno sudjelovati u tom procesu, kao odgovoran i proaktivan partner na europskoj i nacionalnoj razini.”, kazao je Bilaver. 

Ivana Maletić istaknula je kako je cilj osluškivati same korisnike EU novca s kojim su se izazovima susretali pri provedbi projekata. 

“Nama je bila želja da ne ostanemo u Zagrebu, nego da čujemo glas lokalnih i regionalnih sredina jer u novom prijedlogu koji dolazi od EK zadržano je puno toga, ali su i zadane neke nove kompleksnosti u provedbi. I zato je važno sada reći što treba promijeniti, dok se o tome raspravlja. 16,8 milijardi eura koje će nam biti dostupne se čine kao veliki novci, ali na koncu za same projekte ne ostane puno. Provedba projekata treba biti brža, jeftinija i jednostavnija.”, kazala je Maletić. 

O glavnim izazovima u korištenju EU sredstava na lokalnoj razini govorio je Josip Milić iz Upravnog odjela za EU fondove Grada Zadra, o specifičnostima poljoprivrednog, ribarskog i ruralnog sektora Ivica Pintur, ravnatelj Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA, dok je iskustva krajnjih korisnika predstavila Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

Skup je zaključen opsežnom raspravom i sesijom pitanja i odgovora u kojoj su sudionici s članovima Europskog revizorskog suda razmijenili očekivanja i prijedloge vezane uz budući financijski okvir Europske unije.

Udruga svetog Kvirina iz Šoprona, koju čine gradišćanski Hrvati i Mađari iz Koljnofa i Čeprega, boravila je u petak, 17. travnja 2026. godine, u Hrvatskoj u sklopu svog hodočasnog putovanja pod nazivom „U potrazi za vjerom naših predaka“.

Tijekom posjeta, hodočasnici su obišli Ljubačku kosu (Gradinu Venac), značajno arheološko nalazište koje svjedoči o bogatoj i slojevitoj povijesti ovoga prostora. Ondje su se upoznali s povijesnim i kulturnim nasljeđem koje seže duboko u prapovijesno i antičko razdoblje.

Nakon toga, put ih je odveo u hrvatski kraljevski grad Nin, jedno od najvažnijih povijesnih središta ranosrednjovjekovne Hrvatske. Na Ljubačkoj kosi i u Ninu goste iz Mađarske pratio je hrvatski književnik, slikar i publicist Tomislav Marijan Bilosnić, koji im je predstavio svoja izdanja iz poznate biblioteke „Troja, mitovi, legende i stvarnost“.

Kroz zanimljivo i sadržajno izlaganje, gostima je približio povijesne, mitološke i kulturne poveznice ovoga prostora, s posebnim naglaskom na područje stare Liburnije te prostor poznat pod nazivom „V Hrvateh“, gdje se, prema povijesnim izvorima i istraživanjima, oblikovala prva hrvatska država.

Ovaj susret bio je prilika za produbljivanje kulturnih i duhovnih veza između gradišćanskih Hrvata i njihove domovine, ali i za dodatno upoznavanje bogate hrvatske povijesne baštine. Hodočasnici su izrazili zadovoljstvo viđenim i doživljenim, istaknuvši važnost ovakvih putovanja u očuvanju identiteta i zajedničke povijesti.

INTERDISCIPLINARNI PRISTUP KOJI OBJEDINJUJE KNJIŽEVNU TEORIJU, MITOLOGIJU, POVIJEST I KULTURNU ANTROPOLOGIJU

Znanstveni diskurs o serijalu „Troja, mitovi, legende i stvarnost” autora Tomislav Marijan Bilosnić zahtijeva interdisciplinarni pristup koji objedinjuje književnu teoriju, mitologiju, povijest i kulturnu antropologiju. U središtu ovoga opusa nalaze se djela Nin u središtu mitskoga carstva, Caska dio Atlantide, Odisej sa zadarskih otoka i Polifem iz Manite peći, koja zajednički oblikuju kompleksnu narativnu i interpretativnu mrežu utemeljenu na reinterpretaciji antičkih mitova u kontekstu hrvatskoga prostora.

Temeljna metodološka odrednica Bilosnićeva pristupa jest lokalizacija univerzalnih mitoloških obrazaca. Autor polazi od pretpostavke da mit nije statičan narativ, već dinamičan sustav značenja koji se može rekonstruirati kroz topografske, jezične i kulturne tragove. U tom smislu, djelo Nin u središtu mitskoga carstva uspostavlja Nin kao simboličko i geokulturno središte koje nadilazi svoju povijesnu dimenziju te postaje locus mitske reinterpretacije. Autor koristi komparativnu analizu između poznatih antičkih izvora i lokalnih predaja, nastojeći uspostaviti kontinuitet između prapovijesnih i klasičnih civilizacijskih obrazaca.

U knjizi Caska dio Atlantide razvija se hipoteza o jadranskom prostoru kao potencijalnom ostatku izgubljenih civilizacija, pri čemu se motiv Atlantide reinterpretira kroz geološke, arheološke i mitološke indikatore. Ovdje Bilosnić ulazi u područje spekulativne historiografije, ali pritom zadržava narativnu koherentnost oslanjajući se na analogije između Platonovih zapisa i lokalnih fenomena. Takav pristup otvara pitanje granice između znanstvene interpretacije i literarne imaginacije, što je jedno od ključnih obilježja cijelog serijala.

Djelo Odisej sa zadarskih otoka predstavlja reinterpretaciju homerovskog epa Odiseja, pri čemu autor smješta Odisejeva lutanja u zadarski arhipelag. Ova geografska transpozicija nije samo literarni postupak, već i pokušaj rekonstrukcije mogućih povijesnih ruta temeljenih na pomorskoj tradiciji Jadrana. Bilosnić ovdje koristi elemente etnografije i toponimije kako bi potkrijepio svoju tezu, čime se približava metodama kulturne geografije.

U Polifem iz Manite peći autor dodatno konkretizira mitološki prostor identificirajući lik kiklopa Polifema s konkretnom lokacijom u hrvatskom kršu. Ova interpretacija ukazuje na tendenciju „demitologizacije kroz lokalizaciju”, gdje mitski likovi postaju dio stvarnog krajolika. Time se mit transformira iz apstraktnog narativa u kulturno-povijesni artefakt koji je moguće istraživati i interpretirati.

Cijeli serijal karakterizira hermeneutički pristup koji kombinira elemente mitologija, arheologija i kulturna antropologija. Iako pojedine teze odstupaju od konvencionalnih znanstvenih paradigmi, njihova vrijednost leži u poticanju dijaloga između znanosti i književnosti, kao i u reinterpretaciji identiteta prostora kroz mitološku prizmu.

Zaključno, Bilosnićev serijal „Troja, mitovi, legende i stvarnost” može se promatrati kao hibridni diskurz koji balansira između znanstvene studije i književnog eseja. Njegova važnost ne proizlazi nužno iz empirijske potvrdivosti iznesenih hipoteza, već iz sposobnosti da revitalizira interes za antičku baštinu i potakne nova čitanja odnosa između mita, prostora i identiteta.